Vezani članci:
Pravi užas Jasenovca nije u broju žrtava nego u sunovratu ljudskosti
Zašto se Hrvati ne mogu suočiti s poviješću?
Hrebak nije u pravu: Liberali ne bi trebali pozivati na kažnjavanje povika ZDS, evo zašto...
Je li Ruža Tomašić stvarno ʼodvojila dobro od lošegaʼ?
Kolinda se očajnički pokušava svidjeti fašistima i antifašistima
Nekako s proljeća, Hrvatska svake godine nanovo proživljava strahote i trijumfe 2. svjetskog rata
Partizani i ustaše u 21. stoljeću
Trst je naš!
Daj dite materi, a posal privatniku
Kolinda pokazala da možemo osuditi oba zločinačka režima, ne moramo izabrati jedan
Nikad više!
U slobodnom društvu država ne bi smjela kažnjavati nikoga zbog obilježja ili pozdrava
Ne trebaju nam rehabilitacije duhova iz NDH
Najbolja borba protiv širitelja mržnje: Ponizite ih na njihovom terenu!
Hasanbegović je u pravu: Ne trebaju nam nikakve zabrane
Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?
Prijetnja Klasiću - još jedan pokazatelj koliko je desnica u Hrvatskoj opasna
Zašto Facebook štiti desne ekstremiste od satire i kritike?
Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?
Sloboda izražavanja nekih političkih mišljenja
Kako su Hrvati postali najkrvoločnije zvijeri na Balkanu
SDP se podijelio na partizane i ustaše
Nacionalisti su još jedino što ekstremnu ljevicu drži na životu
Krajnje je vrijeme da Hrvati napuste povijesne ideološke rovove
Njujorški ljevičari su otjerali Amazon i sad ih mediji sprdaju. Iznenadit će vas ovo, ali ljevičari su u pravu...
Nova njemačka gospodarska strategija pod udarom kritika: ʼZbogom tržišnoj ekonomiji!ʼ
Miletić optužuje Thompsona za fašizam, a primjenjuje Mussolinijev ekonomski model
Ustavni sud potvrdio: Hrvatska je korporatistička država
Socijal-korporatistička partija: Peđa Grbin podržava državno ulaganje u privatni biznis
Razbijanje mitova: korporatizam i kreativna destrukcija
Novo na Liberalu:
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću

Ustaše su bili socijalisti, a NDH je promicala korporatizam


Piše: Mario Nakić
5.9.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Ustaše su bili socijalisti, a NDH je promicala korporatizam


Piše: Mario Nakić
5.9.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Ljubitelji NDH zapravo nisu protivnici komunizma. To što se NDH u Drugom svjetskom ratu našla na suprotnoj strani partizana ne znači da su se borili protiv socijalističkog ekonomskog sistema. Dapače, ispada da je njihov ekonomski sistem bio gori i vjerojatno pogubniji od Titovog komunizma.

Postoji vrlo malo pisanog materijala o gospodarstvu i gospodarskoj politici u kvinslinškoj tvorevini diktatora Ante Pavelića koja je postojala od 1941. do 1945. godine. Povijesni istraživač Darko Prebeg je objavio svoja saznanja skupljena nakon 15-godišnjeg istraživanja na stranicama Hrvatskog povijesnog portala na čijoj osnovi možemo izvući jasan zaključak kako to nije bila tržišna ekonomija, već čisti korporatizam u kombinaciji s nekim segmentima socijalizma.

Ekonomija je bila projektirana po uzoru na njemački Treći Reich i talijanski fašizam. Postojao je središnji državni ured koji je određivao točno što će koja tvrtka ili obrt smjeti proizvoditi i prodavati te kome. Vlada je organizirala ured koji je prikupljao podatke s terena o proizvodima kako bi ih pokušala izvoziti. U rujnu 1941. izašao je popis zabranjenih artikala koji se nisu smjeli prodavati u trgovinama na malo, a još prije toga zabranjeno je prodavati namirnice nužne za život. Njih je država prikupljala i dijelila narodu sukladno Poglavnikovoj naredbi.

Po uzoru na ratnu ekonomiju nacista, taj se sustav i u NDH zvao "racionalizacija". Moramo imati na umu da su slične poteze tada učinile i mnoge zapadne zemlje čisto radi toga što je bilo ratno stanje, no neke politike su već tada pokazale smjer kojim bi NDH išla i da je preživjela rat. Na primjer, državne poslovne središnjice.

Državna središnjica za tekstil

Već u travnju 1941. osnovana je u Zagrebu Poslovna središnjica NDH za tekstil.

Sve tvornice tekstila, obrti i trgovine na veliko, koje su se bavile proizvodnjom i prodajom svih vrsta onda poznate tekstilne robe, mogle su i morale od toga datuma sve svoje proizvode prodavati ostalom pravnim osobama, privrednim poduzećima i tvrtkama, privatnim fizičkim osobama te vojnim i medicinskim ustanovama isključivo preko novoosnovane Poslovne središnjice za tekstil. Ista je pak započela svoje djelovanje u sklopu Saveza tekstilne industrije i bila pod upravom i nadzorom državnog Povjerenika, postavljenog od strane Ministarstva narodnog gospodarstva. Svi ugovori, zaključnice i narudžbenice pravnih osoba, privrednih poduzeća i tvrtki u vezi s prodajom i kupovinom tekstila i tekstilnih prerađevina, koji su bile sklopljeni iza dana 6.travnja 1941. godine, morali su se u roku od osam (8) dana predočiti na uvid i naknadno odobrenje ili poništenje valjanosti od strane Poslovne središnjice za tekstil. Ukoliko se netko ogriješio u navedene propise, bio je po kratkom postupku kažnjen zatvorom do jedne godine, kaznom do 500.000,- dinara, isključenjem iz prodaje i trajnim oduzimanjem obrtnice.

Narodno gospodarstvo

Pavelić je uveo termin "narodno gospodarstvo" kao novi sustav, a zapravo je prepisao zakone iz Njemačke i Italije. Svaki proizvođač i trgovac morao je dogovarati sve izravno s državom, što je klasični primjer prinudnog korporatizma.

Ideološka osnova tadašnje potpuno nove ideje o cjelovitosti organizacije ukupnog hrvatskog gospodarstva sastojala se u tome, da niti jedna grana privrede niti jedno poduzeće niti jedan poduzetnik i njegov radnik te niti jedan seljak ni građanin, ne mogu živjeti i raditi samostalno, a ne obazirući se na interese drugih žitelja NDH. Uvođenjem sistema narodnog gospodarstva kao jedinstvene cjeline više privrednih grana, započelo se i s razmišljanjem o novom kreditnom sustavu. Ideja bijaše, da isti ima prvenstveno služiti produktivnom razvoju industrijske i gospodarske proizvodnje, a potom tek posljedicama dobrog položaja istih, dakle trgovini i javnim radovima te podizanju općedruštvenoga standarda.

Radnički stanovi

Država je započela s izgradnjom cijelih radničkih naselja čiji su stanovi trebali pripasti politički odabranim obiteljima (nešto vrlo slično kao što je radila SFRJ), samo što zbog rata ova ideja nije nikada realizirana do kraja.

Tadašnja je vlada na sve načine željela iznaći načine stimulacije mladih ljudi, pogotovo mladih bračnih parova sa ili bez djece, za njihovu prekvalifikaciju u industrijsku radnu snagu. Tako je jedan od prvih aktova bila Odredba o izgradnji radničkih obiteljskih domova, donešena dana 9.lipnja 1941. godine u Zagrebu. Odluka je pala na Donju Dubravu odmah kraj Zagreba, gdje se ubrzo započelo sa izgradnjom čitavog naselja, nazvanog “Naselje Ante Starčevića, oca Domovine”! Potrebite skice niza radničkih kuća poslana je prethodno osobno Poglavniku od strane Radničke komore iz Sarajeva.

Zaključak

Ante Pavelić, poglavnik NDH proglasio je jednostranačku diktaturu, a ni gospodarstvo nije namjeravao pustiti da radi po svome. Dakle, ustaše definitivno nisu bili zagovornici slobodnog tržišta niti tržišne ekonomije koja bi dopuštala neke značajnije slobode u proizvodnji i prodaji. Država je određivala ljudima što i kako da rade te je predviđala oštre kazne za one koji se ne pokore naređenjima. Takav režim, iako je tolerirao privatno vlasništvo u proizvodnji i trgovini, nije ga poštivao koliko treba niti jamčio pravo slobode upravljanja privatnom imovinom, a to je pravo osnovni preduvjet za zdravo funkcioniranje gospodarstva. Ovakva, fašistička politika u ekonomiji, bila bi sigurno pogubnija i od Titovog režima da je ostala na snazi nakon 1945. Osim iz humanog aspekta, treba reći da je i iz ekonomskog aspekta na području naše zemlje u 2. svjetskom ratu od dva zla pobijedilo ono manje zlo.

Kako to da nitko nije težio liberalnom kapitalizmu?

Netko će pitati: kako to da na ovim prostorima nije postojala baš nijedna struja koja bi se zalagala za kapitalizam i slobodno tržište po uzoru na Zapad? Ja sam si dugo postavljao isto pitanje, ali odgovor na njega sam pronašao tek čitajući Misesovu knjigu "Liberalizam" gdje, između ostalog, ovaj liberalni teoretičar i ekonomist objašnjava nastanak i razvoj liberalne ideje u različitim dijelovima Europe. Zaključio je da liberalizam nužno izvire tek nakon što nacija ostvari svoj cilj o samostalnosti. Kod naroda koji su dugo bili pod okupacijom (i tu je baš naveo narode Balkana, srednje i istočne Europe) ljudi su težili nacionalnom osamostaljenju, tako da su i mnogi autori i političari, koji bi inače sigurno bili liberali, više isticali svoj nacionalizam zbog želje i nastojanja da dobiju vlastitu državu. Ljudi će pod okupacijom sve teškoće - neke utemeljeno, a neke neutemeljeno - svaljivati na okupatora i vjerovati kako bi to "naši vodili bolje", a tek kad se osamostale i dobiju svoju državu, onda se može javljati liberalizam među pojedincima koji sad žele neovisnost o "svojim" političarima na vlasti i autonomiju vladanja svojim tijelom, mislima ili poslom.

Hrvati su bili dugo pod okupacijom drugih naroda (Austrije, Mađarske, Italije), a zatim su ušli u zajednicu s drugim narodima Balkana (Kraljevina SHS, Kraljevina Jugoslavija) u kojoj su opet bili ona "potlačena" klasa, tako da je ostao nacionalistički naboj koji bi u normalnoj situaciji, kad nacija ima svoju domovinu, bio zamijenjen liberalnim. Stoga je razumljivo zašto u tom trenutku nije bilo struje koja bi se borila za zapadne vrijednosti, odnosno liberalnu demokraciju i kapitalizam. Hrvatska je bila osuđena na dugi period diktature, bilo je samo pitanje hoće li ona biti nadnacionalna komunistička ili nacionalna fašistička (koja je imala jako puno veze sa socijalizmom).

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.