Vezani članci:
Što bismo dobili ukidanjem županija i općina?
Međimurska županija ima najveći indeks poduzetništva u RH, a najnižu prosječnu plaću. Kako je to moguće?
Milinovićeva županija uvjerljivi šampion u lokalnom uhljebljivanju
Šibensko-kninski župan objasnio čemu služe županije
Kome treba 20 županija i čemu one služe?
Hrvatska će se prije ili kasnije morati suočiti sa zahtjevima za odcjepljenjem Istre
Da je država bolja, bilo bi više dobrih općina
Vatikanski ugovori štete i Hrvatskoj i Crkvi
Hrvatska Vlada među najvećima u Europi - u rangu s Albanijom i Kosovom
Nema neovisnosti bez ekonomske neovisnosti
Novo na Liberalu:
Europsku uniju ne treba demolirati nego reformirati. Ovo je prijedlog od 6 točaka
Bajruši na respiratoru: Argentina izašla iz recesije, u prošloj godini BDP porastao 2 posto
Desničari izrabljuju djecu za svoje totalitarne mokre snove
Učitelji ove godine nemaju apsolutno nikakvog opravdanja za štrajk
Smije li poslodavac u Hrvatskoj uopće dati otkaz radniku?
Indeks ekonomske slobode: Hrvatska malo napredovala, ali u jednoj kategoriji je očajna
Tragedija u Makedoniji nam je podsjetnik da neke regulacije jesu potrebne
Lekcija iz Beograda: Vlada se ne ruši plesom i dobrom atmosferom
Bill Gates odustaje od klimatske prijevare. Kad će HDZ?
Rand Paul: Mali biznisi i radnici u mojoj državi boje se za svoje poslove zbog carina
Novinari sada tvrde da je virus 'pobjegao' iz laboratorija. Ima li to smisla?
Zastupnica FDP-a: Njemačkom upravljaju lijeve nevladine udruge, one određuju što se smije govoriti
Pinochetova ostavština i dalje ima presudni utjecaj na političke izbore u Čileu
Reason: Američka desnica napušta Misesove ideje
EU uvodi novi porez: EK priznaje da je štetan i nepotreban, novinari plješću
Dok Europljani bojkotiraju Teslu, švedski mirovinski fond baš sada masovno kupuje dionice
Liberalizam, suverenitet i međuovisnost - lekcije iz Brexita i Trumpizma
Marco Rubio prije 9 godina iznio zastrašujuće upozorenje o Trumpu: Kao da je govorio o sebi
Ugostitelj, kojeg je pravobraniteljica optužila za diskriminaciju, na sudu oslobođen krivnje
Za Hrvatsku bi bilo najbolje da SDP i Možemo što prije preuzmu vlast
Trump vratio kanadske Liberale iz mrtvih: Ovo je novi premijer
Možemosi, konzervativci i HDZ uvjereni: Država može dekretom suzbiti kockanje
Studija otkrila: DEI treninzi potiču ljude na neprijateljstva i zazivanje strogih kazni
Guverner Floride najavio referendum o ukidanju poreza na nekretnine
Nevjerojatna 'slučajna' veza Sorosa i USAID-a
Kako je Mussolini 1920-ih postao omiljeni diktator zapadnih medija
Način na koji EU planira financirati obranu je kriminalan
Orešković je nedavno pljeskala Milanoviću. Sad se zgraža nad onima koji plješću Trumpu
Bolje spriječiti nego liječiti: Inflacija
Globalni strateg JP Morgana objasnio problem s carinama: 'Osim toga, dobre su'

Županije ne treba ukidati, bolje im dajte veće ovlasti!


Piše: Mario Nakić
22.3.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Županije ne treba ukidati, bolje im dajte veće ovlasti!


Piše: Mario Nakić
22.3.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Županije se definitivno neće ukidati, izjavio je nedavno premijer Andrej Plenković na što su neki novinari opet opalili po Mostu koji je u predizbornoj kampanji najavljivao drukčiju regionalnu podjelu Hrvatske.

Već godinama se kroz medije gura ta priča o navodnoj "uštedi" koja bi se u javnoj upravi postigla kad bi se ukinule županije i zamijenile za 4 do 5 regija, a također se priča i o ukidanju većeg broja općina. Takve su priče gurali uglavnom ljevičari i populisti pa nije ni čudo da se našla i na Mostovom popisu želja.

To nije nimalo dobra ideja. Ne samo da se ne bi ništa uštedjelo, već bi se napravila još veća šteta većem dijelu hrvatskog stanovništva (jer imajmo na umu da veći dio Hrvatske živi u ruralnim sredinama).

Međutim, nije dobra ideja niti ostaviti ovako kako je. Županije u ovakvom ustroju nemaju smisla, župani se biraju direktno na izborima, a da nemaju praktički nikakvu izvršnu moć. Biraju se i županijske skupštine kojima ispada jedini posao izglasati da određena državna dotacija bude prenesena na korisnika kojem ju je država i dodijelila. I naravno, izbor ljudi u upravna vijeća institucija kojima je županija osnivač, a financijer država.

Jeste li primijetili da ne mogu ništa bez države? Županija može biti bogata onoliko koliko Vlada dozvoli, tako da sposobnost župana i županijska vlast imaju ulogu statista. To tako ne bi trebalo biti, ali kod ovakve preraspodjele državnog novca drukčije ne može.

Županije gotovo da nemaju vlastitih primanja pa ovise o državi i dobroj volji političara u Zagrebu. To znači da nam je država potpuno centralizirana. Ako se pitate zašto neka općina propada, prije upiranja prstom u njenog načelnika provjerite koliko ona ostvaruje vlastitih prihoda, a koliko ovisi o dobroj volji Vlade. Ako je na državnoj vlasti jedna stranka, a u određenoj općini vlada druga, vrlo je vjerojatno da će ta općina propadati. Gotovo sve jedinice lokalne samouprave, izuzevši Zagreb i primorje, ovise o državnoj pomoći.

Tako ne bi bilo da je država decentralizirana, da veći udio novca od poreza (i PDV-a i poreza na dohodak i dobit) ide u proračun općine i županije u kojoj je porez ostvaren, a manji udio da ide u državnu blagajnu. Dakle, umjesto ukidanja županija i općina bilo bi bolje skresati ministarstva i državne agencije.

Pogledajte, na primjer, Švicarsku. Sastoji se od 26 kantona + grad Bern i svaki kanton ima svoju vladu. Švicarci uz najniže poreze u Europi uspijevaju financirati tolike kantone! Kako to? Pa tako što su skresali središnju vlast!

Svaki kanton u Švicarskoj donosi vlastite zakone i po tom pitanju imaju prilično široku slobodu. Samo Ustav i prava vezana za njega određuju se zakonima na državnoj razini.

Sad probajmo na trenutak zamisliti takav sistem u Hrvatskoj. Zamislite da, recimo, županijska skupština u Istri ima mogućnost legalizirati marihuanu na svome području, a županijska skupština u Osijeku legalizira proizvodnju marihuane. Slavonci bi proizvodili za prodaju turistima u Istri i svi bi profitirali!

Zamislite da svaka županija ovisi o sebi i vlastitom budžetu, da može kreirati većim dijelom vlastitu ekonomsku politiku pa bi se međusobno natjecale. Zašto ne? Konkurencija je uvijek dobra stvar.

Ovakav prijedlog nećete čuti niti iz jedne parlamentarne stranke zato što svaka od njih ima članove u dijelovima zemlje koji ovise i navikli su da ovise o donacijama središnje vlasti i u tome je problem. Centralizacija kakvu imamo ne pomaže ni razvijenima niti nerazvijenim dijelovima zemlje, što je očito u praksi, to mislim da ne moram objašnjavati.

A opet, ne pokazuje se nikakva volja da se to promijeni. Čak i kad se pojavi volja za promjenom, onda to bude nešto totalno destruktivno, tipa ukidanje županija i još veća centralizacija. Kao da se bojimo preuzeti odgovornost za sebe i svoj kraj, kao da svatko od nas unaprijed očekuje da će ovisiti onome pored sebe. To nije način da se postigne prosperitet.



Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.