Bez državnih nameta, benzin u Hrvatskoj bi bio među najjeftinijima u EU

21.1.2022.
ČITATELJI OCIJENILI
5
Više od istog autora
Hrvati imaju najčešći tehnički pregled vozila u EU. Jesmo li zato sigurniji?
Drastičan pad odaziva obaveznom cijepljenju djece u nekim županijama
Šef državne tvrtke se hvali da doprinose proračunu. Iz proračuna su dobili preko milijardu kuna
Ništa kontra Muhameda: Europski sud za ljudska prava nagazio slobodu govora
Zašto je gorivo u Hrvatskoj skuplje sada nego prije 9 godina, iako je cijena nafte niža?
Čolaković kažnjen zbog vrijeđanja državnih organa SR Hrvatske
Index krši izbornu šutnju dok upozorava na kršenje izborne šutnje
Država može odmah smanjiti zdravstveni doprinos za 16 posto
Sandra Benčić kopira ekonomsku politiku Viktora Orbana
Besmislene regulacije i protekcionizam ljekarničke komore čine bolesnicima život u karanteni nemogućim
Mala lekcija iz engleskog jezika za manipulatore s HRT-a
Policija poziva na poštivanje zakona koji više nije na snazi
Govor mržnje i Popperov paradoks tolerancije
Nakon zatvaranja granica, Australija počinje graditi logore
Zašto država ne smije zabraniti spomen obilježje Juri Francetiću
Preko pola milijuna ljudi u Hrvatskoj plaća veći porez nego što treba
Kult struke u zemlji bez odgovornosti
Nakon 20 godina pretjerane državne reakcije, jesmo li izvukli pouku?
Kako smanjiti broj teških prometnih nesreća? Jednostavno, povećanjem troškova za neodgovorne vozače
Prvo pozivao državu da kazni nečije mišljenje, a sad proziva državu što kažnjava nečije mišljenje

Bez državnih nameta, benzin u Hrvatskoj bi bio među najjeftinijima u EU

Nedavno povećanje cijena naftnih derivata ponovno je otvorilo pritiske na Vladu da uredbama ograniči njihovu visinu. Novine pišu o ekstra profitu, a naftni stručnjaci poput prosvijećenih tehnokrata u službi planskog gospodarstva govore koliko bi trebale iznositi marže trgovaca. Takve zahtjeve potkrepljuju tvrdnjama da se svugdje u svijetu kontroliraju cijene goriva (primjerice ograničavanjem marži) te da liberalizacija tržišta u Hrvatskoj nije dala očekivani rezultat jer se najveći igrači međusobno prate cjenovnim politikama.

Ne ulazeći u istinitost takvih tvrdnji, prije donošenja ikakvih zaključaka valja ipak usporediti cijene goriva među različitim zemljama. Naime, gotovo svo gorivo koje se prodaje u Hrvatskoj dolazi iz uvoza, a nafta i naftni derivati su roba čija se cijena u velikoj mjeri određuje na nekoliko svjetskih burzi. Ako druge europske države reguliraju njihovu maloprodajnu cijenu strože nego u Hrvatskoj, to bi se trebalo odraziti prilikom usporedbe cijena.

Već smo pisali kako većina maloprodajne cijene goriva otpada na poreze i trošarine. Budući da se one razlikuju od države do države, gledat ćemo cijene bez njih.

Prema podacima koje prikuplja Europska komisija, prošli ponedjeljak je cijena benzina u Hrvatskoj iznosila 0,68 eura po litri. Prosječna ponderirana cijena u Europskoj uniji iznosila je pak 75 eurocenti po litri ili 10% više. Od susjednih zemalja jedino Slovenija ima još jeftiniji benzin, dok je u Mađarskoj i Italiji on skuplji nego kod nas.

Ako bacimo pogled na cijenu dizela, vidimo da ona iznosi 0,79 eura po litri dok je prosjek EU-a od 0,78 eura gotovo jednak. Međutim, sve susjedne zemlje imaju znatno jeftiniji dizel od Hrvatske, i to 5-7 eurocenta po litri (7 do 9 posto cijene prije poreza).

U odnosu na prosjek Europske unije, cijene benzina i dizela u Hrvatskoj su neuobičajeno niske. Već četiri mjeseca je benzin u Hrvatskoj jeftiniji u odnosu na Europsku uniju nego što je ikada bio od hrvatskog pristupanja uniji. Dizel je od početka 2018. redovito bio skuplji kod nas nego u EU, da bi se sada cjenovno gotovo izjednačio (kao što je i prije 2018. godine bilo).



Trgovačka marža u maloprodaji motornih goriva povećava se od 2019. godine, i to značajno kod prodaje dizela. No, uspoređujući omjere cijena u Hrvatskoj i onih u Europskoj uniji možemo zaključiti ne samo da su marže rasle i drugdje u Europskoj uniji, nego i da su u prosjeku ondje rasle i više nego što jesu u Hrvatskoj.

Ono što bode u oči je ipak značajno skuplji dizel u odnosu na susjedne zemlje, međutim niti to nije nova pojava. Hrvatska bilježi veće cijene dizela od prosjeka Slovenije, Italije i Mađarske od 2016. godine, s tim da je od sredine 2018. godine razlika u cijeni značajnija.



Moglo bi se raspravljati o tome da maloprodajno tržište naftnih derivata u Hrvatskoj predvodi duopol na čelu s INA-om i Petrolom, koji zajedno drže oko 70% benzinskih crpki u zemlji. INA-u kontrolira mađarski MOL, dok je Petrol dio slovenske Petrol grupe koja je nedavno preuzela Crodux od Ivana Čermaka (koji je držao oko 11% benzinskih crpki u zemlji). No, kao što smo već spomenuli, dizel je i godinama prije prodaje Croduxa bio znatno skuplji u Hrvatskoj od sjevernih susjeda.

Prije crtanja mreža stranih utjecaja i zazivanja državne intervencije trebalo bi osvijestiti da cijene goriva u Hrvatskoj bez državnih nameta ipak ne odudaraju od europskog prosjeka. Prije svega bi trebalo postaviti pitanje zašto Slovenija i Mađarska imaju tako jeftin dizel. Dodatno, uvijek se valja prisjetiti da vladini neuspjesi često mogu biti još lošiji od tržišnih neuspjeha. Nije potrebno uložiti naročito veliki kapital za zakupiti cisternu u Sloveniji, napuniti ju dizelom i dovesti u Zagreb radi preprodaje. Međutim, upravo državni propisi čine takav pothvat neisplativim zbog administrativnih troškova, dozvola, nameta itd.

 

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!
Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
Ocijeni članak
UKUPNA OCJENA
1
2
3
4
5
Ocjenjivanje sadržaja omogućeno je samo članovima Udruge Liberal.hr. Učlanite se - kliknite ovdje - da biste mogli ocjenjivati tekstove i dobili pristup drugim dijelovima portala za članove.
O autoru
Hrvoje Marković se bavi glazbom, financijama, web razvojem i padobranstvom. >>VIŠE
Vezano
Ljevica traži od HDZ-a više subvencija za privatnike i nove poreze za radnike
Konzervativci trolaju, a feminizam je postao šovinizam
Tko su arhitekti kampanje protiv Sorosa u Mađarskoj i ostatku istočne Europe?
Rat videoklipovima: Facebook stao na stranu Orbana i odbio skinuti antiimigrantski video
Kad kažu ʼeuropske vrijednostiʼ, evo na što misle...
Orban je Putinov trojanski konj, a migrantska kriza mu služi za osvajanje glasova
Zašto Hrvati romantiziraju Orbana?
Autoritarne nacionalističke vlade - najveća prijetnja liberalnoj demokraciji
Ograničavanjem cijena goriva Vlada je otvorila vrata nestašicama
Kontrola cijena stanarine u Berlinu doživjela fijasko
Ekonomija za neznalice (2): Što se događa kada država kontrolira cijene?
Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto
Zelena ljevica ima previše povjerenja u HDZ i Bandića. Svi njihovi prijedlozi već su isprobani i propali
Kako francuska opsjednutost poljoprivredom utječe na francusko gospodarstvo, EU i puno šire
[VIDEO] Prof. Horwitz objasnio zašto tijekom prirodne katastrofe treba pustiti cijene da rastu
Kako državni poticaj utječe na cijenu proizvoda na tržištu - primjer Tesla automobila
Dokad će cijene rasti?
Ustavni sud u Njemačkoj proglasio berlinsku ʼmaksimalnu cijenu najmaʼ neustavnom
Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu
Hoće li ugostitelji sada spustiti cijene ili će razliku od PDV-a uzeti sebi?
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Web shop
PRIKAŽI VIŠE
Pretraži Liberal
Unesite pojam koji želite pretražiti
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Udruga "Liberal.hr"
O UDRUZI | UČLANI SE | DONIRAJ

PODRŽITE LIBERAL.HR:

IBAN za donacije: HR5923900011101229527
Model plaćanja: 00, poziv na br. primatelja: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: