Nije problem kad netko ne zna osnove povijesti i ekonomije. Nije problem niti to što znamo da nam takvi uglavnom sjede u Saboru i sudjeluju u odlučivanju o stvarima koje direktno utječu na naše živote. Problem je kad takvi sjede u Saboru, uvjereni su da znaju i vrlo su uporni u svojim nakanama. Takva kombinacija može uistinu biti fatalna za cijelu naciju.

Najnoviji primjer je Goran Aleksić, saborski zastupnik i predsjednik stranke "Snaga" koji je u jednoj raspravi na Facebooku pokušao pametovati o liberalizmu i ekonomskim slobodama. Aleksić je jasno dao do znanja da je protivnik ekonomskih sloboda:

Ekonomski liberalizam je novi oblik robovlasništva i eksploatacije radne snage za mali novac. Liberalne ideje za slobodu čovjeka - palac gore!

Kad mu je poduzetnik Thomas Bauer, koji je ujedno i kolumnist na Liberalu, ukazao na činjenicu da u zemljama sa slobodnijom ekonomijom radnici puno bolje žive i više imaju nego u ekonomski neslobodnim zemljama, Aleksić je za to okrivio osvajanje u povijesti i kolonijalizam. "To su oni koji su sofisticiranom okupacijom doveli svoje ekonomije u još jače pozicije, nego dok su to činili ratnim pohodima."

Problem u Aleksićevoj tezi je samo taj što u top 10 najslobodnijih ekonomija u svijetu nema nijednog bivšeg osvajača, kolonizatora, a čak nema niti onih za koje bi se moglo reći da danas "nameću svoja pravila igre".


Klikni na sliku za uvećani pregled

Aleksić je pokazao ne samo neznanje iz povijesti i neinformiranost o temama o kojima voli govoriti, nego je i pokazao veliku opasnost koja nam prijeti ovakvim populizmom u Saboru. Podsjetimo, ušao je u parlament na listi Živog zida (s kojim očito dijeli stavove o ekonomskoj politici). Potom je osnovao novu stranku. Otprije je poznat kao aktivist iz Udruge "Franak", a u medijima ga opisuju kao "borca za čovjeka". Ako javnost vidi ovakve ljude kao borce za ljudska prava, onda je naše društvo stvarno na totalnoj stramputici.

Aleksić tvrdi da zagovara liberalne ideje za slobodu čovjeka, ali je protivnik ekonomskih sloboda. Ekonomske slobode su ljudske slobode i bez njih nije moguće ostvariti bilo koje druge građanske slobode. U povijesti ne postoji primjer da je neko društvo imalo velike osobne i građanske slobode bez ekonomskih sloboda. Gubitak ekonomskih sloboda vodi u propast, što se sad vidi i na primjeru Venezuele. Političari koji zagovaraju ukidanje ekonomskih sloboda građana doveli bi nas na isti put vrlo lako i vrlo brzo, samo kad bi dobili moć.