Vezani članci:
Brisanje Jugoslavije iz kolektivnog sjećanja
Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?
Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine
Suverenisti slave sa zastavom iz SFRJ
Nekako s proljeća, Hrvatska svake godine nanovo proživljava strahote i trijumfe 2. svjetskog rata
ʼCentar za demokraciju i ljudska pravaʼ nezadovoljan što Hrvati ne vole antifašizam, traži od države da ih prisili
Partizani i ustaše u 21. stoljeću
Varteks nekad i sada
Koja je bivša republika najviše izgubila raspadom Jugoslavije?
Hrvatska je zemlja lažnih invalida, to smo naslijedili od Jugoslavije
Što se stvarno promijenilo? Pročitajte ovaj politički pamflet objavljen 1983.
[VIDEO] U Jugoslaviji nije bilo sirotinje, kažete? Pogledajte ove dokumentarce pa razmislite opet
Svi mitovi o gospodarstvu Jugoslavije
Cazinska buna 1950.: Kolektivizacija sela u Jugoslaviji naišla na oružani otpor
Jugoslavija je imala najhumaniji socijalizam u povijesti čovječanstva. I zato još uvijek plaćamo visoku cijenu
Što je Kolinda rekla krivo o Jugoslaviji?
Hrvatski konzervativci napadaju liberalizam retorikom komunista iz SFRJ
Sloboda Jugoslavenima!
Tko plaća političarima put u Rusiju? Pitajte Klasića!
Koliko imaju smisla usporedbe Tita i Reagana, Udbe i CIA-e?
Beljakov plus je priznanje o marihuani, a minus ekonomska nepismenost
Mitovi o Jugoslaviji
New York Times 1986.: Jugoslavija nakon Tita
Hrvatski desničari su pravi jugokomunjare
Hrvati sve više gospodarski surađuju s drugim narodima bivše SFRJ
U slobodnom društvu ne smije biti zabranjenih pitanja
Postoji dobar razlog zašto Hrvati nemaju povjerenja u svoju nacionalnu valutu
Mnogi zaboravljaju kako je bilo kad je država zatvarala ljude zbog krive riječi
Mit o zlatnim osamdesetima
Ova pitanja o Titu kruže Facebookom, a mi vam donosimo odgovore
Novo na Liberalu:
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku

Pogledajte kako je izgledao taj slavni rast Jugoslavije 1950-1990. u usporedbi s drugim državama


Piše: Mario Nakić
Photo: N1
18.12.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Pogledajte kako je izgledao taj slavni rast Jugoslavije 1950-1990. u usporedbi s drugim državama

Pogledajte kako je izgledao taj slavni rast Jugoslavije 1950-1990. u usporedbi s drugim državama


Piše: Mario Nakić
Photo: N1
18.12.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

"Bivša država je u odnosu na Hrvatsku danas svemirski brod", opalila je Katarina Peović, predsjednička kandidatkinja na jučerašnjem sučeljavanju. Vadila je pritom i neke brojke iz rukava, poput ekonomskog rasta Jugoslavije za preko 500 posto i Hrvatske za samo 6 posto.

Da, Jugoslavija je bilježila velik ekonomski rast u periodu od 1950. do 1980. godine. Ali to je bio period ekonomske ekspanzije cijele Europe, pogotovo one zapadne. Jugoslavija je bila opustošena ratom i svaki napredak je značio veliki ekonomski rast. Da vam približim, osoba koja je nezaposlena i prima, recimo, 2.000 kuna ukupno, kad se zaposli i primi plaću od 4.000 kuna, ona je ostvarila ekonomski rast od 100 posto. Druga osoba, koja zarađuje 10.000 kuna, kad promijeni posao i prijeđe na plaću od 15.000 kuna, ona je zabilježila rast od 50 posto. Gledano u postotcima, ona prva osoba je imala dvostruko veći rast. Ali u apsolutnom iznosu i realnom bogatstvu, druga osoba je profitirala 250 posto više od prve. To objašnjava i činjenicu zašto je nemoguće uspoređivati stope rasta nerazvijenih i razvijenih zemalja, pa i zašto ne možemo uspoređivati rast Hrvatske 1950. i danas.

Ali zato možemo uspoređivati rast tadašnje Jugoslavije s drugim zemljama u okruženju. Pogledajmo kako je to izgledalo.



Jugoslavija je, dakle, ekonomski rasla znatno sporije od Portugala i Španjolske koji su do sredine 1970-ih imali fašističku diktaturu. Uspjela je stići samo Bugarsku i Poljsku, ali onda je 1980-ih rast zaustavljen.

Druga floskula koju Peović, kao i drugi hrvatski jugonostalgičari, često spominju je solidarnost. Pričajmo o solidarnosti u Jugoslaviji. Ona je bila na tako visokom nivou da je ekonomska razlika među republikama bila kao nebo i zemlja. BDP po stanovniku u Ljubljani je iznosio 260% prosječnog BDP-a Jugoslavije, a u Prištini samo 70 posto. Toliko razlike između pojedinih krajeva iste države teško ćete danas naći. Ekonomska nejednakost u Jugoslaviji bila je veća nego danas u Rusiji koja je među svjetskim prvacima u toj disciplini.

Došle su 1980-e, a s njima i kriza. Ekonomski rast zaustavljen. Nezaposlenost je 1987. godine iznosila 17 posto usprkos činjenici da je Tito još 1960-ih i 1970-ih poslao dobar dio nezaposlenih na rad u Njemačku. Inflacija je 1989. iznosila 2.700 posto na godišnjoj razini.

Peović i Pernar su govorili nešto i o pametnoj politici nesvrstanih. Da, Tito je imao tu sposobnost da je dobivao velike kredite, ali oni su bili skupi. Nije ih vraćao. Cijeli ekonomski rast Jugoslavije od 1950. do 1980. temeljio se na tuđem novcu. To nije neovisnost. Kad ga je trebalo početi vraćati, cijela država se raspala.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.