Mjesec i pol dana još je preostalo do početka rada administracije novog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Imena ministara u Trumpovoj vladi i čelnih ljudi u ključnim agencijama već su poznata, ali još uvijek ne znamo što točno možemo očekivati.

Najveća su očekivanja od novog odjela DOGE (Odjel za učinkovitost vlade) koji će djelovati kao savjetodavno tijelo izvan same vlade. Taj odjel će voditi Elon Musk, osnivač Tesle i SpaceX-a, skupa s republikanskim političarom Vivekom Ramaswamyjem.

Musk je uoči i nakon izbora obećavao jako puno, uglavnom politike rezanja državne potrošnje. Iako bi takva obećanja iz usta bilo koje druge osobe mogla zvučati utopijski i neostvarivo, Musk je poznat po vrlo efikasnom upravljanju privatnim kompanijama pa takva obećanja, kad dolaze od njega, ne zvuče nimalo nerealno.

Tijekom govora u Madison Square Gardenu (NYC), pitali su ga koliko bi mogao smanjiti državni proračun koji, na stavci potrošnje, sada iznosi oko 6,4 bilijuna dolara. Njegov odgovor: "Mislim da možemo smanjiti to za najmanje dva bilijuna." To je gotovo trećina ukupne godišnje potrošnje države i njenih institucija.

"Na kraju dana, vi to plaćate. Svaka vladina potrošnja je oporezivanje, bilo da se provodi direktno kroz poreze ili kroz inflaciju. Vlada se razbacuje vašim novcem, a Odjel za učinkovitost vlade će to popraviti. Skinut ćemo Vladu s vaših leđa i iz vašeg džepa. Amerika neće biti samo velika, doseći će visine kakve dosad nisu viđene."

Na čemu Musk planira uštedjeti novac, čiji proračun će najviše rezati? U razgovoru s konzervativnim influencerom Tuckerom Carlsonom, nedavno je natuknuo kako bi se prve pod škarama mogle naći federalne agencije koje služe kao regulatori.

"Imamo 428 federalnih agencija. To je jako velik broj. Za mnoge od tih agencija ljudi nikad nisu ni čuli. Mnoge od njih se preklapaju u zadaćama i odgovornostima, mnoge od njih su nepotrebne. To treba smanjiti. Mislim da bismo mogli završiti s 99 agencija.

Pritom ćemo gledati da nema preklapanja odgovornosti i da izbacimo one regulatore koji nameću nepotrebne regulacije. Kad imate regulatora, onda će on stalno uvoditi nove regulacije, to mu je posao. Zato treba svesti regulatore na što manji broj, da ostanu samo oni čije regulacije su potrebne", objasnio je Musk.

Najavio je i drastične rezove u troškovima obrane.

"Naš proračun za obranu je prilično divovski i iznosi bilijune. Kamate koje trenutno plaćamo na dug još su veće. To nije održivo", rekao je u jednom predizbornom obraćanju.

Trump je već više puta najavio da će tražiti od drugih članica NATO saveza da povećaju svoje financijsko sudjelovanje u budžetu za obranu jer SAD više neće plaćati obranu drugim zemljama. To je zapravo totalno fer zahtjev, budući da cijela Europa zadnjih 50 godina parazitira na američkom proračunu za obranu, ali naravno, europskim političarima i novinarima novi uvjeti se nimalo ne sviđaju. Svatko voli biti parazit.

Međutim, Musk je u pravu kad kaže da je američko izdvajanje za obranu preveliko i dugoročno neodrživo pa će se njihovi saveznici morati u budućnosti više isprsiti.

Novinari mu zamjeraju to što je najavio rezanje javne potrošnje i agencija. Na Indexu su se jako zapjenili zbog toga i optužili ga da će otpustiti "profesionalne službenike" koji će tako "biti na ulici". Ne razumijem otkud tolika briga, i to baš od Indexa koji voli prozivati hrvatske javne službenike nazivajući ih uhljebima, odjednom za američke uhljebe. Uostalom, ako su toliko profesionalni i dobri u svome poslu, neće im biti problem zaposliti se u privatnom sektoru.

U Muskovoj viziji nema ništa loše i, ako uspije barem dio toga što je najavio, to će biti revolucionarna promjena u funkcioniranju države. Neće ići bez problema, sigurno će biti puno sindikalnih prosvjeda, novinari će šiziti na sve strane, ali većina građana SAD-a podržava najavljene promjene, tako da mu to ne bi trebala biti kočnica.

Jedina realna kočnica bi mu mogao biti sam predsjednik. Trump ima svoju viziju ekonomske politike, a ona nije sukladna s Muskovom. Nije lako, a možda ni moguće, provoditi rezove s ciljem smanjenja javne potrošnje dok država vodi trgovinski rat s cijelim svijetom i provodi ultraprotekcionizam. To je ono što vidim kao možda ne jedini, ali svakako glavni problem u ovoj priči.