U SAD-u, Kanadi i Velikoj Britaniji pojam "liberal" danas označava osobu koja glasa za ljevičare, želi više državnih regulacija i poreza, podržava prisilnu redistribuciju bogatstva, voli državnu edukaciju, protivi se naoružavanju civila i slobodi govora za sve. Takvo značenje liberalizma sve se više prenosi i u druge dijelove svijeta, pa i kod nas se mnogi ljevičari vole nazvati liberalima.

U stvarnosti, svi navedeni stavovi su anti-liberalni. Zapravo, to su moderni socijalistički stavovi.

Riječ "liberalizam" dolazi od latinske riječi "liber" (slobodno), originalno se odnosi na filozofiju čovjekove slobode. Liberal je u povijesti bila osoba koja je u političkom smislu stavljala slobodu ispred svega i pojedinca ispred države.

Kako i zašto su promijenili značenje?

Promjena značenja riječi liberalizam u zemljama engleskog govornog područja dogodila se tijekom prošlog stoljeća. Budući da je pojam "socijalist" bio u Engleskoj, SAD-u i Kanadi vrlo omražen, oni koji su zastupali socijalističke stavove tražili su način da izbjegnu etiketu socijalista pa su preuzimali pojmove koji im realno ne pripadaju, kao što su liberal i progresivac. Masa je učinila svoje, a desni konzervativci nisu pomogli budući da su i oni prihvatili riječ "liberal" za svoje političke protivnike i dali joj omraženo značenje.

Oni koji zastupaju originalne liberalne ideje postali su "klasični liberali" ili libertarijanci, a ljevičari su odjednom postali liberali.

Kent Lalley iz Zaklade za ekonomsku edukaciju (FEE) piše kako se pojam "liberalizam" mora vratiti svom prvotnom značenju te apelira na političare, novinare i sve ostale da ga počnu koristiti ispravno.

Što je liberalizam?

Liberalizam je opsežna filozofija, politička vjera onih koji favoriziraju osobnu slobodu pojedinca ispred državne moći. Korištenje državne moći je korištenje fizičke prisile, jedan pojedinac koji manipulira voljom drugog pojedinca za postizanje svojih ciljeva pod prijetnjom fizičke prisile. Vrlo je važno to razumjeti jer sloboda je stvar realnog života, a ne neka intelektualna apstrakcija, objašnjava Lalley.

Prvi liberali bili su engleski leveleri (politički pokret prije i tijekom engleske građanske revolucije) s početka i sredine 17. stoljeća, koji su tvrdili da temeljna ljudska prava (život, sloboda i imovina) dolaze od prirode i da je prirodni zakon iznad državnog. U toj tradiciji prirodnih ljudskih prava napisana je kasnije Američka deklaracija o neovisnosti te Ustav SAD-a.

Mnogi su istaknuti europski književnici, filozofi i ekonomisti 18. i 19. stoljeća širili liberalne ideje o osobnim i ekonomskim slobodama građana (npr. John Locke, Mary Wollstonecraft, Adam Smith, Johann Wolfgang Goethe, Frederic Bastiat...). Austrijsko-američki filozof i po mnogima najbolji ekonomist 20. stoljeća, Ludwig von Mises sažeo je 1927. godine društveno-političke i ekonomske ideje liberalizma i objasnio ih u knjizi "Liberalizam" (u kasnijim izdanjima preimenovana u "Liberalizam: Klasična tradicija").

Škotski filozof i "prvi svjetski ekonomist" Adam Smith je opisao 1776. godine liberalizam kao "ideju koja dozvoljava svakom čovjeku da radi za vlastiti interes na svoj način, poštujući pravdu te ravnopravnost i slobodu drugih". Shvaćanje da je svijet kao cjelina ekonomski terotorij je liberalno razmišljanje. Liberalizam je prihvaćen tijekom proteklih stoljeća diljem svijeta, a njegov koncept slobode kretanja i slobode tržišta - unutar nacija i između različitih nacija - je postao kotač svjetskog razvoja koji je zapadni svijet doveo od 1800. godine do danas do prosperiteta i ekonomskog rasta za 3000 posto.

Liberalizam je najbolja politička ideja u svjetskoj povijesti

Za razliku od nacionalizma i socijalizma, koji su se previše puta u povijesti dokazali kao loše i opasne ideje, liberalizam se dokazao kao dobar zato što povećanje osobnih i ekonomskih sloboda svakog pojedinca dovodi do većeg stupnja civilizacijskog i ekonomskog razvoja cijelog društva.