Piše: Mario Nakić
30.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Piše: Mario Nakić
30.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5
Materijalna nejednakost u svijetu opada, čak i ako se izuzme Kina. Prekretnica je bila negdje oko 2006. godine, objavio je srpsko-američki ekonomist Branko Milanović na Twitteru uz grafički prikaz stope GINI koeficijenta nejednakosti u primanjima na kojem uspoređuje globalnu stopu s onom bez Kine.
Nejednakost na svjetskoj razini je već stoljećima u fazi opadanja, ali najviše zahvaljujući gospodarskom rastu Kine gdje je desetkovano siromaštvo. Međutim, najnovija otkrića pokazuju kako se trend promijenio u većem dijelu Azije. Ako usporedimo godišnju stopu rasta BDP-a između nerazvijenih i razvijenih zemalja, možemo vidjeti kako od 2000. nerazvijene zemlje imaju godišnji rast puno brži od razvijenih.
Izvor: OurWorldInData (Klikni na sliku za uvećani pregled)
Milanović se specijalizirao za proučavanje nejednakosti u društvu i problema koji idu uz to. Iako mnogi ekonomisti smatraju da nejednakost nije problem, već je bitan ukupan gospodarski rast i eliminiranje ekstremnog siromaštva, Milanović već godinama upozorava kako nejednakost šteti gospodarstvu. Njegovo priznanje o opadanju GINI koeficijenta čak i izuzevši Kinu je veliki korak za svijet. Antikapitalistički katastrofičari koji inače vole mahati GINI koeficijentom izgubili su glavni argument. Nejednakost se smanjuje zahvaljujući slobodnom tržištu.
Business Insider je nedavno objavio zanimljiv tekst o nejednakosti ustvrdivši kako ona opada, ali u isto vrijeme i raste. Ovisi kako gledamo. U razvijenim zemljama raste dok u nerazvijenim opada. Iz toga se jasno može zaključiti kako se ekonomskim razvojem i gospodarskim rastom, koji se trenutno ubrzano događa u većem dijelu Azije, ujedno drastično smanjuje materijalna nejednakost među stanovništvom. To je rezultat globalizacije i otvaranja nerazvijenih zemalja prema svijetu, odnosno tržišne ekonomije. Prema istraživanju objavljenom na stranicama Our World in Data, "tamo gdje ekstremno siromaštvo nestaje, siromašnima rastu primanja puno brže nego bogatima".
S druge strane visoko razvijene zemlje Sjeverne Amerike i zapadne Europe, od kojih je većina usvojila progresivno oporezivanje kao mjeru borbe protiv nejednakosti, imaju suprotne rezultate - njima nejednakost raste, a gospodarstvo stagnira. Znači da ono što lijevi ekonomisti preporučuju, uključujući Pikettyja i Milanovića, ne daje željene rezultate, nego samo još više povećava nejednakost među slojevima stanovništva. Rješenje je jednostavno - ukinite progresivno oporezivanje, uvedite flat tax i pustite gospodarstvo da raste, to je najbolji način borbe protiv siromaštva, ali i nejednakosti.
Branko Milanović je inače miljenik naših novinara u mainstream medijima koji su rado prenosili njegove katastrofične izjave: "Srednja klasa je ugušena, a najbogatiji profitiraju" (Novi list 2012), "Ubuduće će se radom bogatiti sve manje ljudi. Super plaćeni poslovi postat će prošlost" (Jutarnji list, 2014) itd. Zanimljivo je vidjeti hoće li i ovaj njegov tvit o drastičnom padu nejednakosti, koji zapravo demantira i njegove prijašnje izjave, biti zanimljiv hrvatskim medijima.