Vezani članci:
Ribić manipulira podacima: Što stoji iza rasta plaća javnog sektora u Bugarskoj?
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...
Efikasnost (direktne) demokracije ovisi o stupnju informiranosti građana
Ni Vlada ni sindikati nemaju rješenje za kolaps mirovinskog sustava
Sindikalna akcija protiv građana RH
Sindikati su prosvjedovali protiv štednje, a sad se bune što je država sve potrošila
Zašto se u Hrvatskoj reforme jako teško provode? Ovo je jedan od ključnih razloga
Novosel obmanjuje javnost: Hrvatski poslodavci nisu krivi za niske plaće
Kako nam sindikati podvaljuju laži uz pomoć loših novinara
Student odgovara sindikalistima: Znate li uopće koga napadate?
Zašto ljevičari i sindikalisti žele novi razdor među radnicima?
Nova sjajna ideja iz sindikalne kuhinje: Zabranama i regulacijama do potpune zaposlenosti
Nismo mi humanizirali kapitalizam, on je humanizirao nas
Osnivanje sindikata nije ʼpobjeda radnika, poraz Amazonaʼ
Sindikalni porez bi bio grubo kršenje ljudskih prava
Ono što Ribić predlaže Hrvatskoj već je srušeno na američkom Vrhovnom sudu
Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Čovjek koji je znao sa sindikatima: Ovako je Reagan riješio štrajk u javnom sektoru
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Pogriješio sam u tekstu o Ribiću: Ipak se financira iz državnog proračuna i trebao bi iznijeti visinu svojih primanja
Zašto visina Ribićeve plaće nije nikakav argument protiv njega
Je li Kolakušić populist? Rekao je dvije stvari koje se drugi političari u RH ne usude reći
Sindikat i vlada paze da Hrvatska slučajno ne bi prosperirala
Koji političari još brane interese poreznih obveznika?
Kako vas nije sram?
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Tko zastupa interese 1,1 mil. radnika koji stvaraju svu vrijednost u ovoj zemlji?


Piše: Liberal.hr
Photo: HRT/screenshot
12.11.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Tko zastupa interese 1,1 mil. radnika koji stvaraju svu vrijednost u ovoj zemlji?

Tko zastupa interese 1,1 mil. radnika koji stvaraju svu vrijednost u ovoj zemlji?


Piše: Liberal.hr
Photo: HRT/screenshot
12.11.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

"Prosvjetari imaju dva seta zahtjeva. Jedan zahtjev je da se poveća koeficijent jer su relativno manje plaćeni s obzirom na razinu stručne spreme u odnosu na druge ljude u javnom sektoru. To bi bio opravdani zahtjev koji relativno malo košta, to je nekih par-sto milijuna kuna i mislim da bi se za to moglo naći mjesta u proračunu", rekao je Davor Huić, predsjednik Lipe - udruge poreznih obveznika u intervjuu u emisiji Studio 4 HRT-a.

"Drugi set zahtjeva koji je iznio gospodin Vilim Ribić je povećanje od 18 posto koje bi hrvatske porezne obveznike koštalo 3,5 milijarde kuna, odnosno svaku zaposlenu osobu 2.400 kuna, što je potpuno neprihvatljivo. Taj zahtjev se ne može opisati drugačije nego ludošću", dodaje Huić.

Voditelj je spomenuo usporedbu plaća u prosvjeti s udjelom BDP-a, na što smo mi ukazali na Liberalu, te zaključio da su plaće prosvjetnih radnika u odnosu na BDP među najvišima u Europi.

"Vi ne možete povećavati plaće u javnom sektoru bezgranično", rekao je Huić. "Ja mislim da bi koeficijente u prosvjeti trebalo povećati u odnosu na druge, ali to je relativno mala stvar. Mi smo protiv toga da se povećava ukupna masa plaća jer ona već sada prebrzo raste."

Ilustrirao je to usporedbom s rastom BDP-a pa zaključio da su zadnje 4 godine plaće javnih službenika rasle 20 posto, a BDP je rastao 10 posto. Huić je pritom bio preblag što nije uspoređivao 10-godišnje razdoblje. Prema podacima na TradingEconomics, kada se uspoređuje BDP per capita PPP (prilagođen kupovnoj moći), onda vidimo da je od 2008. do 2018. realni rast BDP-a bio samo 1 posto.

Huić je istaknuo da se plaće ljudima u javnom sektoru isplaćuju iz onoga što zaradi privatni sektor te je postavio pitanje je li taj ceh prevelik s obzirom da plaće u javnom sektoru iznose oko 11 posto BDP-a. "To je jedan od najvećih postotaka u Europi. Nijedna druga zemlja nema toliko skup javni sektor." Žao mi je što nije spomenuo i nedavno izvješće Svjetskog ekonomskog foruma koje je kvalitetu hrvatskog javnog sektora svrstalo u skupinu s nerazvijenim afričkim zemljama.

"U javnom sektoru imamo previše ljudi. Sigurno je tamo 10-20 posto ljudi koji ništa ne rade, koji su zaposleni na način na koji svi znamo da se zapošljava u Hrvatskoj; preko političke ili rodbinske veze, a ne rade svoj posao. I pitanje je kvalitete tog javnog sektora. Građani nisu zadovoljni onim što dobivaju. Konkretno, u prosvjeti imamo loše rezultate PISA testova i na maturi. I sad mi kažemo: OK. Vi hoćete veće plaće, a što ćemo mi dobiti za to? Pričajmo malo o kvaliteti tog procesa, a ne samo o materijalnim pravima ljudi koji tamo rade."

Huić se osvrnuo i na potporu koju građani daju štrajku prosvjetara.

"Postoji ta nekakva solidarnost svih ljudi koji rade. Kažu: ovi se sad bore za svoja prava, ja ću ih podržati. Međutim, ljudi nisu svjesni da oni kad podržavaju povećanje plaća ljudima u javnom sektoru, to ide iz njihovog džepa. Kada netko iz javnog sektora zahtijeva povišicu, to će ići iz tvoga džepa."

Voditelj je rekao da i prosvjetari također plaćaju porez, na što je Huić odgovorio: "Jedan dio. To je kao da, recimo, vi meni date 200 kuna, ja vam vratim 50 i kažem eto, vratio sam vam."

"Sindikati često govore da će povećanje plaća u javnom sektoru potaknuti ekonomiju. To je pogrešno. Postoje empirijski radovi naših ekonomista koji pokazuju da je taj fiskalni multiplikator, kako ga oni nazivaju, nizak, manji od nule. Znači, vi kad povećate plaće ljudima u javnom sektoru, nemate pozitivan nego negativan efekt na ekonomiju. To je empirijski rezultat."

Govorili su i o borbi za posebne interese gdje se posebno ističu sindikati u javnom službama koji najviše i dobivaju. Huić je podsjetio da je u Hrvatskoj zaposleno oko 1,5 milijuna ljudi od kojih oko 250.000 u javnoj i državnoj službi i još oko 150.000 u javnim poduzećima, što znači da je ukupno oko 400.000 zaposlenih u javnom sektoru.

"Što je s onih 1,1 milijuna preostalih radnika? Na gospodarsko-socijalnom vijeću u Vladi sjede predstavnici sindikata javnih službi. Tko predstavlja onih 1,1 milijuna radnika koji kreiraju svu vrijednost u ovoj zemlji? U GSV-u nema sindikata metalaca, financijaša, IT stručnjaka itd. Tamo su zastupljeni samo ljudi koji rade u javnom sektoru i zbog toga oni imaju nesrazmjerno snažan utjecaj na život u Hrvatskoj."

U javnosti se stalno ponavlja priča kako "novca ima za podizanje plaća, pa čak i osnovice".

"Što znači da novca ima? Da, naravno da ga ima ako ga uzmete nekome drugome. Mi smatramo da se problem razlike u koeficijentima i povišice treba riješiti bez daljnjeg povećanja poreznog opterećenja. Neka se problem koeficijenta riješi unutar sadašnjeg izdvajanja za javne službe, a ne da se ona povećava. Mi smatramo da se treba povući linija preko koje se dalje ne može.

Hrvatska je već sada porezno preopterećena zemlja i plaće ljudi u privatnom sektoru i jesu tako male zbog toga što im uzima država."

Huić je naglasio kako je pozicija hrvatskih sindikata uvijek za povećanje poreza i javne potrošnje. "Inicijativa za podizanjem PDV-a i drugih poreza 2009. nije došla iz Vlade nego od sindikata. Rijetko kada su za snižavanje poreza, praktički nikada su za reforme. Sindikati su dio jedne antireformske koalicije koja koči reforme u Hrvatskoj."

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.