Vezani članci:
Hoće li Švicarska nakon ʼzelenog tsunamijaʼ mijenjati svoju ekonomsku politiku?
Izbori u Švicarskoj: Konzervativci optuženi za kopiranje nacističke propagande, zelene stranke u porastu
ALDE osvojio najviše novih mandata, pučani i socijaldemokrati na gubitku
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Zelena ljevica ima previše povjerenja u HDZ i Bandića. Svi njihovi prijedlozi već su isprobani i propali
Amsterdamska koalicija je prijevara birača
Plastične vrećice su ekonomičnije i manje štetne za okoliš od svake alternative
Novu vladu na Islandu vodit će zelena premijerka u vrlo širokoj i šarolikoj koaliciji
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Skoro 200.000 ljudi glasalo je za ovo
Kolosalni poraz ljevice u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Djelatnici ZG Čistoće se trebaju pozvati na priziv savjesti
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Treba li država zabraniti trgovanje dugovima?
Treća opcija - blagoslov i prokletstvo
Pred Tomaševićem je jedan veliki problem. Hoće li ga moći riješiti?
Većina novinara je naprosto zaljubljena u novog zagrebačkog gradonačelnika. Evo zašto je to opasno...
Nitko nije pomogao Tomaševiću više nego Škoro
Desnica u Zagrebu realno nema što tražiti. Tko će onda zaustaviti ovakav nalet ljevice?
Kontrola cijena stanarine u Berlinu doživjela fijasko
Nađi o Tomaševiću: ʼTakvo financijsko upravljanje pretvorilo bi Zagreb u Venezueluʼ
Ljevica traži od HDZ-a više subvencija za privatnike i nove poreze za radnike
Možemo: ʼMi ne stojimo iza inicijativa koje podržavamoʼ
Kako je Plenković ujedinio ljevicu, Crkvu i HDZ
U Tomaševićevoj državi njegovi neistomišljenici ne bi imali pravo glasa
Most i Možemo vode možda najbesmisleniju raspravu ikada
Novo na Liberalu:
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta

Jesu li Zeleni alternativa tradicionalnim političkim opcijama?


Piše: Damir Omerbegović
Photo: Možemo - Facebook
15.7.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Jesu li Zeleni alternativa tradicionalnim političkim opcijama?

Jesu li Zeleni alternativa tradicionalnim političkim opcijama?


Piše: Damir Omerbegović
Photo: Možemo - Facebook
15.7.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Nedavno održani izbori u Republici Hrvatskoj, između ostalog, potvrdili su i to da takozvani "zeleni val" političkih opcija polako, ali sigurno, pristiže i na Balkan. Za mnoge, barem sudeći po najpopularnijim reakcijama na internetu, uspjeh koalicije "Možemo!" predstavlja početak kraja tradicionanih političkih stranaka s desne, a naročito lijeve strane, te predstavlja određenu alternativu istima. Međutim, iako zelene stranke nepodozrivim glasačima možda i izgledaju kao neke nove nekorumpirane i ubermoralne moderne alternative, a prvenstveno tonućoj socijaldemokraciji, njihova suštinska politika je itekako retrogradna i, ironično, već beskonačno mnogo puta kroz povijest - reciklirana.

Moderne zelene stranke, kao svojevrsni moderni politički fenomen, vuku svoje korijene iz Europe sedamdesetih godina prošlog vijeka i vremena kada se sve veći broj ljudi počeo distancirati od tadašnjeg tradicionalnog političkog sustava. No, ovo distanciranje se tada (spoiler alert - kao i danas) nije nužno događalo zbog toga što su glasači vjerovali da tadašnje tradicionalne političke stranke ne čine dovoljno kako bi zaštitile okoliš, već zato što su one postale samodopadne, nakon svih desetljeća provedenih na vlasti, još od završetka Drugog svjetskog rata.

Zeleni su tada tako postali cool alternativa i novi način pretvaranja politike u aktivističku svrhu - i obratno. Iako zelene stranke danas dobivaju sve veću podršku, srećom, još uvijek nemaju dovoljno snage da i same postanu nova tradicionalna politička opcija - prvenstveno zbog toga što je njihova službena politika neprijateljski nastrojena ka teškoj industriji. U ovom sektoru se nalazi ogroman broj radne snage koja nikada neće glasati za zatvaranje svojih postrojenja, gubitak poslova i, u konačnici, astronomske cijene električne energije.

Međutim, bez obzira na prethodno izrečeno, "zeleni val" je itekako prisutan i rastući. Glavni "krivci" za održavanje ovih političkih opcija na životu su većinom mladi i nezreli glasači koji, recimo, nisu zaposleni u (poljo)privrednom sektoru i kojima se zelene stranke sviđaju prvenstveno zbog toga što im obećavaju obujne budžetske milostinje - onakve poput visokog školovanja bez ikakvih troškova i dugovanja te obavezne astronomske minimalne plaće.

Koliko su već štete ove političke stranke u Europi napravile, onda kada su se aktivisti iz njihovih redova napokon dočepali vlasti i postali kreatori politika i javnog mnijenja stvarnog svijeta, možda nam i najbolje govore podaci koji dolaze iz Njemačke. "Energiewende", njemačka radikalna energetska politika iz 2011. godine zahvaljujući kojoj Njemačka planira zatvoriti sve svoje nuklearne elektrane do 2022. godine, rezultirala je katastrofalnim skokom troškova električne energije za kućanstva širom te države. Stručnjaci s Instituta za gospodarska istraživanja u Munchenu objavili su da je ovaj radikalni potez kućanstva u Njemačkoj sveukupno godišnje dodatno koštao oko 30 milijuna eura. Također je i tržište električne energije znatno oslabilo jer je zahvaljujući ovoj politici i konkurencija osjetno opala. Ironično i (zelenim ideolozima barem) kontraintuitivno – zbog gašenja nuklearnih postrojenja, koja su ekološki gotovo potpuno "čista" energetska rješenja, postrojenja koja se baziraju na plinu i ugljenju su dramatično povećala svoju proizvodnju. Procjenjuje se da će Njemačka, nakon potpunog zatvaranja nuklearnih postrojenja, godišnje proizvoditi oko 300 milijardi tona CO2 više no što su proizvodili dok su u toj državi postojale nuklearke.

Politika koja povećava zagađenja i koja ogromnim povećanjima računa za električnu energiju šteti upravo najsiromašnijima je upravo politika zelenih.

Iako Balkan kasni za Zapadom barem jedno čitavo desetljeće, u ovom slučaju, itekako imamo dovoljno vremena detaljnije prostudirati ideje koje se ovdje tek sada javljaju. Kada biramo alternative – koje su nam, apsolutno se slažem s tim, prijeko potrebne - moramo imati u vidu i sljedeće: zelene stranke, već desetljećima unazad, svoj rejting podižu među mlađim biračima isključivo postavljajući svoje reciklirane i retrogradne ideje na pijedastal, a koje uvijek (!) rezultiraju katastrofama (no, zeleni svejedno u svom ideološkom sljepilu iznova iščekuju da će te ideje svakom novom repeticijom ostvariti drukčije rezultate).

Sve ono što su zeleni ustvari za svo ovo vrijeme učinili bilo je skretanje fokusa s dobrobiti radnika (naročito onih u industriji) na budžetsko blagostanje mladih generacija koje su trenutno sigurne u svojim sterilnim akademskim krugovima. Mislim da je do sada već ovo svima jasno, ali svejedno vrijedi to ponoviti - zeleni zapravo samo rebrendiraju stare socijalističke ideje koje su nastale u i stim intelektualnim krugovima prije više od jednog stoljeća. Oni su, ustvari, baš poput lubenice – zeleni izvana, crveni iznutra.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

DAMIR OMERBEGOVIĆ
Damir Omerbegović je dugogodišnji kolumnist na portalima u BiH i regiji. Po struci bachelor poslovne informatike.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.