Vezani članci:
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Mises vs. Marx rap battle u Kini cenzuriran, Kinezi ga svejedno vole
6 stvari koje je Marx htio ukinuti (osim privatnog vlasništva)
Econ Stories se vraćaju: U novom videu snage će odmjeriti Marx i Mises!
Trump bi o međunarodnoj trgovini mogao učiti od Marxa
Ludwig von Mises: Čovjekov um, materijalizam i klasna borba
Mediji su u pravu: Komunistički manifest je u Hrvatskoj danas aktualniji no ikada
Mit o sukobu rada i kapitala
Stoljeće krvavih režima
Odgovor novinarki koja je okrivila 'robovlasnički kapitalizam' za odlazak radnika u Irsku
Marksist otkriva nelogičnosti Marxovih teorija: Koliko su one relevantne u 21. stoljeću?
Socijalizam - povijest pokušaja gradnje na trulim temeljima
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
Rad od doma - tko treba plaćati režije?
Sud ih kaznio zbog izrabljivanja radnica iako radnice tvrde da nisu izrabljene
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
Vjerski argumenti protiv zabrane rada nedjeljom: Što bi rekao Isus?
Mnogi napuštaju Hrvatsku zbog posla, a uvozit ćemo radnike. Što je u tome čudno?
Hrvati imaju dva fetiša: zabrane i blagajnice u trgovačkim centrima
Peticija za zabranu rada nedjeljom, ponedjeljkom, utorkom i srijedom
Za novinara Slobodne Dalmacije RH ima previše fleksibilno tržište rada. I zato ljudi odlaze...
Izrabljuje li Amazon svoje radnike?
Novo na Liberalu:
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva

Marxove želje se ostvaruju! Ali ne u marksističkim društvima...


Piše: Marian L. Tupy
Izvor: Human Progress
19.7.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Marxove želje se ostvaruju! Ali ne u marksističkim društvima...

Marxove želje se ostvaruju! Ali ne u marksističkim društvima...


Piše: Marian L. Tupy
Izvor: Human Progress
19.7.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Marksizam je trebao donijeti mnogo pozitivnih promjena, uključujući stvaranje besklasnog društva koje živi u miru. Na ove ambiciozne ciljeve može se dodati značajno smanjenje količine radne snage koja je potrebna od proletarijata.

Kako je Rodney G. Peffer sa Sveučilišta u San Diegu pisao u knjizi iz 2014. "Marksizam, moral i socijalna pravda", Karl Marx je vjerovao da je smanjenje potrebnog vremena za rad..."apsolutna nužnost". Tvrdio je da pravo bogatstvo ukuplja razvijenu produktivnu snagu svih pojedinaca. Više nije vrijeme za rad, nego raspoloživo vrijeme koje je mjera bogatstva. "Njemački ekonomist nije ni sanjao da će slobodnotržišni sistem postići njegove ciljeve", napisao je Peffer u svojoj knjizi.

Broj sati rada po danu mijenjao se kroz ljudsku povijest. Na temelju svojih zapažanja postojećih društava lovaca i sakupljača, znanstvenici procjenjuju da su naši preci radili negdje između 2,8 i 7,6 sati dnevno. Međutim, nakon što su osigurali hranu za taj dan, zaustavili su se. Radno opterećenje bilo je relativno nisko, ali takav je bio i njihov životni standard. Bogatstvo naših predaka bilo je ograničeno na težinu posjeda koje su mogli nositi na leđima s jednog mjesta na drugo.

Prije otprilike 12.000 godina ljudi su se počeli smirivati, obrađivati ​​usjeve i uzgajati domaće životinje. Ukupan broj radnih sati porastao je, jer su ljudi spremni žrtvovati slobodno vrijeme u zamjenu za stabilniju opskrbu hranom. Budući da je umjetna rasvjeta bila prilično skupa, dnevno svjetlo je utjecalo na količinu posla koji bi mogao biti učinjen bilo koji dan. Ljeti, većina ljudi je radila između 6 i 10 sati na poljima i dodatnih 3 sata kod kuće. Zimi je broj radnih sati bio 8. Zbog vjerskih razloga nedjelja je bila slobodan dan, a mnogočlana obitelj je u blagovaonici razbijala monotoniju poljoprivrednog života.

Naša očekivanja o tome što čini dobru ravnotežu između posla i života su očito vrlo različita od onih lovaca-sakupljača i poljoprivrednika. Stoga je smisleno usporediti današnje opterećenje s onim na početku industrijske revolucije.

Godine 1830. radni tjedan na industrijaliziranom Zapadu bio je u prosjeku oko 70 sati ili, isključujući nedjelje, 11,6 sati rada dnevno. Do 1890. pao je na 60 sati tjedno ili 10 sati na dan. Trideset godina kasnije, radni tjedan u naprednim društvima iznosio je 50 sati ili 8.3 sati tjedno. Danas ljudi u naprednim društvima rade manje od 40 sati tjedno. To još uvijek iznosi otprilike 8 sati dnevno, jer radnici obično ne rade subotom. Rođen je "vikend".

Ukupan broj radnih sati smanjio se onako kako se povećava bogatstvo. Jasno, što bogatija zemlja, to manje ljudi moraju raditi. Do podataka za zemlje u razvoju teško je doći, ali prosječni broj odrađenih sati po radniku u zemljama s visokim dohotkom smanjio se s 2.123 u 1950. na 1.732 u 2017. To je pad od 18,4 posto. Na temelju dostupnih podataka naprednih zemalja, Nijemci rade najmanje sati (1.347), a Singapurci rade najviše (2.237). S 1.763 radnih sati godišnje, Sjedinjene Države su bile u sredini razvijenih zemalja 2017. godine.



U istom razdoblju, prosječni BDP po osobi prilagođen inflaciji i kupovnoj moći porastao je za 483 posto u Njemačkoj, 1,376 posto u Singapuru i 290 posto u Sjedinjenim Državama. Sveukupno, BDP po glavi stanovnika u zemljama s visokim dohotkom porastao je s 9.251 dolara na 47.149 dolara (u vrijednosti dolara iz 2016.) ili 410 posto.

Dakle, ljudi zarade više novca u zamjenu za manje posla. Ali, uživaju li još više slobodnog vremena? Međunarodne usporedbe su teške, no Time je objavio istraživanje, koje provodi Američki ured za statistiku rada, utvrdivši da su Amerikanci u prosjeku uživali 5,24 sati slobodnog vremena dnevno u 2017. godini. To je 2,5 posto više nego kada je istraživanje započelo u 2003. godini. Predstavljaju li SAD globalni trend, još uvijek ne možemo sa sigurnošću znati. Ipak, neporecivo je da ljudi imaju više slobodnog vremena nego što su nekad imali - barem od uvođenja kapitalizma i liberalne demokracije.

Marx je pogriješio o mnogim stvarima. Poznato je, mislio je da bi tržišno natjecanje umanjilo dobit. No, kao što Johan Norberg iz Instituta Cato ističe u svojoj knjizi "Napredovanje: deset kriterija za promatranje budućnosti", Marx je proživio razdoblje golemog obogaćivanja zapadnoga radnika. "Kad je Marx umro 1883.", piše Norberg, "prosječni Englez bio je tri puta bogatiji nego što je bio kad je Marx rođen, 1818. godine." Zaokupljen svojim pogrešnim idejama, Marx nije mogao vidjeti što se zapravo događa oko njega.

Marxovi učenici iz Kube i Venezuele, Južne Afrike i Zimbabvea čine istu pogrešku danas. Opterećeni ideološkom mržnjom prema slobodnom tržištu, odbijaju uvidjeti da je kapitalizam isporučio ono što je Marx odavno želio - manje posla i veće zarade. Plus ça promjena...

O autoru: Marian L. Tupy je viši politički analitičar u Cato institutu i urednik stranice Human Progress

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.