Zemljina površina se gotovo sigurno neće zagrijati četiri do pet stupnjeva Celzijusa do 2100. godine, navodi se u istraživanju objavljenom u srijedu u znanstvenom časopisu Nature. Ovo najnovije istraživanje, ako je točno, odbacuje najcrnju prognozu klimatskih promjena UN-a.

Revidirani izračun kako staklenički plinovi potiču temperaturu planeta smanjuje raspon mogućih ishoda na kraju stoljeća za više od pola, navode istraživači u izvješću.

"Naša studija pokazuje da je moguće sve osim vrlo niskih i vrlo visokih klimatskih osjetljivosti", rekao je glavni autor Peter Cox, profesor na Sveučilištu u Exeteru, prenosi AFP.

Koliko učinkovito svijet smanjuje emisije CO2 i metana, poboljšava energetsku učinkovitost i razvija tehnologije za uklanjanje CO2 iz zraka, odlučit će hoće li klimatske promjene ostati lako upravljive.

Međutim, neizvjesnost o tome kako će se promjene intenzivirati također proizlazi iz nemogućnosti znanstvenika da odgovore na vrlo jednostavno pitanje: Koliko će Zemljina prosječna površinska temperatura porasti ako se količina CO2 u atmosferi udvostruči?

Taj faktor naziva se ravnotežna osjetljivost na klimu (ECS), a zadnjih 25 godina UN-ov Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) - konačan autoritet klimatskih znanosti - dosegao je raspon od 1,5 do 4,5 stupnjeva Celzijusa.

Cox i njegovi kolege, koristeći novu metodologiju, dali su točniji raspon: 2,2 C do 3,4 C, s najboljom procjenom od 2,8 C.

Ako je točna, ona isključuje najcrnji scenarij sudnjega dana. "Ovi su znanstvenici proizveli točniju procjenu kako će planet odgovoriti na povećanje razine CO2", rekao je Piers Forster, direktor Međunarodnog centra za klimu Priestley na Sveučilištu u Leedsu.

Gabi Hegerl, klimatska znanstvenica na Sveučilištu u Edinburghu, koja, kao Forster, nije sudjelovala u istraživanju, dodala je: "Manja vjerojatnost za vrlo visoku osjetljivost je ohrabrujuća. Vrlo visoka osjetljivost učinila bi izuzetno teško ograničiti klimatske promjene u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma."

Sporazum o klimatskim promjenama u 2015. godini poziva na ograničavanje globalnog zatopljenja na ispod 2°C u usporedbi s pretpristupnom industrijskom referentnom vrijednošću i nastojanjima za 1,5°C.

Nalazi se ne bi trebali smatrati pritiskom na potrebu rješavanja klimatskih promjena, upozorili su autori i drugi stručnjaci. "I dalje ćemo gledati značajno zagrijavanje i utjecaj klimatskih promjena tijekom ovog stoljeća ako ne povećamo ambiciju smanjenja emisija CO2", rekao je Forster.

Čak i povećanje od 1,5 C će imati posljedice. S jednim stupnjem Celzijusa zagrijavanja do sada, Zemlja se već suočava s mnogim klimatskim utjecajima, uključujući smrtonosne suše, neuobičajeno obilne padaline i olujne valove.

Otkako je krenula industrijalizacija početkom 19. stoljeća, koncentracije CO2 u atmosferi porasle su za gotovo 50%. Do sada, pokušaji sužavanja neizbrisive ravnotežne osjetljivosti na klimu usredotočeni su na usporedbe povijesnih temperatura. Cox i njegovi kolege umjesto toga usredotočili su se na godišnje fluktuacije globalne temperature, objasnio je Richard Allan, klimatski znanstvenik na Sveučilištu u Readingu.

Ova nova saznanja malo će umiriti katastrofičare koji su nas proteklih desetak godina bombardirali kroz medije. Ili neće? HINA nastavlja širiti katastrofične prognoze, a ovakve stvari neće objaviti. Nenad Jarić Dauenhauer, dežurni katastrofičar na Indexu, vidi katastrofu u svemu - pa i kanadskoj zimi i australskom ljetu. Jutarnji još od 2006. godine najavljuje veliku gospodarsku katastrofu zbog klimatskih promjena. Ali ta katastrofa nikako da se dogodi.

Drugovi, ništa od vaših predviđanja i jalovi su vam vapaji. Je li vrijeme da prestanete paničariti?