Indeks demokracije: U tri godine Hrvatska pala za 6 mjesta, i dalje smo predzadnji u EU

Indeks demokracije: U tri godine Hrvatska pala za 6 mjesta, i dalje smo predzadnji u EU


Piše: Mario Nakić
9.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Indeks demokracije: U tri godine Hrvatska pala za 6 mjesta, i dalje smo predzadnji u EU

Indeks demokracije: U tri godine Hrvatska pala za 6 mjesta, i dalje smo predzadnji u EU


Piše: Mario Nakić
9.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Najveći stupanj demokracije časopis The Economist izmjerio je u nordijskim zemljama, Novom Zelandu i Irskoj, a najslabiji u Sjevernoj Koreji i Siriji.

Na Indeksu demokracije časopisa The Economist, Hrvatska je u tri godine pala za 6 mjesta - s 54. na 60. I dalje smo u kategoriji "manjkave demokracije" skupa s još 54 zemlje. Hrvatska je po ovom indeksu predzadnja u Europskoj uniji (od nas lošije kotira samo Rumunjska).

Na svjetskoj ljestvici najbolje kotiraju nordijske zemlje. Norveška je prva, drugi je Island, treća Švedska, peta Danska, a Finska je osma. Među njih su uspjeli ući Novi Zeland na 4. mjestu, Kanada i Irska koje dijele 6. i 7. mjesto, Australija na 9. i Švicarska na 10. mjestu. Njemačka je 13., a Velika Britanija 14. dok je SAD tek 26. Među manjkavim demokracijama nalaze se i Francuska i Belgija koje su tek na 29. i 31. mjestu u svijetu.

U regiji istočna Europa najbolje je plasirana Estonija na 23. mjestu, zatim slijede Češka, Slovenija, Litva, Latvija, Slovačka, Bugarska, Poljska, Mađarska pa Hrvatska. Odmah iza nas su Srbija, Rumunjska, Albanija i Makedonija. Bosna i Hercegovina je tek na 101. mjestu, a Rusija dijeli 144. poziciju s Kazahstanom.

Indeks demokracije: U tri godine Hrvatska pala za 6 mjesta, i dalje smo predzadnji u EU


Na svjetskoj ljestvici najgore plasirani su Sjeverna Koreja, Sirija, Demokratska Republika Kongo, Centralnoafrička Republika i Čad.

Ukupno gledano, u protekloj godini svijet je zabilježio zaustavljanje pada demokratičnosti. Zabrinjavajuće su pobjede lijevih i desnih populista u dvjema latinoameričkim državama - Meksiku i Brazilu te u Italiji. U skoro svakoj svjetskoj regiji raste politička participacija populacije koja je inače slabije predstavljena u predstavničkim tijelima, poglavito žena. Stanovništvo je svoju ljutnju zbog propusta njihovih dugogodišnjih vlada pretvorilo u političku akciju što rezultira i nekim populističkim rezultatima.

Hrvatska dobro stoji po pitanju izbornog sustava, ali je slaba u političkoj participaciji i funkcioniranju vlade što nas je koštalo stagnacije koja će se u ovoj godini vrlo vjerojatno nastaviti.

Zemlje koje se često kod nas kritizira - poput Mađarske, Poljske, Argentine, Brazila, Čilea, Paname - sve su rangirane bolje od Hrvatske. Čak i ozloglašeni Singapur nam je vrlo blizu, na 66. mjestu i u uzlaznoj putanji. Istočna Europa pati od gubljenja povjerenja u institucije i demokratska rješenja, ali naša država se približava bivšim članicama SSSR-a, a sve je dalja od ostalih istočnoeuropskih članica EU.
Podijeli s prijateljima
Bez filtera Bez filtera

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
Paypal
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
Barkod za donacije

O autoru

Mario Nakić
MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA:
Liberal na Facebooku
Liberal na X-u
Liberal na Instagramu
Liberal na Youtubeu
Netcom