Nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija preporučila nošenje zaštitnih maski svuda gdje nije moguće fizičko distanciranje, većina zemalja je tu preporuku pretvorila u zapovijed ili zakon kojim se zahtijeva od građana da nose masku. Neke zemlje, poput Njemačke i Hrvatske, uvele su obavezu nošenja maski u svim zatvorenim prostorima, a neke druge, poput Velike Britanije, na svim javnim mjestima (i na otvorenim i u zatvorenim prostorima).

Skandinavske zemlje se po ovom pitanju ističu od ostalih. Iako je Švedska jedina u Europi odgovorila na koronavirus mjerama puno blažim od općeg lockdowna, njeni skandinavski susjedi je u tome nisu slijedili. Ali po pitanju maski Skandinavci su zasad složni - nijedna skandinavska država službeno nije preporučila svome stanovništvu nošenje maski, a kamoli uvela obavezu.

Anders Tegnell, glavni državni epidemiolog u Švedskoj puno je puta bio kritiziran i u švedskim medijima zato što je odbijao preporučiti nošenje maski. Na početku je govorio da su maske nepotrebne i neugodne za nositi. Kada je WHO preporučio maske krajem lipnja, Tegnell je rekao da će "možda preispitati svoju politiku o maskama". Svjetski mediji su to slavodobitno prenijeli kao da Tegnell priznaje da će se povući, ali prevario ih je. Nakon toga je otišao na godišnji odmor. Kada se vratio s godišnjeg, zaključio je da broj zaraženih od korone u Švedskoj rapidno opada pa da više nema smisla predlagati nošenje maski.

Broj zaraženih je u toj zemlji tijekom protekla dva tjedna pao za 54 posto. Dogodilo se to u isto vrijeme dok je u većem dijelu Europe došlo do novog rasta, tzv. "drugog vala". Švedska, koja nije imala lockdown, možda neće ni imati drugi val. S Tegnellom, arhitektom švedskog odgovora na koronavirus, razgovarao je Freddie Sayers za britanski UnHerd.

Na pitanje smatra li sada švedsku politiku prema koronavirusu uspjehom, Tegnell odgovara:

"Mislim da je ona bila u većoj mjeri uspješna. Sada vidimo kako se broj slučajeva smanjuje, a zdravstvena njega je konstantno funkcionirala, bilo je slobodnih kreveta u bolnicama na intenzivnoj njezi cijelo vrijeme, u bilo kojem trenutku, bolnice nikada nisu bile krcate. Škole su cijelo vrijeme bile otvorene, što je osobito važno, i društvo je otvoreno. U isto vrijeme zadržali smo socijalno distanciranje tako da smo ograničili širenje zaraze.

Neuspjeh je, naravno, u broju mrtvih, no taj je broj prvenstveno povezan s problemima koje smo otprije imali u staračkim domovima. Sada, kada je njihovo stanje poboljšano, vidimo i manje slučajeva zaraze među starijim stanovništvom."

Zašto Švedska ima veću stopu smrtnosti od drugih skandinavskih zemalja, Tegnell je dao svoje objašnjenje. Tvrdi da Švedska ima puno veću migrantsku populaciju i više urbanih krajeva, tako da je Švedska po tom pitanju bliža Nizozemskoj i Velikoj Britaniji nego drugim skandinavskim zemljama. Također, vjeruje da je švedski sistem brojanja mrtvih s koronom točniji nego u drugim zemljama.

Na pitanje ne misli li da je na smrtnost utjecala i činjenica da Švedska nije uvela opći lockdown, odgovara:

"Nisam siguran da se može reći da bi lockdown napravio razliku. Mi smo u Švedskoj dobrovoljnim mjerama smanjili putovanja i kretanje stanovništva. Statistički podaci pokazuju da se Šveđani proteklih mjeseci nisu kretali ništa više od stanovnika drugih skandinavskih zemalja. Na mnoge načine, dobrovoljne mjere u Švedskoj imale su isti utjecaj kao lockdown u drugim zemaljama. Zato smatram da lockdown nije dobar način za svaku zemlju."

Novinar mu je u nevjerici ponovno postavio pitanje: Tvrdite da lockdown ne čini nikakvu razliku?

"To ne znamo. Možda bi učinio neku razliku, ali s druge strane lockdown ima i druge utjecaje na javno zdravlje. Znamo da zatvaranje škola ima utjecaj na zdravlje djece. Znamo da ljudi kad ne idu na posao također mogu imati zdravstvene probleme. Moramo sagledati i sve negativne efekte lockdowna, a to još uvijek nitko nije učinio."

Tegnell vjeruje da potpuno uništenje Covida, kakvo se pokušava postići u Velikoj Britaniji i SAD-u, neće biti moguće.

"Mislim da to nije bolest koju možemo uništiti, barem ne poznatim metodama u ovom trenutku. To bi mogla biti bolest koja bi se dugoročno mogla uništiti cjepivom, ali nisam siguran ni u to. Ako pogledate bolesti koje se mogu usporediti s covidom, poput gripe i drugih respiratornih virusa, još uvijek nismo ni blizu da ih uništimo usprkos činjenici da imamo cjepivo za njih. Osobno mislim da je covid bolest s kojom ćemo se morati naučiti živjeti."

Zatim ga je novinar pitao zašto uporno odbija preporučiti stanovništvu nošenje maski.

"Prvi je razlog taj što su dokazi za korisnost maski protiv covida još uvijek vrlo slabi. Čak i kada sve više država uvodi obavezu maski, još nismo vidjeli nikakav dokaz da su one pomogle u suzbijanju zaraze. Drugi je razlog što zadržavanje fizičke distance ima puno bolji efekt u kontroliranju ove bolesti nego nošenje maski. Bojimo se da bi ljudi stavili maske na lice i onda se više približavali jedni drugima vjerujući da ih maske štite od zaraze, čak i ako su bolesni. A to bi, po našem mišljenju, rezultiralo povećanim širenjem zaraze."

Još jedna zanimljivost. Tegnell tvrdi da smrtnost nema puno veze s brojem zaraženih.

"Smrtnost nije toliko usko povezana s brojem zaraženih u zemlji. Ima toliko puno drugih stvari koje više utječu na smrtnost. Koji dio populacije je zaražen? Koliko možete zaštititi ljude u domovima za starije? Koliko je dobar vaš zdravstveni sustav? Kako možemo poboljšati rad intenzivne njege? To su pitanja koja utječu puno više na smrtnost od covida nego samo širenje zaraze."

Na kraju, Tegnell je rekao i da vjeruje da će se po smrtnosti covid pokazati sličan gripi - između 0,1 i 0,5 posto onih koji se zaraze.