Po BDP-u per capita i kupovnoj moći Hrvatska više nije ni među prvih 60 u svijetu, što znači da više nismo u bogatijoj trećini svjetskih zemalja, već se prije možemo svrstati među zemlje u razvoju.

Časopis The Economist je objavio godišnjak "Pocket World in Figures 2019" sa zanimljivim najnovijim podacima i rang listama zemalja diljem svijeta prema mnogim relevantnim kriterijima. Knjižica se može nabaviti po cijeni 11 funti ili u e-formatu za 9 funti.

Po BDP-u per capita najbogatije su minidržave Monako i Lihtenštajn, treći je Luksemburg. Među zemljama s preko milijun stanovnika Švicarska ima najbogatije stanovništvo, a zatim slijede Norveška i Irska.

Među zemljama Nove Europe po BDP-u per capita najbolje stoje Slovenija (47. u svijetu), Češka (50.) i Estonija (52.). Hrvatska nije ni među prvih 60.

Najbolju kupovnu moć imaju stanovnici Monaka, Lihtenštajna, Katra i Luksemburga. Među zemljama s preko milijun stanovnika prednjače Singapur, UAE, Irska, Norveška i Švicarska. Hrvatska je na 64. mjestu, iza Turske, Kazahstana, Cipra, Čilea i Paname, a ispred Rumunjske i Urugvaja.

Po visini državne potrošnje na prvom mjestu je Francuska, a slijede Finska i Belgija. Među razvijenim državama najmanji udio BDP-a troši Australija. Po poreznim prihodima (kao udio BDP-a) prednjače Danska, Francuska i Belgija, a na dnu liste su Japan, Izrael i Kanada.

Na Indeksu demokracije najbolje stoje nordijske zemlje. Norveška je na prvom mjestu, drugi je Island, treća Švedska. Između Švedske i Danske ubacio se Novi Zeland na četvrtom mjestu. Najniži indeks demokracije imaju Sjeverna Koreja, Sirija, Čad, Centralnoafrička Republika i Kongo.

Ima jedna lista na kojoj Hrvatska kotira prilično visoko, a to je odljev mozgova. Tu smo na visokom sedmom mjestu. Ispred nas su Venezuela, Bosna i Hercegovina, Haiti, Srbija, Moldavija i Rumunjska. Najmanji odljev mozgova (odlazak visokoobrazovanih stručnjaka) zabilježen je u Švicarskoj, UAE, SAD-u, Norveškoj i Singapuru.