Vezani članci:
Korupciju je lakše spriječiti nego liječiti: Tko će imati hrabrosti ukinuti potpore i poticaje?
Spasimo hrvatsku poljoprivredu, ukinimo subvencije!
Tko je tu lud? Novcem iz proračuna potiču proizvodnju šećerne repe, a onda oporezuju proizvode sa šećerom
Nejednakosti u EU mogu se smanjiti oslobađanjem tržišta
Hrvatska ima jedan problem koji se može riješiti samo u Bruxellesu, a nijedan političar ga ne želi spomenuti
Kako francuska opsjednutost poljoprivredom utječe na francusko gospodarstvo, EU i puno šire
Misterij oglasa za posao s 28 godina radnog staža: odgovor je vrlo jednostavan...
Ovo je najpravedniji način dodjele EU poticaja privatnim tvrtkama
Razbijanje mita o neodrživosti mljekarstva u Hrvatskoj
Ovi likovi zaboravljaju da poljoprivreda nije državna služba
Vlada vas potiče da kupite nekretninu kako bi vas zadržala i oporezivala
Kako su poticaji uništili hrvatsko selo
Bernardićeva ideja o 40% domaćih proizvoda nema ekonomske logike
Danska će uskoro prestati poticati obnovljive izvore energije
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Ljevica traži od HDZ-a više subvencija za privatnike i nove poreze za radnike
Objavljeno istraživanje: Subvencije stambenih kredita podižu cijene nekretnina
Plenkovićeva vlada se usred krize ponaša kao pijani milijarder, država na sigurnom putu za bankrot
Jesu li Hrvati slabi na bahate bukadžije?
Štromar je stvarno legenda: Hvali se što je još više mladih obitelji namamio da podignu kredit u banci
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Taktika mućenja vode: Jesu li brodogradilišta stvarno ʼplatila poreza državi više od primljenih subvencijaʼ?
Država treba dʼuradi nešto po pitanju onoga što je država uradila!
Tko bi rekao: Nakon državne subvencije cijene stanova skočile do 50 posto
Dioničari Uljanika nemaju nikakvo moralno pravo tražiti dodatne državne subvencije
Tri bolja načina da Vlada pomogne mladim parovima pri kupnji prve nekretnine
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Državni intervencionizam i poticaji poslali najvećeg američkog proizvođača mlijeka u stečaj
Legalizacija marihuane bi obogatila našu turističku ponudu i učinila Hrvatsku konkurentnijom
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Zemlja niskih plaća i socijalne pomoći, 2. dio: Subvencije


Piše: Igor Vuk
8.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Zemlja niskih plaća i socijalne pomoći, 2. dio: Subvencije


Piše: Igor Vuk
8.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Fraza koja vrlo jednostavno objašnjava sav problem nedostatka ekonomske kulture na našim prostorima bila bi zasigurno „država nam ne želi pomoći“. Kontekst takvih izjava, koliko pratim medije, je reportaža o nezadovoljnim malim poslodavcima koji to intrepretiraju kao subvencije ili sigurni otkup i zaštita od uvozne „strane“ robe.

Ukoliko se površno bavimo tom temom i koristimo zdravi razum, svakako nam se može učiniti da su subvencije dobra stvar. Naime, one omogućuju proizvođačima manje troškove, bolje cijene, osiguravaju zaposlenje te jačanje "domaće" industrije. Na papiru svakako, u stvarnosti zapravo i ne. Subevencije, osim u vrlo specifičnim situacijama, imaju samo jedan pozitivni efekt, stvaraju dodatan izvor sredstava proizvođaču, a sve ostale strane u tom slučaju će izvući deblji kraj.

Proizvođači nisu primorani toliko konkurirati ponudom kvalitete jer država nadoknađuje troškove te nemaju pritisak na stvaranje boljih proizvoda, pobošljati efikasnost svoje proizvodnje i stalno inovirati. Subvencije potiču stagnaciju jer je motivacija proizvođača okrenuta ne prema zadovoljenju potreba potrošača, već dobrim dijelom prema prihodima od subvencija. Umjesto da proizvode proizvod koji će biti bolji, jeftiniji i poželjniji, proizvođači lako mogu biti motivirani proizvoditi što više kako bi ostvarili prihode od subvencija. Ukoliko tome dodamo obavezan otkup od strane države ili drugih tijela, taj problem se još više potencira.

Jako dobar primjer tome je poljoprivredni sektor u Hrvatskoj. Proizvođači dobivaju subvencije kako bi se smanjili troškovi proizvodnje. Proizvođači su motivirani proizvoditi što više kako bi imali što veći prihod od subvencija, neki su se dosjetili čak i „lažirati“ proizvodnju kako ne bi morali ni proizvoditi, već samo dobivati prihode. Te iste proizvode prodaju uz siguran otkup i fiksnu cijenu bez konkurencije na tržištu. Takav način proizvodnje ne samo da nije efikasan, već je i opasan za okoliš i racionalno korištenje ograničenih resursa.

No, što to znači za običnog kupca? Obični kupac dobiva razna opravdanja za subvencije, mitove koji su nažalost živi i dalje na ovim prostorima. „Subvencijom se smanjuje cijena“, „subvencija čuva našu domaću najbolju hranu“, „subvencijama se čuva naše selo“. Ništa od toga nije istina, potrošači kupuju hranu koja ima skrivene troškove, koja je plaćena barem dvaput prije istaknute cijene i koja ne mora biti bolja niti kvalitetnija jer zapravo ne postoji prava konkurencija u veleprodaji. Potrošač je prije kupnje već platio porezom i nametima iz svoga džepa, subvencije za proizvodnju iste te hrane. Subvencije motiviraju proizvođače da rade manje konkurentno i pod ruku sa sigurnim otkupom, stvaraju veću cijenu proizvoda. Prije uopće nego što je otvorio novčanik, potrošač je već dva puta dao novce za taj proizvod i ne svojom voljom.

Država gubi sredstva dajući subvencije proizvođačima da budu sve neefikasniji. Tu država, a time i cijelo društvo, dvostruko gubi. Umjesto da je proizvodnja efikasna, da cijelo društvo dobiva jeftinije i kvalitetnije proizvode, da sve manje ljudi mora proizvoditi hranu i može se baviti drugim zanimanjima, ima stagnirajuću skupu proizvodnju. Umjesto da ima kvalitetnu, produktivnu i konkurentsku proizvodnju koja može i izvoziti, država stvara narkomane gospodarstva koji sve više ovise o državnim sredstvima umjesto da stvaraju i uplaćuju sredstva državi. Sredstva koja se mogu koristiti za javne usluge i dobra koja nisu konkurentna u proizvodnji i potrošnji. Stvari kao obrazovanje, fundamentalna istraživanja. Zašto naši poljoprivredni proizvodi nisu masovno konkurentni u inozemstvu je zapravo sada potpuno jasno. Umjesto da društvo stvara više, ono stvara sve manje i manje, a svi plaćamo rezultate.

Drugi veliki problem koji osigurava status quo ovakvog sustava subvencijske narkomanije je to što vlast ima povratne koristi od subvencija. Naime, subvencijama se omogućava politička snaga. Date subvencije određenim segmentima društva će omogućiti glasove na budućim izborima. Subvencije time postaju ne samo ekonomski problem, već mehanizam koji ozbiljno narušava demokratsko, liberalno društvo jer legalizira kupovanje glasova na izravan način.

Onemougućavanje vlasti takvo izravno uplitanje u gospodarske procese osigurava veću razinu demorkacije jer vlast ne može izravno pregovarati i zaduživati određene interesne skupine osiguravajući sebi ponovni izbor.

Koji je zapravo najneutralniji i pravedniji način poticanja proizvodnje? Subvencije određenim interesnim skupinama treba zamijeniti ulaganjem u obrazovanje, nekonkurentnu infrastrukturu, fundamentalna istraživanja i kvalitetu institucija, prvenstveno pravosudnog sustava i jasno definiranih prava vlasništva. Umjesto davanja subvencije na gnojiva i tako izravnog intervencinozma na tržištu, država može napraviti pozitivni efekt ulaganjem u kvalitetu obrazovanja, škola, sveučilišta i instituta.

Sjetite se propuštenih prilika za kvalitetno obrazovanje vaše djece kada u dućanu kupite „domaće“ subvencionirano mlijeko, zapamtite da je cijena na etiketi ispod police samo mali dio onoga što plaćate. Na izlazu iz dućana samo razmislite o tome da ste ga platili ne samo 3 puta novcem, već i propuštenim prilikama za cijelo društvo, sve kako bi određene interesne skupine imale kurha bez motike, a druge fotelje za svoje stražnjice.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

IGOR VUK
Igor Vuk je diplomant na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Ekonomski analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.