Hrvatski pro-life aktivisti nerijetko koriste argument pada nataliteta u Hrvatskoj i cijeloj Europskoj uniji u svojoj argumentaciji za zabranu pobačaja. Primjerice, inicijativa Hod za život upozorava na "demografsku krizu i bijelu kugu koja prijeti opstanku hrvatskog naroda". Djeca se predstavljaju kao "najvrjedniji dar", a pobačaj kao faktor koji pogoršava depopulaciju. Slično se argumentira da svaki spriječeni pobačaj doprinosi boljoj demografskoj slici, uz kritiku "kulture smrti" i pozive na zakonsku zaštitu života od začeća.

Je li zakon o pobačaju stvarno faktor koji utječe na natalitet?

Malta ima najstroži zakon o pobačaju u Europskoj uniji. Pobačaj u Malti je općenito zabranjen Kaznenim zakonom koji kaže:

- Tko god uzrokuje pobačaj (miscarriage) ženi (bilo hranom, lijekovima, nasiljem ili drugim sredstvima), bez obzira na pristanak žene, može dobiti zatvorsku kaznu od 18 mjeseci do 3 godine.
- Žena koja sama izazove pobačaj ili pristane na to — ista kazna (18 mjeseci do 3 godine).
- Liječnici, ljekarnici ili drugi medicinski djelatnici koji svjesno pomognu u pobačaju — kazna od 18 mjeseci do 4 godine + zabrana obavljanja profesije.

Jedina iznimka, kada je pobačaj legalan, uvedena je 2023. godine i vrlo je uska: kada trudnica ima medicinsku komplikaciju koja može dovesti do neposredne opasnosti za život ili ozbiljne ugroženosti zdravlja koja može dovesti do smrti. Uvjeti za ovu iznimku vrlo su strogi i jako rijetko se primjenjuje u praksi.

Uz tako strog i restriktivan zakon, pomislili biste da Malta ima najveću stopu fertiliteta u Europi. Prema izjavama pro-lifera, morala bi imati.

To, međutim, nije slučaj. Upravo suprotno - fertilitet (broj djece po ženi) na Malti je uvjerljivo najgori među članicama Europske unije i iznosi 1,01. Drugim riječima, jedno dijete po ženi.

Malta nije iznimka. Poljska također ima vrlo restriktivan zakon o pobačaju, nakon Malte najrestriktivniji u EU. Imala ga je i prije, pobačaj je u Poljskoj već dugo godina općenito zabranjen uz neke zakonom propisane iznimke.

Te su iznimke desetkovane odlukom Ustavnog suda 2021. godine kad je ukinuta mogućnost legalnog pobačaja zbog fetalnih anomalija, što je bio u praksi najčešći razlog dotadašnjih legalnih pobačaja u toj zemlji. Otad su preostale samo iznimke u slučaju medicinskih komplikacija opasnih po život, silovanja i incesta.

Vrlo slično Malti, Poljska je također pri samom dnu Europske unije po stopi fertiliteta - prema zadnjim službenim podacima iz 2024. pala je ispod 1,1 dijete po ženi. Što je još zanimljivije, stopa fertiliteta u Poljskoj je značajno niža otkad je zakon o pobačaju postrožen. Prije 10 godina (2016) bila je 1,4.

To, naravno, ne znači kauzalnost. Nitko ne tvrdi da liberalniji zakon o pobačaju znači bolji natalitet niti da restriktivniji zakon mora značiti slabiji natalitet. Ali ova statistika efikasno pobija svaku tvrdnju o povezanosti između zakona o pobačaju i stope nataliteta/fertiliteta, opstanka populacije.

Drugim riječima, zabranom pobačaja Hrvatska ne bi riješila problem pada nataliteta.

Cijela Europska unija bilježi pad stope fertiliteta i prosjek sada iznosi 1,34. U Hrvatskoj je nešto bolja od europskog prosjeka - 1,44. Najvišu stopu fertiliteta imaju Bugarska (1,72) i Francuska (1,61), a uz Maltu i Poljsku, među najnižima su još Španjolska i Italija.