Vezani članci:
Bastiat: Prokleti strojevi
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mitovi o tvornicama i turizmu
Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ
Ni roboti ne vole hrvatsku birokraciju, izbjegavaju nas u širokom luku
Kako je industrijski div pretvoren u siromaha ovisnog o državnoj pomoći
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Rujan je za Hrvatsku bio najcrnji mjesec od početka epidemije. Tko će za to odgovarati?
Otkad je uvela obavezne maske, Hrvatska ima 60% veću smrtnost od Švedske (i ta se razlika povećava)
Kako je karantena utjecala na suzbijanje koronavirusa u Hrvatskoj?
Zašto Hrvatska ne može biti kao Švedska? (ni u borbi protiv korone ni u svemu ostalom)
Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru
Unatoč blagom poboljšanju, Hrvatska je na Indeksu svjetske konkurentnosti najgora članica EU
Otkrivamo plan Vlade RH: Hrvatska će biti bogatija od Amerike!
Da, istina je: Hrvatska je relativno najgore gospodarstvo u EU
Hrvati dokazali da mogu biti najbolji - kad se političari ne miješaju
Da je prvenstvo u ekonomiji, kako bi prošla Hrvatska?
ʼVeliki Hrvatiʼ pretvorili su državu u svoj plijen, a onda vam drže predavanja o hrvatstvu
Zamislite Hrvatsku bez kukanja
Hrvatska je tolerantnija nego što mnogi ovdje misle, a i svijet je bolji nego ikada
HDZ provodi politiku Živog zida. Možemo se pretvoriti u Venezuelu i bez napuštanja EU
Predsjedničine mjere za bržu propast Hrvatske
Zašto Hrvati odlaze u Irsku, 2. dio: radnička prava
Hrvatska verzija neoliberalnog kapitalizma
Kako stoji Hrvatska na Indeksu ljudskog kapitala? Moglo je i gore!
Zašto Amerikanci nisu odgovarali pred međunarodnim sudom, a Hrvati jesu?
Hrvatska i Srbija su prijateljske zemlje
Hrelja je rekao istinu. Hrvatska je školski primjer socijalne države
Zamislite da je Hrvatska 1990-ih pošla u smjeru slobodnog tržišta
Talentirani pojedinci u Hrvatskoj taoci su lošeg mentaliteta i kulture
Novo na Liberalu:
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske


Piše: Branimir Perković
16.7.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske


Piše: Branimir Perković
16.7.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Razbijanje popularnih mitova vezanih za ekonomiju u Hrvatskoj je nezahvalan posao. Koliko god puta objavili stvarne podatke koji razbijaju jedan mit, uvijek se nađe nekoliko "stručnjaka" koji u medijskom prostoru reafirmiraju stare zablude vezane za ekonomiju, a bez da ponude konkretne dokaze za svoje tvrdnje niti ih itko traži da ih dokažu. Teret dokaza nikada nije na onome tko iznosi ili utvrđuje već postojeći mit jer se ti mitovi smatraju kao nešto samorazumljivo i općepoznato što ne treba dokazivati, nego uvijek na onome tko propitkuje temelj za takve mitove o ekonomiji koji postoje u društvu, ali i u stručnoj javnosti, koja ih je uostalom i ustanovila te ih stalno iznova utvrđuje.

Popularne tvrdnje tih "stručnjaka", utvrđivane kroz nekoliko desetljeća, postaju nekakva narodna mudrost i vjerovanje koje ne treba dokazivati, a kada se propitkuje, onda to nailazi na društveni otpor kao propitkivanje kakve svetinje.

U toj tradiciji širenja mitova od strane raznih "stručnjaka" je gostujući u HRT-ovoj emisiji "Studio 4" dr. Slavko Kulić, ekonomski analitičar i dugogodišnji predsjednik Znanstvenog društva ekonomista Hrvatske, izjavio da je "netko htio da u Hrvatskoj nestane proizvodnja" te da se "uvozi svašta po svakakvim cijenama".

Takve izjave bi se mogle očekivati od ekonomski neobrazovane i neinformirane osobe, a ne od nekoga tko slovi za uglednog ekonomista jer se radi o lažnim i apsurdnim izjavama.

Pogledajmo istinitost izjave o "nestaloj proizvodnji", čime g. Kulić vjerojatno misli na famoznu deindustrijalizaciju Hrvatske te gubitak tradicionalnih industrijskih radnika. Kao i ostali mitovi, i taj se u javnom i stručnom prostoru stalno ponavlja bez da itko provjerava njegovu istinitosti. Dapače, na propitkivanje se reagira kao na svojevrsnu herezu.

No, pogledamo li podatke Svjetske banke o odjelima industrijskih radnika po državama, onda se mit o nestanku "proizvodnje" u Hrvatskoj sasvim urušava. Naime, udio industrijskih radnika u Hrvatskoj je gotovo isti kao u Austriji i Njemačkoj tj. udio radnika u industriji u Hrvatskoj je 26%, Austriji 25%, a Njemačkoj 27%. Odstupanja su minimalna. Znači, Hrvatska ima gotovo identičan udio industrijskih radnika kao i zemlje za koje bi većina ljudi rekla da su visoko industrijalizirane. To automatski ruši mit o "nestanku proizvodnje" jer je otprilike svaki četvrti radnik zaposlen u "proizvodnji", u rangu s industrijskim velesilama kao što je Njemačka.

Produktivnost industrije je druga stvar, ali zasigurno ne možemo govoriti o "deindustrijalizaciji". Zanimljivo je primijetiti da je Hrvatska danas po udjelu industrijskih radnika bliža Njemačkoj i Austriji nego 1991. i za vrijeme Jugoslavije, što bi značilo da je danas Hrvatska više industrijalizirana u odnosu na Njemačku nego što je bila u Jugoslaviji. Razlika u udjelu industrijskih radnika između Hrvatske i Njemačke 1991. je 6 postotnih poena (30% za Hrvatsku i 36% za Njemačku), a za pretpostaviti da je slična razlika bila i zadnjih godina Jugoslavije. 2018. je ta razlika pala tek na 1 postotni poen (26% i 27%).



Ono što čini razliku između industrijske proizvodnje u Hrvatskoj s jedne strane te Njemačke i Austrije s druge je produktivnost. Pogledamo li podatke o BDP-u po radnom satu, lako vidimo izvor dojma da Hrvatska "nema proizvodnju". U 2017. je Hrvatska ostvarila samo 64,2% BDP-a po radnom satu u odnosu na prosjek EU (EU28=100%), a Njemačka 127,4% i Austrija 117,2%. Podaci su zbirni za cijelu ekonomiju, ali podaci za industriju ne bi trebali biti puno bolji.

Možda bi trebalo to laički pojednostavniti. Uzmimo da imamo četiri radnika; jedan se zove Europejac (EU), drugi Hrvatko (HR), treći Švabo (GER) i četvrti Jodler (AUT). Ako im kažemo da sasjeći što više drva u nekom vremenu, onda Europejac (EU) uspije sasjeći 100 kg drva, Švabo (GER) 127,4 kg, Jodler (AUT) 117,2 kg a Hrvatko 64,2 kg. Naravno, ovo je ekstremno banaliziranje, ali služi za ilustriranje razlike u produktivnosti između rada u Hrvatskoj i rada u Njemačkoj/Austriji. Svaki rad, pa tako i industrijski, u Hrvatskoj manje "proizvede" nego u Njemačkoj i Austriji. Stoga nije problem što je Hrvatska "deindustrijalizirana", jer nije, nego što je prosječni radnik u Hrvatskoj puno manje produktivan nego u Njemačkoj i Austriji.

Karta prikazuje produktivnost po radnom satu u EU, a zemlje s višom produktivnosti su označene zelenijim bojama, a one s manjom crvenijim bojama. Od zemalja Nove Europe Hrvatska zaostaje za Češkom, Slovenijom, Slovačkom, Litvom i Estonijom. No to bi se moglo ubrzo promijeniti jer produktivnost u nekim zemljama raste puno brže nego u Hrvatskoj, posebno u Rumunjskoj i Poljskoj.



Razlozi slabije produktivnosti rada u Hrvatskoj su strukturalne prirode i teško je odrediti samo nekoliko uzroka. Ali svode se na slabiju tehnološku opremljenost, manji know-how, slabiju obrazovnu strukturu, lošiji management, slabiju konkurentnost, struktura industrije je manje dodane vrijednosti itd. Da bi Hrvatska počela dostizati Njemačku i ostatak EU, potrebno je napraviti korjenite promjene u pravosuđu, javnoj upravi, poreznom sustavu, privatizirati državne kompanije, profesionalizirati i smanjiti birokraciju, liberalizirati zakon o radu itd. Potrebno je napraviti puno toga, praktički sve suprotno od onoga što se do sada radilo i što je dovelo do relativnog nazadovanja Hrvatske.

Možda je najbitnije razbiti urbane ekonomske mitove koje perpetuiraju kadrovi ostali još iz razdoblja Jugoslavije. Uostalom, što može ekonomist školovan na socijalističkoj ekonomiji i koji je većinu svoje karijere podučavao socijalističku ekonomiju, koja je propala u Jugoslaviji kao i svuda u svijetu, ponuditi današnjoj Hrvatskoj osim neutemeljenih mitova, laži i obmana?

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.