Vezani članci:
Oni su ʼwokeʼ: DM se hvali ukidanjem plastičnih vrećica. Dobro pogledajte ovu fotografiju...
Coca-Cola se neće odreći plastične ambalaže jer ne žele izgubiti kupce
Mladi inovator hrvatskog porijekla na misiji spašavanja oceana: Zbilja mu je krenulo!
Zabrana jednokratne plastike u EU neće pomoći oceanu, samo će kazniti osviještene građane
Jesu li Zeleni alternativa tradicionalnim političkim opcijama?
Hoće li Švicarska nakon ʼzelenog tsunamijaʼ mijenjati svoju ekonomsku politiku?
Izbori u Švicarskoj: Konzervativci optuženi za kopiranje nacističke propagande, zelene stranke u porastu
ALDE osvojio najviše novih mandata, pučani i socijaldemokrati na gubitku
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Zelena ljevica ima previše povjerenja u HDZ i Bandića. Svi njihovi prijedlozi već su isprobani i propali
Amsterdamska koalicija je prijevara birača
Novu vladu na Islandu vodit će zelena premijerka u vrlo širokoj i šarolikoj koaliciji
Novo na Liberalu:
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću

Plastične vrećice su ekonomičnije i manje štetne za okoliš od svake alternative


Piše: Ivan Čović
19.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Plastične vrećice su ekonomičnije i manje štetne za okoliš od svake alternative


Piše: Ivan Čović
19.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

U medijima se često mogu naći neargumentirane izjave o plastičnim vrećicama i plastici općenito kao glavnom neprijatelju zaštite okoliša. Potaknut time, odlučio sam napisati ovaj tekst kako bih pomogao širem puku shvatiti ovaj problem. Slični tekstovi su već pisani, profesori s FSB-a su radili studije i pisali o utjecaju plastike na okoliš, ali ti tekstovi su nekako ostali na marginama medija dok su protivnici plastike postajali sve glasniji. Vjerujem da se svi sjećate Mirele Holy i njene borbe za okoliš, da ste čuli za Zelenu akciju i Savez zelenih, a svakako znate za najveću svjetsku ekologističku organizaciju - Greenpeace.

Greenpeace je još devedesetih pokrenuo akciju protiv PVC-a. Taj rat je u razvijenim zemljama izgubio, ali je uspio u Hrvatskoj. Istina, trenutno nema u mainstreamu nikoga tko priča o ovom problemu, ali nekako je u svijesti ljudi ostalo mišljenje da su plastika i plastične vrećice štetne za okoliš i društvo općenito. Takva svijest je temeljena na nepotpunim informacijama i zanemarivanju struke pa se tako stvorilo javno mišljenje temeljeno na mitu. A mit o plastičnim vrećicama stvara se programirano dvadesetak godina.

Za početak, sam naziv (PVC, najlonska vrećica) je pogrešan. Vrećica je načinjena od polietilena niske (PE-LD) ili visoke (PE-HD) gustoće. To je najmanji problem, ali eto ipak vrijedi spomenuti. Idemo na proizvodnju vrećica. Jedan od glavnih argumenata za zabranu plastičnih vrećica je činjenica da se iste proizvode iz fosilnih goriva – nafte i prirodnog plina. To je naravno točno, ali potrošnja fosilnih goriva na plastične vrećice je manja od 0.05% ukupne potrošnje nafte, a za svu plastiku je 5%. Od ukupne potrošnje nafte 50% se koristi na transport, 32% na grijanje, za kemiju 10%, a za električnu energiju (!) 8%. Recimo, plastične izolacije (npr. PVC prozori) bi sigurno smanjili potrošnju fosilnih goriva za 10%, dovoljno za cjelokupnu svjetsku proizvodnju plastike. Ako ste mijenjali drvene za PVC prozore ili radili termo-fasadu, sigurno ste to osjetili na računima za plin.

Sljedeći argument je jednokratnost vrećica te njihova razgradnja u prirodi kad ih se baci. Istraživanja su pokazala da 80% do 90% populacije ponovno upotrebljava istu vrećicu (najmanje dvaput). Vrećice se lako recikliraju te u SAD-u po velikim trgovačkim lancima nalaze se mnogi spremnici za plastični otpad. Što se razgradnje u prirodi tiče, za vrećice se ne zna koliko se dugo razgrađuju (brojke od 100, 1000 godina su nagadjanja.). Isto tako, na modernim odlagalištima niti papir, niti hrana, niti kompostabilni otpad se ne razgrađuju jer nema osnovnih uvjeta za razgradnju (vlažnost, kisik npr.). S time da plastični otpad prema analizi kućnog otpada grada Zagreba iz 1997. godine zauzima tek 7,3% (težinski) prostora na odlagalištu. Vegetalije zauzimaju 31,2%, a papir i karton 18,7%.

Plastične vrećice ne ispuštaju nikakve toksine, ne zagađuju podzemne vode i okoliš. Samo onečišćuju (čitaj: ružno je vidjeti plastičnu vrećicu bačenu u šumi).

Sada dolazimo do alternativnog rješenja koje je mnogo pogubnije za okoliš od plastičnih vrećica. To su platnene i papirnate vrećice. Krenut ćemo od proizvodnje. Za proizvodnju 1.000 plastičnih vrećica potrebno je 200 litara vode, za papirnate 3.800 (tri tisuće osamsto!) litara vode ili 17 puta više. Na efekt staklenika papirnate vrećice utječu 10 puta više. Zauzimaju 70% do 80% više volumena (na odlagalištu, pri transportu). Za njihov transport potrebno je 7 puta više kamiona koji, naravno, ispuštaju plinove (zamislite koje je to opterećenje za okoliš) i najvažnije - za njihovu proizvodnju koristi se jako vrijedna sirovina – drvo.

Platnene vrećice su druga alternativa. Proizvode se od pamuka za čiju se proizvodnju koristi samo 3% obradivih površina u svijetu, ali više od 10% svih kemijskih pesticida i čak 25% svih insekticida. Dovoljno je samo reći - Aralsko jezero. Površina jezera smanjila se za 60%, a volumno za 80%, najviše zahvaljujući proizvodnji pamuka. Uzgoj pamuka koristi više od 2,6% svjetske potrošnje vode. Proizvodnja jedne platnene vrećice košta kao proizvodnja 400 plastičnih.

U novije vrijeme tu su i biorazgradive vrećice (škrobna baza). Ekološki prihvatljive, no istovremeno se ne ističe kako je njihova razgradnja spora. Sami bioplastičari to potvrđuju, jer su za biološku razgradnju potrebni točno određeni uvjeti (kisik, temperatura, vlaga itd.). Dakle, moguće je ispuniti te uvjete isključivo na uređenom kompostištu. U slobodnom okolištu ti uvjeti neće biti nikad ispunjeni, a apsurdno je koristiti vrijedna poljoprivredna zemljišta za proizvodnju vrećica umjesto hrane.

Slično kako se kao argument za zabranu rada nedjeljom koriste blagajnice, tako se kao argument za zabranu plastike i plastičnih vrećica koriste kornjače, ribe i ptice. Mit da od plastičnih vrećica godišnje ugiba 100/1000/10000?! životinja. Recimo (prema Ocean Conservancyju) u 2010. godini pronađeno je 336 životinja zapleteno u raznovrsni otpad, od toga 244 (72%) je bilo zapleteno u raznovrsni ribarski pribor (udice, mreže, strune, užad itd.) dok je u vrećice zapleteno bilo 49 (14.5%), što je opet puno. Treba se boriti protiv toga, ali zabrana plastičnih vrećica (ili veliko oporezivanje istih) nije nikakva borba.

Uklanjanje plastičnih vrećica iz svakodnevnog života dovelo bi do zanemarivog smanjenja opterećenja okoliša. Korist za okoliš se ostvaruje ponovnom uporabom iste plastične vrećice, a ne zamjenom za papirnatu ili platnenu. Ali i jednokratno upotrebljena plastična vrećica je bolja i ekonomičnija od papirnate i biorazgradive vrećice.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

IVAN ČOVIĆ
Ivan Čović je inženjer strojarstva. Dvostruki prvak države u judu i osvajač medalja s europskih i svjetskih kupova. Član vjerske zajednice Eho projekt koja promiče kršćanski način života.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.