Vezani članci:
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Index se opet obrušio na Liberal. Evo što nam moderni Gestapo sada zamjera...
Babić i Plenković - dvije strane iste kovanice
Kako je Milanović potukao novinare Indexa na njihovom terenu
Hrvatski koronaši foru s Hitnom iskopirali od Vučića
Matija Babić kao hrvatska Ayn Rand: Kako bi John Galt prošao kod nas?
Stvari koje Matija Babić voli reći
Venezuela izabrana u UN-ovo vijeće za ljudska prava; HRW prosvjeduje
Macron je zadnja osoba na planetu koja može govoriti drugima kako da urede svoju zemlju
Hvala Bogu za desničare. Da oni nisu došli na vlast, skoro nitko u svijetu ne bi pitao za okoliš
NASA: Požari u Brazilu su ove godine ispod prosjeka. Otkud onda medijima suprotne informacije?
Brazilska vlada želi kopirati Čile: Pred kongresom deklaracija ʼ17 principa slobodeʼ
Što je s državama BRICS-a? Prije 18 godina predviđali su im globalnu prevlast i konkurenciju NATO savezu...
Bolsonaro - fašist ili posljednja nada za Brazil?
Ljevica je uništila brazilsku ekonomiju. Mladi traže 'manje Marxa, više Misesa'
Brazilke i Argentinke traže pravo da sunčaju grudi u javnosti
Bande zavladale Brazilom, narod nemoćan: 'To se dogodi kad je nacija goloruka'
Oni su ʼwokeʼ: DM se hvali ukidanjem plastičnih vrećica. Dobro pogledajte ovu fotografiju...
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.
Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje
Klimatski skeptici su više angažirani u zaštiti okoliša nego katastrofičari
Kako ekonomske slobode utječu na prirodu?
Švicarci na referendumu odbacili mjere za suzbijanje klimatskih promjena
Coca-Cola se neće odreći plastične ambalaže jer ne žele izgubiti kupce
Mladi inovator hrvatskog porijekla na misiji spašavanja oceana: Zbilja mu je krenulo!
Najlakše je biti ekološki osviješten kad se komentira tuđe dvorište
Francuzi uče o obnovljivim izvorima na teži način: Solarni asfalt se pokazao kao kolosalna pogreška
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Novo na Liberalu:
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Konzervativne udruge traže preko suda da im Tomašević izvjesi zastavu na gradske jarbole. Jesu li u pravu?
Što znači 'pozicija moći'?
Ante Mandarić: Bit ću glas protiv nepravde, bez obzira s koje strane dolazila
Izborni kompas FPZG-a ima ozbiljne nedostatke koji mogu dovesti do vrlo zbunjujućih rezultata
Spolne kvote su silovanje demokracije
Imaju li biskupi u sekularnoj državi pravo komentirati politiku? Da, kao i svatko drugi
Klimatski fundamentalisti u poreznim obveznicima vide svoje kmetove
Je li Javier Milei spasitelj Argentine ili lažnjak i populist?
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija

Matija Babić griješi po pitanju regulacija okoliša, liberalizma i Europe


Piše: Mario Nakić
Photo: Facebook
27.8.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Matija Babić griješi po pitanju regulacija okoliša, liberalizma i Europe

Matija Babić griješi po pitanju regulacija okoliša, liberalizma i Europe


Piše: Mario Nakić
Photo: Facebook
27.8.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Nema nacije koja se razvila u uvjetima povećanja regulacija gospodarstva. Takva bi politika u Brazilu značila vječno siromaštvo.

Čujem da me Matija Babić opet proziva. Kaže: "Nitko normalan ne čita Nakića". Možda je u pravu jer ako čitate Liberal, sigurno ne spadate u hrvatski prosjek, ali je zanimljivo da Babić sebe ne smatra "normalnom" osobom, što god mu to značilo.

OGLAS - IZBORI 2024.


Naime, on je svojedobno bio jedan od aktivnijih komentatora na našem Facebooku, tako da je sigurno, bar neko vrijeme, i on bio među tim "nenormalnim" osobama kako kaže. A onda, kad sam objavio i komentar na neke gluposti koje je pisao Index, jako ga je to povrijedilo pa me je u svome stilu izvrijeđao na svome profilu i na našoj stranici. Ništa nije ponudio da bi dokazao kako to što sam napisao nije točno, nego je smatrao da je bitnije reći da je Liberal "ruralni portal" jer sam ja iz Požege. Iz nekog razloga to je ljevičarima jako bitna informacija jer dosad su me na toj osnovi "pljuvali" novinari Novosti, Gordan Duhaček i Matija Babić. Desničari kad me žele uvrijediti kažu da nisam "liberalan" - zato što blokiram šoviniste.

Kad sam mu odgovorio u ovom članku i pozvao na javnu debatu, ušutio je i nije se više javljao. Do danas.

OGLAS - IZBORI 2024.


Babiću zapravo jako smeta što kritiziram, između ostalih, i Index kad objave neku glupost ili dezinformaciju. Njegov ego mu ne dopušta da i Index može pogriješiti, a ja ne želim podilaziti ničijem egu. Index smatram odličnim portalom zadnjih par godina (nisu ni Babić ni Index uvijek bili tako liberalni kao danas, ali napreduju, što je pohvalno). Međutim, kad je riječ o nekim temama - konkretno: religija, Crkva, feminizam i klimatske promjene - vole pretjerivati i manipulirati informacijama kako bi "navukli vodu" na svoj mlin, do te mjere da se pretvore iz objektivnog medija u subjektivnog navijača bez razuma. I to uopće nije teško dokazati.

Ali ne želim nastaviti prepirku na osobnoj razini jer mi je to bezveze. Htio bih se osvrnuti na njegovu izjavu o liberalizmu, ekologiji i regulacijama. U tom je statusu, ispod kojeg je prozvao mene, rekao da se on razlikuje od libertarijanaca, da je "čisti liberal" jer podržava ekološke regulacije. Situacija u Brazilu je dokaz, tvrdi, da su regulacije potrebne, a kao pozitivan primjer navodi Europu.

Slažem se da su neke regulacije potrebne i da država mora zaštititi okoliš od pretjeranog uništavanja, ali Europa nije baš najbolji primjer. Da, danas razvijene europske države imaju brojne zakone koji ograničavaju gospodarsku proizvodnju i trgovinu zbog zaštite prirode, ali to je tek novija praksa. Razvijene zemlje zapadne Europe postale su to u doba deregulacije, a mnoge od njih su pretjerano iskorištavale i uništavale prirodu da bi to postigle.

Švedska nam može poslužiti kao dobar primjer. Više od dvjesto godina - od početka 18. stoljeća do sredine 20. stoljeća - Švedska je imala potpuno slobodnotržišni model gospodarstva, gotovo bez zakona koji su regulirali rad i poslovanje. To je ujedno razdoblje u kojem se Švedska razvila od jedne od najsiromašnijih europskih nacija u drugu najbogatiju europsku naciju (sada više nije druga, bila je prije uvođenja socijalne države, ali je i dalje među top 10 najbogatijih).

I sad dolazi šok - Šveđani su se razvili eksploatirajući šume. Puna dva stoljeća deforestizacije dovelo je do uništavanja većeg dijela šumskih područja. Razvijala se švedska industrija bazirana na drvetu, ali i eksploataciji drugih šumskih sirovina - biljaka, životinja itd. Razvila se industrija papira, kože i kožnih materijala, namještaja itd. Šveđani su u tome bili jako dobri pa su ubrzo preuzeli primat na europskom tržištu. Osim što su bili marljivi, jako su dobri trgovci pa su trgovali sa svima bez diskriminacije. Čak i tijekom WW2 Šveđani su trgovali s nacistima što im i danas neki zamjeraju, ali bili su neutralni i to su iskoristili za vlastitu dobrobit.

Početkom 20. stoljeća Šveđani su shvatili da je industrijski rast povezan sa smanjenjem šumskih površina. Jako mnogo ljudi je imalo koristi od krčenja šuma, a nitko se nije brinuo o pošumljavanju. Shvatili su da vlada mora nešto učiniti pa su 1903. godine donijeli prvi zakon o zaštiti šuma kao javnog dobra. Kasnije, nakon WW2, regulacije su se proširile i osnažile, a do danas Šveđani su obnovili sva svoja šumska područja. Više o tome pročitajte u ovom radu Carla-Andersa Helandera s Kraljevske švedske akademije poljoprivrede i šumarstva iz 2015. godine.

Poanta je da su regulacije potrebne, ali tek onda kad se nacija razvije. Uzmite bilo koju razvijenu zemlju i provjerite njenu gospodarsku povijest, vidjet ćete da je došla do današnjeg stupnja razvoja upravo u krajnje dereguliranim uvjetima. To nema veze ni s kakvom ideologijom, svejedno mi je jeste li liberali, konzervativci, socijaldemokrati - bilo što. Pričamo o empirijskim dokazima. Nijedna nacija se nije uspjela razviti uvođenjem većih regulacija i oporezivanjem.

I sad dolazimo do poante. Jednom sam već to napisao, ali vrijedi ponoviti: Brazil je siromašna zemlja, ima BDP po stanovniku upola manji od Hrvatske. Koliko je prosječni Brazilac siromašan lako si možete dočarati, dovoljno je zamisliti kako biste živjeli s upola manjim primanjima. Toliko je Brazil siromašan.

Dakle, siromašna zemlja koja se tek treba razviti nakon više desetljeća socijalističkih eksperimenata, može se razviti samo ako usvoji jedini dosad dokazani način za ubrzani razvoj, a to je dereguliranje gospodarstva i omogućavanje što širem sloju ljudi da se što lakše zaposle i počnu zarađivati od svoga rada. Brazil je zemlja s ogromnim prirodnim resursima koja su netaknuta jer...ekologija, pluća svijeta, bla bla. Zamislite da nemate što jesti, a u dvorištu vam je krava koju ne smijete ni pomusti ni zaklati - to je Brazil.

Lako je Matiji Babiću i Igoru Rudanu govoriti o potrebi za regulacijama i zaštitom okoliša, iz perspektive 5 ili 10 posto najbogatijih. I ne mislim pritom da su njih dvojica nešto posebno bogatiji od drugih, možda i jesu, ali i prosječni stanovnici Hrvatske spadaju među 10 ili bar 15 posto najbogatijih ljudi na planetu. Kada govorite onima siromašnijima da trebaju uvoditi regulacije zato da bismo se mi ovdje dobro osjećali jer smo, eto, ekološki osviješteni, to je pomalo sebično. Trebaju li Brazilci ostati siromašni radi naših osjećaja?

Brazil je napokon krenuo u pravom smjeru i nadam se da ga neće političari koji više brinu za tuđe nego za svoje dvorište skrenuti s puta. Konačno imaju šansu promijeniti svoju situaciju, a vidjet ćemo hoće li u tome ustrajati i hoće li brazilski narod do kraja podržati reforme koje njihov ministar gospodarstva Paulo Guedes, inače osnivač liberalnog think thanka Millenium Institute, provodi. Ali bilo bi šteta da odustanu.

Ekološki dušebrižnici u svojim bogatim domovima morat će se pomiriti s činjenicom da će se jedan manji dio prašume preurediti u obradive površine, pašnjake ili iskoristiti u industrijske svrhe. I nitko, baš nitko u Europi to neće osjetiti negativno - nećemo ostati bez kisika.

Osim toga, ne moraju regulacije nužno dovesti do dobrobiti za okoliš. SAD, koji ima znatno manje gospodarskih regulacija od EU, povećao je šumske površine tijekom zadnjih 100 godina više nego EU. Ljudi pošumljavaju zato što im to koristi, a ne zbog države. Sličan trend je sada u Kini i Indiji.

Što se tiče Babićeve opaske o libertarijanizmu i liberalizmu, to sam već objašnjavao da je bespremetno uspoređivati kad to nisu dvije jednake kategorije. Libertarijanstvo nije svjetonazor, libertarijanac je svatko tko se zalaže za manje države. Mene su Babićevi fanovi iz nekog samo njima poznatog razloga odmah stavili u koš s libertarijancima iako sam se ja i službeno ogradio od hrvatskih libertarijanaca jer je među njima hrpa šovinista i krajnjih desničara s kojima se ne slažem baš ni u čemu. Oni nisu čak ni za manje poreze jer kad Trump povisi carine (a to su porezi), njima je to super.

Ne znam zašto ljudi, koji iz bilo kojeg osobnog razloga mrze Liberal, uporno mene pokušavaju svrstati u određenu ladicu za koju vrlo lako mogu dokazati da je pogrešna. Jedan dan će reći da sam fašist i ustaša, sljedeći dan sam klerikalac, a za par dana libertarijanac. Nerijetko sam četnik i jugokomunist. Sve to u jednom, a samo zato što nisam zadovoljio njihov ego. Mogu li teoretski biti sve od toga? Ako ne mogu, znači da nisam ništa od toga. Više sreće drugi put!

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.