Vezani članci:
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
Zašto su cijene na Jadranu 'paprene' i koliko su za to krivi 'pohlepni iznajmljivači'?
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Hrvatska lani u turizmu ostvarila puno bolje rezultate od procjepljenijih konkurenata
Zašto Repecki ne ponudi turistima kvalitetniji sadržaj?
Ivo Ivić i Index šire neutemeljeni strah od stranih turista
Medijske laži o turizmu u Portugalu
Ako stvarno želi spasiti sezonu, Vlada će ukinuti Stožer
Turizam kao žrtva birokracije i diplomatskog rata
Hrvatski mitovi o tvornicama i turizmu
Prepustite testiranje privatnom sektoru, to bi ubrzalo proces i ljudi ne bi morali satima čekati u redu
Što je Hrvatska učinila da naljuti Kurza?
Hrvatski iznajmljivači i ove godine rasturili na nagradama agencije Booking.com
Vlada će se u 2020. obračunati s najvećim hrvatskim neprijateljima - radom i zaradom
Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?
Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona
Večernji je ekskluzivno otkrio ovu prijevaru, nikada ne biste vjerovali što iznajmljivači rade - skandal!
Cro kartica je nepotrebna i služit će samo za povećanje korupcije u javnom i privatnom sektoru
Socijaldemokracija ili ksenofobija?
Legalizacija marihuane bi obogatila našu turističku ponudu i učinila Hrvatsku konkurentnijom
Hoće li ugostitelji sada spustiti cijene ili će razliku od PDV-a uzeti sebi?
Reakcije oporbe i koalicijskih partnera: HNS, Most i Pametno o Marićevoj poreznoj reformi
SDP-ova ekonomistica predlaže da država spusti cijene i povisi plaće. Tko će to platiti?
Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?
Hrvatska se ne mora bojati kraha turizma, ali budućnost je u međunarodnim klasterima
Splitska vlast objavljuje rat turizmu
Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava
4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika
Zašto su hrvatske sobarice toliko ljute na Srpkinje?
Zašto su cijene u Hrvatskoj veće nego na Cipru i u Bugarskoj?
Novo na Liberalu:
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Konzervativne udruge traže preko suda da im Tomašević izvjesi zastavu na gradske jarbole. Jesu li u pravu?
Što znači 'pozicija moći'?
Ante Mandarić: Bit ću glas protiv nepravde, bez obzira s koje strane dolazila
Izborni kompas FPZG-a ima ozbiljne nedostatke koji mogu dovesti do vrlo zbunjujućih rezultata
Spolne kvote su silovanje demokracije
Imaju li biskupi u sekularnoj državi pravo komentirati politiku? Da, kao i svatko drugi
Klimatski fundamentalisti u poreznim obveznicima vide svoje kmetove
Je li Javier Milei spasitelj Argentine ili lažnjak i populist?
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija

Koliko stvarno možemo biti zadovoljni efektima hrvatskog turizma?


Piše: Branimir Perković
Photo: ŠibenikIN
13.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Koliko stvarno možemo biti zadovoljni efektima hrvatskog turizma?

Koliko stvarno možemo biti zadovoljni efektima hrvatskog turizma?


Piše: Branimir Perković
Photo: ŠibenikIN
13.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Turizam naš svagdašnji, od krize nas spasi, rentu nam podari, socijalnu državu omogući. To je sukus promišljanja većine hrvatskog stanovništva. Ali što kada bih vam rekao da Hrvatska nije toliko dobra u turizmu, da turizam kakav postoji u Hrvatskoj ne vrijedi koliko mislite i na kraju da smo takav turizam stvarali na svoju sliku i priliku?

OGLAS - IZBORI 2024.


Hrvatska je turistička država, to je svima jasno. Ali koliko turistička?

Dovoljno je nabrojati nekoliko informacija: prihodi od turizma čine više od 18% BDP-a Hrvatske, prihod od turističkih dolazaka u 2017. 9,5 milijardi eura, u istoj godini je Hrvatsku posjetilo 15,5 milijuna turista, imamo više od 400.000 apartmana. To su sve dobri pokazatelji koji govore o snazi i važnosti turizma u RH. Zaslužujemo medalju za top turističku destinaciju.

OGLAS - IZBORI 2024.


Svaka medalja ima glavu i pismo, pa tako i ti dobri podaci imaju svoje naličje. Hrvatska ima daleko najveći udio turističkih prihoda u BDP-u, daleko više od zemalja kao Italija, Španjolska i Portugal. Čak više i od Cipra, koji se nalazi na puno goroj geografskoj lokaciji za razvoj neturističkih industrija (otok koji je prilično geografski udaljen od ostatka EU).

Visoki postotak turističkih prihoda u odnosu na BDP (najveći u EU) upućuje na nedovoljno diversificiranu gospodarsku strukturu Hrvatske. To znači da Hrvatskoj turizam djeluje kao praktični jedan resurs o kojem ovisi gospodarska sudbina i time se svrstava u tzv. "jednoresursna gospodarstva". Turizam vjerojatno nema puno veću volatilnost od ostalih gospodarskih grana i slični argumenti kao "ako se negdje blizu zapuca, ode nam turizam" se mogu pronaći za sve tipove gospodarske aktivnosti. Ali veličina relativnog udjela turizma u BDP-u i njegova važnost za gospodarsku sudbinu države nudi stvarne razloge za zabrinutost jer jednoresursne ekonomije (ovdje gledamo turizam kao "resurs") imaju u prosjeku niži rast od diversificiranih ekonomija. Kao u financijama, ni u makroekonomiji nije dobro stavljati sva jaja u jednu košaru.

Tolika relativna važnost i veličina stvara veliki potencijalni problem, a dodatni otežavajući čimbenici su prostorna i vremenska (ne)disperziranost turizma. Naime, prostorna (oko 2/3 noćenja u samo trima županijama) i vremenska (oko 60% noćenja cijele godine samo tijekom dva mjeseca) koncentriranost hrvatskoga turizma donosi specifični rizik za poslovanje poduzetnika u turizmu i za turizam vezanih djelatnosti.

Prevelika sezonalnost turizma, tj veći udio noćenja u samo dva mjeseca (srpanj i kolovoz) od svih mediteranskih zemalja EU, limitirajući je faktor. U Hrvatskoj 60,9 % noćenja otpada na ta dva mjeseca dok je prosjek mediteranskih zemalja EU 35 posto. To ozbiljno limitira mogućnost ostalih industrija da iskoriste domaći turizam kao izvor dodatne potražnje za svoje proizvode/usluge te takav turizam ima manji utjecaj na opći gospodarski razvoj jer se industrija ne može osloniti na dva mjeseca u godini za ostvarivanje većine prometa. To je jednostavno logistički preskupo. Zbog toga turizam u Hrvatskoj ima puno slabiji multiplikativni efekt na gospodarstvo nego u ostalim mediteranskim zemljama EU koje imaju puno manje izraženu sezonalnost.



Prostorna koncentriranost turizma na samo tri županije (2/3 ukupnih noćenja u trima županijama) stvara infrastrukturnu preopterećenost i dodatne troškove. Ti dodatni troškovi se prešućuju u analizama o važnosti turizma, a radi se o dosta velikim troškovima. Povećanje broja stanovnika u vrijeme sezone više od 100 posto (Istarska županija), 50 posto (Zadarska, Šibensko-kninska, Dubrovnik) i 30% (Splitsko-dalmatinska, Šibenik, Pula) ubrzava trošenje infrastrukture i te troškove bi trebalo uključivati u sve buduće analize o uspješnosti turističke godine. Već smo svjedoci da infrastrukture pojedinih naselja popuštaju pod tolikim povećanjima broja stanovnika u sezoni.



Jedno od obilježja turizma u Hrvatskoj je i apartmanizacija. Većina smještajnih kapaciteta su obiteljski apartmani, a česta je i praksa preseljenja cijelih obitelji u područja u zaleđu (kolokvijalno "na selo", rodbini ili u seosku vikendicu) preko sezone da bi mogli iznajmljivati stanove u gradu. To je posebno izraženo u vrijeme festivala i sličnih manifestacija kada se potražnja za smještajem poveća više nego i u samoj sezoni. Prošle godine se u Splitu dogodilo da je zbog te prakse nastao višak smještajnih kapaciteta u vrijeme Ultre, jer se iznajmljivalo što se stiglo da bi se brzo zaradio dodatan prihod. Ali podaci pokazuju da su apartmani manje efikasni u popunjavanju smještaja od hotela. Ipak u hotelima rade stručnjaci koji znaju kako privlačiti goste i upravljati logistikom u turizmu, za što većina apartmanskih iznajmljivača nije kvalificirana. Iz toga se može zaključiti da je hotelski smještaj općenito isplativiji i iskoristiviji te ima manju sezonalnost, tj. drastično je više popunjen tijekom cijele godine, pa i u vrijeme sezone.



Hrvatski turizam je kao i ostatak hrvatskog društva, neefikasan i neprofesionalan. Iz toga proizlaze problemi vremenske i prostorne koncentriranosti koji ograničavaju korisnost turizma za cjelokupno gospodarstvo. Kako je stanovništvo RH kratkovidno i orijentirano na brze rezultate bez konkretnog dugoročnog plana, takav je i tip turizma kakav su uspostavili.

U 21. stoljeću više ništa nije moguće raditi amaterski, a da to bude dugoročno konkurentno, bila to poljoprivreda ili turizam.



Slične probleme koje možemo naći u domaćoj poljoprivredi (rascjepkanost, neorganiziranost, kratkoročno planiranje, neprofesionaliziranost) nalazimo i u turizmu. Državna politika ne radi ništa po tom pitanju, već se zadovoljava oporezivanjem turističke rente, što i održava truli državni aparat na životu jer bi bez turističkih prihoda cijele javne financije doživjele krah. Otežavanjem investicija glomaznim birokratskim aparatom sabotira velike projekte izgradnje hotela i dodatnog turističkog sadržaja koji bi smanjili preveliku sezonalnost. Istodobno napušteni državni objekti na atraktivnim lokacijama uz obalu desetljećima propadaju te se svakim danom mogućnost njihove revitalizacije poskupljuje i time gube potencijalni investitori.

U 2017. godini je mediteranska obala sjeverne Afrike doživjela veliki oporavak od terorističkih napada i rast od 22% noćenja. To predstavlja ozbiljnu prijetnju hrvatskom turizmu i pitanje je koliko dugo još Hrvatska može ostvarivati dobre rezultate prije nego što netko drugi preotme tržište. Da bi Hrvatska to spriječila, morat će puno toga promijeniti, a morat će se promijeniti i njeni građani.


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.