Vezani članci:
Bez državnih nameta, benzin u Hrvatskoj bi bio među najjeftinijima u EU
Zašto je gorivo u Hrvatskoj skuplje sada nego prije 9 godina, iako je cijena nafte niža?
Ograničavanjem cijena goriva Vlada je otvorila vrata nestašicama
Tko je Davor Štern, veliki borac protiv neoliberalizma?
Pogledajte grafikone: Hrvatska i Portugal najskuplje su države za vozače u EU
Ako ste jučer sudjelovali u prosvjedu, nadam se da znate za što prosvjedujete
Marić povisio trošarine na cigarete. OK, ali zašto ne smanji trošarine na gorivo?
Kako nas država pljačka: Koliko od cijene goriva otpada na trošarine?
BiH: Poskupljenjem goriva i cestarine planiraju povećati broj djece
Prirodni resursi - dar ili prokletstvo nacije?
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu
Amerikanci vjeruju Googleu i Amazonu više nego vladi, policiji, učiteljima i znanstvenicima
Vlada će se u 2020. obračunati s najvećim hrvatskim neprijateljima - radom i zaradom
Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu
Pola mandata Vlade: Još uvijek nas uvjeravaju u postojanje Jetija
Hrvatska vlada - puno štete, nišʼ koristi
Amerikanci obilježavaju dan kad su ograničili moć vlade
Kad vlada okrene leđa (ne)vladinim medijima
Hoćete li napokon shvatiti da vam država nije prijatelj?
[ANKETA] Izaberite najgoreg ministra u Plenkovićevoj vladi
4 naznake koje ukazuju da država srlja u totalitarizam
'Ja sam iz Vlade i tu sam da vam pomognem'
Vlada u sjeni
Porezna reforma - plusevi i minusi
Sjećate se kad su rekli da ukidaju pečat? Nisu ga ukinuli
Hrvatska Vlada među najvećima u Europi - u rangu s Albanijom i Kosovom
Ovih 5 stvari već sad znamo o novoj hrvatskoj vladi
Top 5 razloga zašto je 'stabilna vlada' zadnje što nam treba
Novo na Liberalu:
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću

Vlada bi lako mogla, kad bi stvarno htjela, srušiti cijenu goriva


Piše: Branimir Perković
16.5.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Vlada bi lako mogla, kad bi stvarno htjela, srušiti cijenu goriva

Vlada bi lako mogla, kad bi stvarno htjela, srušiti cijenu goriva


Piše: Branimir Perković
16.5.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Rusija, Bliski Istok, Sudan (sada Sjeverni i Južni), Kavkaz...jedan zajednički nazivnik, NAFTA. Nafta djeluje kao blagoslov i prokletstvo, ovisno o situaciji u kojoj se neka država nalazi. Današnji svijet pluta na nafti jer ga upravo nafta održava i pokreće. Teško je na jednostavan način objasniti kakav je to spoj sreće i nesreće, bogatstva i razaranja, ekonomskog razvoja i ekonomskog utega.

Norveška se obogatila na nafti, a od nje velike koristi imaju i ostale zemlje s izlazom na Sjeverno more. Istodobno nafta u mnogim državama dovodi do tzv. jednoresursne ekonomije što jedno bogatstvo pretvara u prokletstvo. Pogledamo li sve zemlje koje obiluju naftom, možemo primijetiti da je manjina imala neto koristi od nje, a većinu zemalja je ona stavila u ovisnički položaj u kojem cjelokupno bogatstvo i gospodarstvo ovisi o nafti.

Ali sve to je u kontekstu Hrvatske nebitno, jer Hrvatska nije "obdarena" naftom da bi ona stvarala takve probleme s kojima se suočavaju naftom bogate države. Ali Hrvatska kao i sve druge države ovisi o nafti koja je jedan od glavnih kotača koji pokreću gospodarstvo. Rast cijene nafte na globalnim tržištima dovodi do rasta cijene nafte u Hrvatskoj, što ima negativne efekte na gospodarski rast. Naftne krize, tj. situacije kada cijena nafte jako raste zbog njene, realne ili fiktivne, nestašice su veliki uteg za cjelokupno gospodarstvo.

Dvije velike naftne krize, prva nastala 1973. tijekom Yomkippurskog rata kada su zemlje izvoznice nafte OPECA (većinom arapske države) koristile smanjenje proizvodnje nafte (i slijedom toga rast cijene) kao geopolitičko oružje kojim su htjele prisiliti SAD i zapadnu Europu da pomažu obranu Izraela od vojnog napada Egipta i Sirije, druga nastala 1979. zbog iranske revolucije i iračko—iranskog rata, dovele su do globalne recesije, posebno u najrazvijenijim državama kao SAD.

Zbog tih i sličnih iskustava iz prošlosti, rast globalne cijene nafte dovodi do velike panike država koje su uvoznice nafte zbog velike ovisnosti modernog gospodarstva o nafti. Čak i rast cijene nafte od 5 do 10 % može imati velike ekonomske posljedice. To objašnjava paniku koja je ovih dana nastala u Hrvatskoj zbog probijanja psihološke barijere od 10 kn za litru goriva. O cijeni nafte ovisi rast gospodarstva od 2,8 % ili 1,8 %, iako je i jedno i drugo ustvari relativni pad jer sve ostale države u susjedstvu imaju veći rast BDP-a.

Ali vodimo se idejom da je stabilno propadanje ipak bolje od naglog propadanja. Što Vlada može napraviti da bi to spriječila? Ima li kakve mehanizme kojima utječe na cijene naftnih derivata?

Sasvim dovoljno bi bilo da Vlada, prva u povijesti nezavisne Hrvatske prestane, voditi državu kao socijalističku plansku ekonomiju i prekine prisilno podizati cijenu naftnih derivata prekomjernim oporezivanjem.

Svakim danom napredujemo sve više u realizaciji koliko malo smisla ima tvrdnja mnogih političara, intelektualaca i ekonomista da živimo u "neoliberalnoj ekonomiji". A upravo je razlog visoke cijene goriva u Hrvatskoj to što oko 50% cijene sačinjavaju razna davanja državi u što spada PDV, trošarine i drugi nameti. Tako iz svakih 10 kn plaćenih za cijenu litre goriva ide oko 1 kn direktno za Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste. Posebna kategorija problema su autoceste, koje naplaćuju naknadu za korištenje (cestarinu), ali iz cijene goriva svi plaćaju autoceste.

Teoretski netko može u životu ne vidjeti autocestu, a masno je platiti. Postoji li još nešto što plaćate makar i ne koristili, a kada idete koristiti opet morate platiti koliko i oni koji nisu bili prisiljeni kontinuirano plaćati (turisti)? Moram priznat da me načini na koje ova država cijedi porezne obveznike istodobno šokiraju, ali i zadivljuju u svojoj podlosti.



To dovodi do toga da je cijena goriva u Hrvatskoj daleko iznad one koja bi bila prihvatljiva s obzirom na standard. Istraživanja koja se mogu pronaći pokazuju da je cijena goriva u Hrvatskoj viša nego u Austriji, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Litvi, Latviji, Luksemburgu, Rumunjskoj i Slovačkoj (moguća povremena odstupanja).

Pitanje je što će građani RH napraviti po ovom i sličnim pitanjima. Ako je prošlost pokazatelj budućnosti, apsolutno ništa. Dapače, čak će se i boriti da se zadrži ovakav sustav. Jer upravo to se i dogodilo prije koju godinu s čuvenim prosvjedom "Ne damo naše autoceste". Ne date ih? U redu, nema problema, sada ih plaćajte i kad ih ne koristite i ponovno kad ih koristite. Jer ste VI tako tražili.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.