Jutarnji list danas donosi bombastičnu naslovnicu s "pravom istinom" (lol) o inflaciji i odmah ukazuju na "pravog krivca": naravno, trgovce. U "analizi" koja više sliči na naručenu akciju "drž'te lopova", autorice Tajane Štrige, pomno se ispituju marže trgovaca u Hrvatskoj i ostatku Europske unije. Štriga zaključuje da su trgovci u Hrvatskoj tijekom tri godine podigli svoje neto marže za "čak 50 posto", dok su ih u drugim zemljama smanjili.

Iz njene analize moglo bi se lako zaključiti kako trgovci gubitke u drugim zemljama nadomještaju pljačkanjem Hrvata, što je narativ koji vladajući u suradnji s njima sklonim medijima pokušavaju progurati hrvatskoj javnosti.

Logično pitanje bi bilo zašto samo trgovci. Jesu li cijene u Hrvatskoj porasle samo u trgovinama ili i drugdje? Naravno da nisu, inflacija je pogodila sve sektore gdje je povećanje cijena moguće (u to nije uključen sektor odjeće i obuće koji ima snažnu globalnu konkurenciju pa su takve industrije za vrijeme inflacije posebno pogođene jer ne mogu podizati cijene dok im se troškovi povećavaju). Ali cijene su rasle i u restoranima, kafićima, na benzinskim postajama, banke svako malo podižu svoje naknade, telekomunikacijske tvrtke također. Praktički sve što se masovno koristi ili kupuje, a moguće je povećati cijenu, tome će cijena rasti. To se zove rast inflacije i on očito nije ograničen samo na trgovačke lance i prehrambene proizvode.

Pogledajmo, recimo, Jutarnji list koji optužuje zločeste trgovačke lance za pohlepu. Jesu li nakladnici Jutarnjeg lista i njihovi djelatnici manje pohlepni od trgovaca?

Cijena Jutarnjeg na kioscima prije 3 godine iznosila je 10 kuna ili 1,28 eura, a sada je 2 eura. To je povećanje za 56 posto. Hanza je, dakle, u istom tom periodu povećala cijenu svoga proizvoda više nego trgovci svoju maržu. Ako su trgovci pohlepni i ako trgovci pljačkaju Hrvate, onda se mora reći barem jednako i za vlasnike Jutarnjeg lista. Zašto analitičarka Štriga ne uključi u svoju analizu i nakladnike novina? (hvala prijatelju Zlatku Škrinjaru koji je ukazao na ovaj problem)

Ima li Hanza ikakvo opravdanje za takvo enormno povećanje cijene? Imaju najniži mogući PDV od 5 posto na tiskovine, a iz njihovog članka je jasno da prijevoz ni proizvodnja nisu poskupjeli jer se bave samo trgovačkim maržama. Iz toga bi se moglo zaključiti da je za povećanje cijene Jutarnjeg lista kriva isključivo pohlepa nakladnika i zaposlenika.

Štriga se pita zašto su trgovci u Hrvatskoj protekle tri godine povećavali svoju maržu, a u drugim zemljama ne. Odgovor na to pitanje ne bi trebao biti iznenađenje nikome tko razumije ekonomiju. Hrvatska je posljednje tri godine povukla iz EU fondova znatno više novca od bilo koje druge zemlje članice EU. Hrvatski premijer i ministri su se već više puta time sami pohvalili. Taj novac iz EU fondova je uglavnom novi novac, svježe isprintan u ECB-u s ciljem "pomoći državama članicama u projektima oporavka". Riječ je o 16,5 milijardi eura novog novca na hrvatskom malom tržištu.

Cijena je ravnoteža između ponude i potražnje, između raspoložive robe i novca koji se za nju natječe. Što se mora dogoditi ako se suma novca povećava, a količina dostupne robe ne? Vrlo jasno - cijena robe će težiti rastu. Rast će sve cijene u trgovačkom lancu - od proizvođačke cijene preko cijene prijevoza do same trgovačke marže. Ovo je ekonomija 101.

Forsiranje rasprave o trgovačkim maržama je lov na vještice i distrakcija od pravog problema - a pravi problem leži u politikama Vlade RH i Europske komisije. Dok god vlada ne sreže državnu potrošnju i/ili ne primijeni politike koje će omogućiti značajno povećanje ukupne ekonomske aktivnosti i samim time produktivnosti, inflacija će rasti (a s njom i cijene u dućanima). Dućani, gdje ljudi kupuju namirnice, samo su zadnja postaja posljedica onoga što je skuhano puno dalje.