Je li hrvatski proračun stvarno 'vojni, a ne obrazovni' i koliko je to bitno?

25.11.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Jim Carrey želi socijalizam. Evo što mu je odgovorio novinar iz Venezuele
Smrtnost na cesti u Hrvatskoj od 1990. prepolovljena, ali još uvijek među većima u Europi
Kanadski znanstvenik objavio veliku cost-benefit analizu lockdowna. Mnogima se neće svidjeti...
Hoće li Kolindu sukob s desnicom koštati pobjede na izborima?
Zašto Repecki ne ponudi turistima kvalitetniji sadržaj?
Top 16 zemalja s najboljim zdravstvenim sustavom
Jakovčić se igra s vatrom: Do mira i tolerancije ne dolazi se državnom represijom
Zašto država financira ovakve širitelje mržnje?
68 posto ultrabogatih su ʼself-madeʼ, samo 8 posto živi od nasljedstva
Ovaj lik predaje na FPZG-u, širi teške dezinformacije i tvrdi da našom politikom vlada ʼneoliberalizamʼ
Vjeruje li još itko ozbiljno da će primati mirovinu od države?
Glasnović šokirao novinare pa im očitao lekciju o ljudskim pravima
Mlada majka umrla od raka nakon što joj je odgođena terapija, pred smrt nastupila na TV-u: ʼLjuta sam, ne želim umrijetiʼ
Pustite Pernara na miru!
U prva 4 dana preko 3.400 ljudi riješilo je naš test. Što mislite, koliko su Hrvati liberalni?
Novinar Fox Newsa epski odgovorio na Trumpove napade: ʼPredsjedniče, ja ne radim za Vas!ʼ
Jesu li djeca dužna brinuti za svoje roditelje kad uđu u starost?
[VIDEO] U Jugoslaviji nije bilo sirotinje, kažete? Pogledajte ove dokumentarce pa razmislite opet
Beroš je u pravu: Ugostitelji se trebaju ugledati na osoblje Covid bolnice
Zašto nisam antifašist

Je li hrvatski proračun stvarno 'vojni, a ne obrazovni' i koliko je to bitno?


PIŠE Mario Nakić

Državni proračun za 2018. godinu predviđa 16,1 milijardu kuna za Ministarstvo znanosti i obrazovanja što je porast za 2,5 posto. Riječ je o ukupnom udjelu u državnom proračunu od 12 posto.

Mnogi se u Hrvatskoj žale, od udruga preko sindikata do političara i smatraju da je država trebala više izdvojiti za obrazovanje, a manje za obranu. Marijana Puljak iz stranke Pametno izrazila je svoje nezadovoljstvo što država "kupuje borbene avione, a premalo ulaže u obrazovanje". Smatra da nam treba "obrazovni, a ne vojni proračun".

Za obrazovanje izdvajamo više od europskog prosjeka

Provjerimo tu tvrdnju. S naših 12 posto udjela za obrazovanje u ukupnim proračunskim rashodima Hrvatska se nalazi među zemljama EU koje izdvajaju za obrazovanje veći udio proračuna od prosjeka. Prosjek EU je 10,6 posto. Hrvatska izdvaja za obrazovanje veći udio od Njemačke, Francuske i Češke, a pogotovo više od susjedne Slovenije koja za obrazovanje izdvaja 8 posto svojih proračunskih sredstava.

Najviše u Europi, ali i u cijelom razvijenom svijetu, za obrazovanje izdvajaju Švicarska i Island (15 posto svojih proračunskih rashoda). Prema podacima iz 2014. u Europskoj uniji za obrazovanje najveći udio u proračunu izdvajaju Latvija (14 posto), Švedska (14 posto), Litva (13 posto) i Irska (13 posto), a najmanji Slovenija, Italija i Mađarska (8 do 9 posto).

Kad je riječ o obrani, Hrvatska i dalje izdvaja za obranu dvostruko manje nego za obrazovanje i još je uvijek daleko od zadanog cilja prilikom ulaska u NATO savez, a taj je cilj 2 posto BDP-a. U usporedbi s ostalim državama Europske unije, Hrvatska po udjelu izdvajanja za vojsku u ukupnim državnim rashodima ulazi među prvih 5, no to nije ni približno dovoljno da bi se proračun mogao nazvati "vojnim".

Koliko uopće ima veze novac s kvalitetom obrazovanja?

Stranka Pametno od svoga dolaska na scenu uporno ponavlja mantru kako se samo treba povećati državna potrošnja na obrazovanje i obrazovanje će biti bolje. Ne znam na kojem istraživanju temelje takvu tvrdnju, ali s ovakvim obrazovnim sustavom kakav se očito neće u dogledno vrijeme mijenjati, totalno je nebitno koliko će se novca izdvajati za Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

U našem obrazovnom sustavu nagrađivanje, odnosno plaće nastavnika nisu nikako vezane za njihove rezultate. Da se sad proračun za obrazovanje udvostruči i da se udvostruče nastavničke plaće, to bi bila lijepa socijalna mjera koja bi utjecala na njihov život, ali na kvalitetu obrazovanja i rezultate naših učenika imala bi točno 0% utjecaja. Zato što svaki nastavnik dobro zna da je visina njegove plaće isključivo politička odluka i da će istu plaću primati kako god radio, koliko god se trudio ili ne trudio i kakve god rezultate njegovi učenici postigli. On jednostavno ima 0 kn poticaja da dobro radi. U takvoj situaciji, tko bi se trudio napraviti dobar posao?

Na kvalitetu obrazovanja utjecala bi samo korjenita reforma cijelog obrazovnog sustava. Novi kurikulum neće ništa pomoći. Rezultati našeg obrazovnog sustava vide se na PISA testu gdje su hrvatski učenici lošiji i od Amerikanaca u svim predmetima (a Hrvati se često vole sprdati na račun američke pameti i američkog obrazovnog sustava, što je apsurd). Amerikanci troše na obrazovanje više od 50% više novca po učeniku nego Finci, a Finci ostvaruju bolje rezultate i imaju po mnogima najbolji školski sustav. Da je vjerovati logici stranke Pametno, Amerikanci bi imali kvalitetniji obrazovni sustav od Finaca jer troše više od njih.

Javna potrošnja na obrazovanje se isplati kad je sustav uređen tako da funkcionira kompetitivno, poput Singapura koji troši oko četvrtinu ukupnih svojih rashoda na obrazovanje, ali ima jedinstven sustav "Edusave" sličan vaučerizaciji, u kojem su na tržištu izjednačene državne i privatne škole, a korisnici imaju pravo izbora. S druge strane, taj isti Singapur troši samo oko 2 posto BDP-a na obrazovanje, a to je moguće tako što Singapur jako malo troši općenito (državna potrošnja je samo 17% singapurskog BDP-a i po tome su najbolji na svijetu). Slično je sa Švicarskom, ali i ona ima prilično drukčiji i jedinstven sustav koji se temelji na decentralizaciji pa su škole i njihovi programi u konstantnoj međusobnoj konkurenciji.

Hrvatski sustav je duboko centraliziran i u njemu vlada homogenost i nekonkurentnost. Od takvog sustava ne bi se mogli očekivati konkretni rezultati čak ni kad bi država kompletan proračun namijenila samo obrazovanju. Zato bi bilo dobro da političari prekinu s populizmom i prodajom bajki. Nije uvijek rješenje samo preraspodjela novca. Sustav je pokvaren i prvo njega treba promijeniti, a ja još uvijek čekam da se pojavi neka normalna politička opcija koja će to imati hrabrosti reći.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!
Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
DRUŠTVO
HRVATSKA
Ocijeni članak
UKUPNA OCJENA
1
2
3
4
5
Ocjenjivanje sadržaja omogućeno je samo članovima Udruge Liberal.hr. Učlanite se - kliknite ovdje - da biste mogli ocjenjivati tekstove i dobili pristup drugim dijelovima portala za članove.
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Šef državne tvrtke se hvali da doprinose proračunu. Iz proračuna su dobili preko milijardu kuna
UNICEF: 168 milijuna djece gubi budućnost zbog lockdowna. Državnici trebaju otvoriti škole
Pametno: Represivnim metodama HDZ želi kontrolirati građane, grubo kršeći Ustav
Milanović je dirnuo u osinje gnijezdo. Hoće li preživjeti?
Koalicija centra najavila ukidanje 5 nameta, počevši s obaveznim godišnjim pregledom vozila
Pametno i Fokus u koaliciji: ʼDijelimo iste vrijednosti i želimo građanima ponuditi izborʼ
Hrebak objasnio zašto je ponudio koaliciju Startu i Pametnom
Tko razumije taktiku Darija Hrebaka? Ja ne.
Hrebak pozvao na ujedinjenje HSLS-a, Pametnog, Starta i Lipe. Ovo su njihovi odgovori...
Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Pretraži Liberal
Unesite pojam koji želite pretražiti
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Udruga "Liberal.hr"
O UDRUZI | UČLANI SE | DONIRAJ

PODRŽITE LIBERAL.HR:

IBAN za donacije: HR5923900011101229527
Model plaćanja: 00, poziv na br. primatelja: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: