Vezani članci:
Crna Gora ukida doprinos za zdravstvo: Radnicima veće plaće, a država se nada proširenju porezne baze
Hrvatska ljevica oduševljena saznanjem da je njihova politika u suglasju s interesom superbogataša
Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak
Ako Vlada razmišlja o potrošnji 10 mlrd. kn za Uljanik, znači da može ukinuti porez na dohodak
Kako je Kalifornija nakon legalizacije uspjela otjerati dilere marihuane nazad u ilegalu
Marić shvatio da još uvijek ima onih koji samostalno rade u RH: ʼE, nećete!ʼ
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Kanadski poučak: Progresivno oporezivanje bogatih smanjuje državne prihode
Porezno rasterećenje možda ne bi automatski povećalo plaće, ali je prvi preduvjet za povećanje produktivnosti
Zašto Nijemci rado plaćaju poreze, a Balkanci ne?
Sveta Nedelja ukida prirez i još neke lokalne namete: ʼNeka stanovnici gradova s višim porezima dosele kod nas!ʼ
Povijest švedskog gospodarstva: od barbarstva i siromaštva do jedne od najrazvijenijih zemalja svijeta
Zašto je sindikat protiv povećanja radničkih plaća?
Zašto će rezanjem poreza plaće rasti političarima, a ne radnicima na minimalcu?
Prvak u izbjegavanju poreza donirao 2 mlrd. dolara za beskućnike i siromašnu djecu
Ne izrabljuju vas poslodavci nego država!
Apel Plenkoviću i ministrima: U ponedjeljak srežite poreze i javnu potrošnju!
Kažu da provode reforme, a Dan porezne slobode već tri godine pada na isti datum
Sve više Šveđana traži manje poreze i reformu socijalne države
Kako su apartmani postali najrašireniji poduzetnički pothvat u Hrvatskoj
SDP BiH: Progresivnim oporezivanjem učiniti siromašne još siromašnijima
Zašto Hrvati romantiziraju Orbana?
Top 4: Najbolje izjave naših političara prošlog tjedna
[VIDEO] Što čuveni ekonomist Arthur Laffer preporučuje BiH
Hrelja je produkt hrvatske negativne selekcije
Ove zemlje imaju najjednostavniji porezni sustav u razvijenom svijetu
Porezi će biti glavna tema na sljedećim parlamentarnim izborima
Hrvatska - društvo koje je odustalo od rada
Ne damo im 3 milijarde kuna: Potpišite peticiju protiv novih nameta
Moderni Robin Hood: Što se krije iza ideje o progresivnom oporezivanju?
Novo na Liberalu:
Saborski zastupniče, i Srbi su građani RH. I oni biraju gradonačelnika Vukovara baš kao i Hrvati
Inflacija u Hrvatskoj opet raste - a u Eurozoni pala ispod 2 posto
Kako su austrijski ekonomisti uništili Marxa i promijenili ekonomsku znanost
Evo kako bi izgledali rezultati u Splitsko-dalmatinskoj županiji bez Zagore
Umjesto kazne za neizlazak na izbore, DIP treba uvesti elektroničko glasanje i produžiti rad birališta
Analiza lokalnih izbora 2025.: Bravo za Rijeku, šteta za Split!
Od 'DDR Švedske' do jedne od najotvorenijih zemalja svijeta: Kako su reforme 1990-ih preoblikovale skandinavsku zemlju
RTL i 24 sata svake godine ponavljaju iste pobijene dezinformacije o njihovom prosvjedu 2016.
Taco Bell stiže u Hrvatsku - uz potporu javnog EU novca, za 'zelenu tranziciju' i 'uključivost'
Ovi poduzetnici bore se protiv Trumpovih carina na sudu: 'Carine su ubojice malih biznisa'
Ludwig von Mises: Uvod u 'Liberalizam' - treće englesko izdanje
Tomašević opet mulja: Nije istina da je u upravu ZG holdinga imenovao samo nestranačke ljude
Zašto Klasić i drugovi ne dovedu Bajagu u Sisak o svome trošku?
Urednica Indexa objavila lažne i netočne podatke o Argentini
Hrvatski BDP stagnira, susjedi ulaze u recesiju. Što vlada treba učiniti?
Elon Musk i Rand Paul razočarani Trumpovim 'velikim, prekrasnim zakonom' o porezu i javnoj potrošnji
Tomašević i mediji rugaju se MSR koja je dala točan odgovor na pitanje o Bandiću
Mogu li loše i opasne ideje prevladati na slobodnom tržištu ideja?
Umjesto nižih poreza, javna stanogradnja je apsolutni hit lokalnih izbora. Kako će to izgledati u praksi?
Minimalac: mitovi, činjenice i posljedice
Revolucija jede svoju djecu: Ljevičarska zvijezda David Hogg je nova žrtva woke feminizma
Danci pronašli 'nepoznat materijal' među uvezenim komponentama za solarne panele i vjetroturbine
HUP traži reviziju zakona o neradnoj nedjelji i ukidanje kontrole cijena
Musk odgovorio na napade Billa Gatesa. Većina medija izostavila ključni dio
Švicarci birali najgluplji zakon godine: prijedlog da policija bude bez oružja uvjerljivo pobijedio
Plenkovićev fact checker potvrdio teoriju zavjere o indoktrinaciji iz Bruxellesa
Dalija Orešković je miljama udaljena od centra, s liberalizmom nema veze, a građanski odgoj bi joj dobro došao
Rinčić najavila smanjenje poreza. Indexov novinar: 'To će smanjiti gradske prihode'
Slab odaziv glasača nije dokaz nezainteresiranosti nego nečeg puno goreg
Pravobraniteljica za ravnopravnost očito nema pojma što je ravnopravnost

Zapad nije nikada u povijesti bio toliko porezno opterećen kao sada


Piše: Branimir Perković
6.6.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Zapad nije nikada u povijesti bio toliko porezno opterećen kao sada

Zapad nije nikada u povijesti bio toliko porezno opterećen kao sada


Piše: Branimir Perković
6.6.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Usprkos pričama pojedinih političara, socijalna država se povećava, a s njom i porezno opterećenje u većini država svijeta.

U jednom od prijašnjih tekstova smo ispitali rašireni mit o odumiranju socijalne države, toliko raširen među političarima, novinarima i "intelektualcima" da je postao standardna fraza koja se više i ne provjerava, te smo pokazali kako u nije istina za gotovo ni jednu razvijenu državu. Dapače, socijalna država raste u svim zemljama razvijenog zapada još od 60-tih godina prošlog stoljeća. Očito je da se radi o informaciji koja se toliko puta ponavljala u javnom prostoru da je više nitko i ne propitkuje iako nema nikakvih dokaza da je istina.

Taj rast socijalne države se morao na neki način financirati, bilo samim gospodarskim rastom koji bi i uz stabilnu stopu oporezivanja dovodio do rasta državnih prihoda za financiranje socijalne države ili jačanjem oporezivanja da bi se što veći dio produktivnosti privatnog sektora redistribuirao za pojedine funkcije socijalne države.

OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj), međunarodna organizacija koja okuplja 36 razvijenih država, u lipnju je objavila podatke o poreznim prihodima za 80 država svijeta. Jedan od objavljenih podataka su porezni prihodi državi izraženi udjelom u BDP-u. Države s višim porezima imaju veći udio poreznih prihoda u BDP-u, a manje oporezivane manji. Poznato pravilo u makroekonomiji je da bogatije države u prosjeku imaju više poreze jer su njihova gospodarstva dovoljno stabilna da podnesu relativno veliki porezni teret. Ali gospodarstvu treba vremena da dovoljno osnaži i dođe do stupnja kada može podnijeti visoki porezni teret. Ako se visoki porezi uvedu prije nego se država obogati, a gospodarstvo dovoljno ojača, onda će prekomjerno oporezivanje sprječavati sami razvoj.

Kao što svaki voćar zna, stablu treba vremena za izraste pa se nekoliko godina ne ubiru plodovi s njega jer bi to usporilo sami rast. Tek kada stablo dovoljno naraste onda se ubiru plodovi. Koristeći tu analogiju i države koje visoko oporezuju gospodarstvo prije nego se dovoljno razvije ustvari sprječavaju rast jer slaba gospodarstva u razvoju ne mogu podnijeti isto porezno opterećenje kao i razvijena gospodarstva. Na taj način se te zemlje izlažu riziku da postanu pretjerano oporezivani prije nego su se obogatile.

U svakom slučaju, ako je socijalna država zadnjih nekoliko desetljeća rasla, onda je za očekivati i da se udio poreznih prihoda u BDP-u održavao na istoj razini ili rastao. Prosječni udio poreznih prihoda u BDP-u u država OECD-a je rastao s 31,93% 1990. na 34,26% 2016., što je bilo i za očekivati s obzirom na rast socijalne pomoći i birokratskog aparata koji će administrirati sustav. Gotovo sve države svijeta su imale rast udjela, a tek poneke pad.

Ali može se primijetiti nekoliko zanimljivosti. Skandinavske države su u prosjeku održavale isto porezno opterećenje koje je još 1990. bilo najviše na svijetu, izuzev Švedske koja je zbog nacionalne gospodarske krize početkom stoljeća bila primorana srezati svoju golemu socijalnu državu. Slične probleme proživljavaju i ostale skandinavske države pa je tako veličina socijalne države jedna od glavnih predizbornih tema u tim državama.

Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD su povećale udio poreznih prihoda u BDP-u za nekoliko postotnih poena, posebno Francuska koja je s 40,97% 1990. došla na 45,27% 2016. i time postala druga država po udjelu poreznih prihoda u BDP-u; manje od Danske, ali više od Švedske, Finske i Norveške.

Posebno veliko povećanje se dogodilo u Grčkoj (s 25,19% na 38,56%), a veći dio tog povećanja se dogodio prije krize 2008. koja je posebno oštro pogodila tu državu.

Jako je malo država u kojima se udio poreznih prihoda u BDP-u smanjivao, a posebno se ističu Irska (s 32,35% na 23,03%) i Novi Zeland (s 36,18% na 32,07%). Bitno je napomenuti da je u to smanjivanje prethodilo velikom gospodarskom rastu kojeg je Irska imala početkom 21. stoljeća, a Novi Zeland je preokrenuo svoj trend povećanja udjela poreznih prihoda u BDP-u još pretkrizne 2005. godine.

Posebno povećanje je vidljivo u državama koje se još nisu sasvim pridružile društvu najrazvijenijih kao što su Brazil, Argentina i Južnoafrička Republika, a u Europi se posebno izdvaja Portugal s povećanjem od gotovo 8 postotnih poena.



Kao što je bilo za očekivati s obzirom na rast socijalne države u gotovo svim razvijenim zemljama Zapada jako su rijetki primjeri u kojima je udio poreznih prihoda u BDP-u padao od 1990. (Irska i Novi Zeland npr.) te zadnjih desetljeća svjedočimo rastu socijalne države i rastu poreznog opterećenja gospodarstva. Udio poreznih prihoda u BDP-u nije jedini pokazatelj poreznog opterećenja gospodarstva, ali je jako indikativan.

Uzimajući ta dva podatka u obzir, postaje sasvim jasno da su navodi o "divljem kapitalizmu" koji buja i uništava socijalnu državu samo isprazne tlapnje bez temelja u stvarnosti. Teško se može očekivati da će oni koji su iznosili takve neutemeljene tvrdnje odjednom priznati da su bili u krivu. Njih i ne zanima istina nego održavanje određenog ideološkog narativa da bi svojoj borbom protiv vjetrenjača opravdavali svoju svrhu.

Podijeli s prijateljima

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.
LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: