Vezani članci:
Brisanje Jugoslavije iz kolektivnog sjećanja
Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?
Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine
Suverenisti slave sa zastavom iz SFRJ
Nekako s proljeća, Hrvatska svake godine nanovo proživljava strahote i trijumfe 2. svjetskog rata
ʼCentar za demokraciju i ljudska pravaʼ nezadovoljan što Hrvati ne vole antifašizam, traži od države da ih prisili
Partizani i ustaše u 21. stoljeću
Varteks nekad i sada
Koja je bivša republika najviše izgubila raspadom Jugoslavije?
Hrvatska je zemlja lažnih invalida, to smo naslijedili od Jugoslavije
Što se stvarno promijenilo? Pročitajte ovaj politički pamflet objavljen 1983.
[VIDEO] U Jugoslaviji nije bilo sirotinje, kažete? Pogledajte ove dokumentarce pa razmislite opet
Svi mitovi o gospodarstvu Jugoslavije
Cazinska buna 1950.: Kolektivizacija sela u Jugoslaviji naišla na oružani otpor
Jugoslavija je imala najhumaniji socijalizam u povijesti čovječanstva. I zato još uvijek plaćamo visoku cijenu
Što je Kolinda rekla krivo o Jugoslaviji?
Hrvatski konzervativci napadaju liberalizam retorikom komunista iz SFRJ
Sloboda Jugoslavenima!
Tko plaća političarima put u Rusiju? Pitajte Klasića!
Koliko imaju smisla usporedbe Tita i Reagana, Udbe i CIA-e?
Beljakov plus je priznanje o marihuani, a minus ekonomska nepismenost
Mitovi o Jugoslaviji
New York Times 1986.: Jugoslavija nakon Tita
Hrvatski desničari su pravi jugokomunjare
Hrvati sve više gospodarski surađuju s drugim narodima bivše SFRJ
U slobodnom društvu ne smije biti zabranjenih pitanja
Postoji dobar razlog zašto Hrvati nemaju povjerenja u svoju nacionalnu valutu
Mnogi zaboravljaju kako je bilo kad je država zatvarala ljude zbog krive riječi
Mit o zlatnim osamdesetima
Ova pitanja o Titu kruže Facebookom, a mi vam donosimo odgovore
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Pogledajte kako je izgledao taj slavni rast Jugoslavije 1950-1990. u usporedbi s drugim državama


Piše: Mario Nakić
Photo: N1
18.12.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Pogledajte kako je izgledao taj slavni rast Jugoslavije 1950-1990. u usporedbi s drugim državama

Pogledajte kako je izgledao taj slavni rast Jugoslavije 1950-1990. u usporedbi s drugim državama


Piše: Mario Nakić
Photo: N1
18.12.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

"Bivša država je u odnosu na Hrvatsku danas svemirski brod", opalila je Katarina Peović, predsjednička kandidatkinja na jučerašnjem sučeljavanju. Vadila je pritom i neke brojke iz rukava, poput ekonomskog rasta Jugoslavije za preko 500 posto i Hrvatske za samo 6 posto.

Da, Jugoslavija je bilježila velik ekonomski rast u periodu od 1950. do 1980. godine. Ali to je bio period ekonomske ekspanzije cijele Europe, pogotovo one zapadne. Jugoslavija je bila opustošena ratom i svaki napredak je značio veliki ekonomski rast. Da vam približim, osoba koja je nezaposlena i prima, recimo, 2.000 kuna ukupno, kad se zaposli i primi plaću od 4.000 kuna, ona je ostvarila ekonomski rast od 100 posto. Druga osoba, koja zarađuje 10.000 kuna, kad promijeni posao i prijeđe na plaću od 15.000 kuna, ona je zabilježila rast od 50 posto. Gledano u postotcima, ona prva osoba je imala dvostruko veći rast. Ali u apsolutnom iznosu i realnom bogatstvu, druga osoba je profitirala 250 posto više od prve. To objašnjava i činjenicu zašto je nemoguće uspoređivati stope rasta nerazvijenih i razvijenih zemalja, pa i zašto ne možemo uspoređivati rast Hrvatske 1950. i danas.

Ali zato možemo uspoređivati rast tadašnje Jugoslavije s drugim zemljama u okruženju. Pogledajmo kako je to izgledalo.



Jugoslavija je, dakle, ekonomski rasla znatno sporije od Portugala i Španjolske koji su do sredine 1970-ih imali fašističku diktaturu. Uspjela je stići samo Bugarsku i Poljsku, ali onda je 1980-ih rast zaustavljen.

Druga floskula koju Peović, kao i drugi hrvatski jugonostalgičari, često spominju je solidarnost. Pričajmo o solidarnosti u Jugoslaviji. Ona je bila na tako visokom nivou da je ekonomska razlika među republikama bila kao nebo i zemlja. BDP po stanovniku u Ljubljani je iznosio 260% prosječnog BDP-a Jugoslavije, a u Prištini samo 70 posto. Toliko razlike između pojedinih krajeva iste države teško ćete danas naći. Ekonomska nejednakost u Jugoslaviji bila je veća nego danas u Rusiji koja je među svjetskim prvacima u toj disciplini.

Došle su 1980-e, a s njima i kriza. Ekonomski rast zaustavljen. Nezaposlenost je 1987. godine iznosila 17 posto usprkos činjenici da je Tito još 1960-ih i 1970-ih poslao dobar dio nezaposlenih na rad u Njemačku. Inflacija je 1989. iznosila 2.700 posto na godišnjoj razini.

Peović i Pernar su govorili nešto i o pametnoj politici nesvrstanih. Da, Tito je imao tu sposobnost da je dobivao velike kredite, ali oni su bili skupi. Nije ih vraćao. Cijeli ekonomski rast Jugoslavije od 1950. do 1980. temeljio se na tuđem novcu. To nije neovisnost. Kad ga je trebalo početi vraćati, cijela država se raspala.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.