Piše: Mario Nakić
26.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4
Piše: Mario Nakić
26.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4
Američki ratni veteran i dugogodišnji senator John McCain umro je jučer od posljedica raka na mozgu u 83. godini života. Prošle godine javnost je doznala da mu je dijagnosticirana teška bolest, ali ostao je politički aktivan skroz do kraja života. Prije dva dana njegova je obitelj dala izjavu kako je John svojevoljno odlučio prekinuti liječenje, a dan kasnije je izgubio bitku s opakom bolešću.
McCain će ostati zapamćen po svome herojskom držanju dok je bio zarobljen u Vijetnamu te po njegovim kontroverznim političkim potezima tijekom posljednjih godina života u Senatu. Sudjelovao je u Vijetnamskom ratu gdje su ga sjevernovijetnamske snage zarobile 1967. godine. Sljedećih 6 godina proveo je u zarobljeništvu gdje je bio i mučen, a odbio je ponudu da ranije bude razmijenjen jer je smatrao da prije njega trebaju biti pušteni vojnici koji su ranije zarobljeni. Zbog toga je po oslobađanju proglašen ratnim herojem u Americi. Vratio se kao invalid s trajnim fizičkim oštećenjima koja su mu nanesena mučenjem.
Bez obzira na sve to, nastavio je služiti u američkoj vojsci do 1980-ih kad je umirovljen, ali se onda prebacio u politiku kao član Republikanske stranke. Služio je dva mandata u Kongresu i pet mandata u Senatu. Dvaput se kandidirao za predsjednika - prvi put 2000. godine je ispao u unutarstranačkim izborima koje je pobijedio kasnije izabrani predsjednik George W. Bush, a 2008. godine je osvojio kandidaturu Republikanske stranke, ali je potom uvjerljivo poražen na generalnim izborima od demokratskog kandidata Baracka Obame.
McCain je u politici bio umjereni konzervativac, često je sudjelovao u kreiranju i donošenju "dvostranačkih" zakona gdje je služio kao pregovarač u ime Republikanaca. Poznat je po nepopularnom zalaganju za ratove u Iraku i Afganistanu, ali je isto tako podržao inicijativu Randa Paula da se vojsci zabrani korištenje metoda za mučenje zarobljenika koje već jesu zabranjene na američkom tlu, ali ih je vojska koristila u svojim bazama izvan SAD-a.
Prije tri godine, nakon što je Donald Trump objavio svoju kandidaturu za republikanskog predsjednika SAD-a, John McCain bio je među prvim republikancima koji su mu se snažno usprotivili. McCain je vidio sramotu za konzervatizam i Republikansku stranku u nekim Trumpovim stavovima i njegovom načinu komunikacije pa je jednom prilikom izjavio: "Na Trumpove skupove dolazi hrpa luđaka" u kontekstu kako to nije dobro za ugled njegove stranke. Trump je na to odgovorio da John McCain "nije ratni heroj":
"On nije nikakav ratni heroj. Ja sam mu pomogao, želio sam da pobijedi kad se kandidirao za predsjednika 2008. godine, donirao sam mu milijun dolara, to nije mali novac. On je izgubio, iznevjerio nas je i otad mi se ne sviđa više, ne volim gubitnike."
Na novinarsko pitanje kako može reći da McCain nije ratni heroj, Trump je pojasnio svoj stav:
"On je možda ratni heroj, ali samo zato što je bio zarobljen. Ja volim ljude koji nisu bili zarobljeni."
Nakon masu novinarskih kritika na ovu izjavu, Trump se svejedno nije nikada ispričao. McCain je tada postao predvodnik neslužbenog pokreta #NeverTrump koji čine poznati američki konzervativci, uglavnom članovi Republikanske stranke, koji odbijaju dati bezrezervnu podršku Donaldu Trumpu. Taj je pokret tijekom zadnje dvije godine gotovo potpuno marginaliziran, Trump je uspio većinu Republikanaca ili pridobiti na svoju stranu ili ih jednostavno otjerati na samu marginu javnog života što se pokazalo ovog ljeta na unutarstranačkim izborima pred Midterm izbore za Kongres, kada su u pravilu republikansku kandidaturu osvojili oni kandidati koje je Trump podržao.
Svejedno, McCain koji nije nikako ovisio o Trumpu, do kraja života ostao je njegov politički protivnik. Neki od poznatijih primjera je svakako onaj kad je McCain, kao odlučujući glas u Senatu, neočekivano glasao protiv izmjene Obamacarea. To mu je Trump jako zamjerio objavivši na Twitteru kako je McCain "iznevjerio svoje glasače u Arizoni". Kad je Trump prvi čestitao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na uvjerljivoj izbornoj pobjedi, McCain je komentirao na Twitteru: "Nije dobro da predsjednik SAD-a čestita diktatoru na pobjedi u namještenim izborima. Nije dobro, ali ni neočekivano". Kad se Trump prepucavao prijetnjama sa sjevernokorejskim diktatorom Kim Jong-unom, McCain ga je kritizirao da to "nije način kako se rješavaju gorući problemi u vanjskoj politici".
John McCain je političar koji nije liberalnog svjetonazora i često se zalagao za neke antiliberalne politike (npr. povećanje potrošnje na oružje i vojne intervencije u svijetu), ali je isto tako nerijetko bio ključni glas za provedbu liberalnih politika. Do kraja života ostao je svoj, dosljedan sebi i politici umjerenog konzervatizma. Kritizirao je loše politike i Obame i Trumpa bez obzira na njihovu stranačku pripadnost. Takvi političari, koje ne može nitko kupiti, rijetko se nalaze danas u svijetu i zato je njegova smrt značajan gubitak za američku političku scenu.