Vezani članci:
Četiri sitnice o štednji i ʼ1% ultrabogatihʼ koje Tomašević nije uzeo u obzir
Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji
Mit o Hrvatskoj koja je ʼjako bogata resursimaʼ
Superbogati su u 2018. postali još bogatiji. A što je sa siromašnima?
Želite manje raditi? Prvo se trebate obogatiti, nema drugog načina
SDP BiH: Progresivnim oporezivanjem učiniti siromašne još siromašnijima
Svjetsko bogatstvo se u 3 godine povećalo 12%, raste udio srednjeg sloja i broj milijunaša
Najbogatiji Kinez dao zanimljivo objašnjenje zašto siromašni ljudi ne uspijevaju
Prvi put nakon 2007. svjetsko bogatstvo raste brže od populacije
Pametni ljudi davno su shvatili da nije bogat onaj tko puno ima, već onaj tko malo treba
Agrokor - primjer državne preraspodjele bogatstva
Nejednakost u svijetu drastično opada zahvaljujući globalizaciji i slobodnom tržištu
Profesor na Stanfordu otkrio kako smanjiti razliku između bogatih i siromašnih
Uspjeh Jeffa Bezosa je dokaz da slobodno tržište nagrađuje hrabre
O čemu ovisi bogatstvo nacije? Ovaj grafikon govori sve
Ovo možda niste znali: Nekoliko činjenica o stanju bogatstva u svijetu danas
Maskeri su hrabri samo kad se treba iživljavati nad djecom. Pred odraslima doslovno padaju u nesvijest
Djeca su najveće žrtve medijskog orgijanja nad covidom i Vladinog kukavičluka
Gimnazijalac u Češkoj osporio odluke kriznog stožera i natjerao svoje profesore nazad u učionice
Nordijsko istraživanje: Otvorena škola bez maski ne utječe na širenje virusa
Nakon članka na Liberalu sinjska škola uklonila preporuku o ʼboljoj i superiornijojʼ djeci s maskama
Škola u Sinju roditeljima: ʼObjasnite djeci da su djeca s maskom bolja od djece bez maskeʼ
Mjere u školama: Nema razumnog ni znanstvenog opravdanja za maltretiranje djece i nastavnika
4 razloga zašto škola u Hrvatskoj neće potrajati
Nova školska godina, stari problemi
Jokić bi djecu učio plagiranju, prostačenju i seksizmu: ʼDobro je dok su našiʼ
Ne, klinci neće slušati ʼbolju glazbuʼ ako im stari profesori budu govorili što trebaju slušati
Samo kod nas: Informatičarka radi u trgovini i žali se Vladi da u Hrvatskoj nema posla
Hrvatska nije katolička nego sekularna država
Da ova škola nije u državnom vlasništvu, netko bi se i o njoj brinuo
Novo na Liberalu:
Skoro 200.000 ljudi glasalo je za ovo
Brazilski UFC borac Renato Moicano i šest Misesovih lekcija iz ekonomske politike
Kolosalni poraz ljevice u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj
Privatni sektor je 'zaslužan' za 25% CO2 u atmosferi; najveći zagađivač je država
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Konzervativne udruge traže preko suda da im Tomašević izvjesi zastavu na gradske jarbole. Jesu li u pravu?
Što znači 'pozicija moći'?
Ante Mandarić: Bit ću glas protiv nepravde, bez obzira s koje strane dolazila
Izborni kompas FPZG-a ima ozbiljne nedostatke koji mogu dovesti do vrlo zbunjujućih rezultata
Spolne kvote su silovanje demokracije
Imaju li biskupi u sekularnoj državi pravo komentirati politiku? Da, kao i svatko drugi
Klimatski fundamentalisti u poreznim obveznicima vide svoje kmetove
Je li Javier Milei spasitelj Argentine ili lažnjak i populist?
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?

13 najpoznatijih self-made superbogataša koji nikada nisu diplomirali


Piše: Mario Nakić
14.11.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

13 najpoznatijih self-made superbogataša koji nikada nisu diplomirali

13 najpoznatijih self-made superbogataša koji nikada nisu diplomirali


Piše: Mario Nakić
14.11.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Od hrvatskih prosvjetara ovih dana često čitamo komentare u stilu: "Kako mogu oni imati bolju plaću od nas, a mi smo VSS" ili ono: "Nećemo valjda imati plaću kao oni sa srednjom stručnom spremom, zašto smo onda studirali?". Kod nas mnogi ljudi još uvijek smatraju da stručna sprema i stupanj obrazovanja moraju sami po sebi biti jamac određene visine primanja.

Čak imamo primjere kada pojedini novinari, na primjer oni na Faktografu, idu uspoređivati visinu plaće zaposlenih u javnom sektoru s VSS-om sa zaposlenima u privatnom sektoru s VSS-om, kao da je u privatnom sektoru stručna sprema nešto presudno ili nešto što određuje visinu plaće. Ovo će njih vjerojatno jako iznenaditi, ali nije. Na slobodnom tržištu ljudi zarađuju onoliko koliko vrijede njihove usluge drugima. Formalno školovanje svakako može pomoći u pronalasku posla, ali ne i u zadržavanju istoga, a pogotovo ne pomaže previše u napredovanju. Formalno školovanje također može pomoći u svladavanju potrebnog znanja i vještina, ali i ne mora. To ovisi o pojedincu.

Iako je velika većina najuspješnijih ljudi (80% Forbesove liste) završila neku visoku školu, od kojih su mnogi pohađali elitnu školu, postoji i dosta primjera koji nam dokazuju da stupanj obrazovanja, sam po sebi, nije ključni faktor u postizanju nečijeg financijskog uspjeha. Tako da argument o stručnoj spremi, osim u socijalističkim sustavima, ne igra ulogu određivanja bilo kakvog društvenog statusa ili visine primanja. Navest ću ovdje samo neke, najpoznatije koji su se jako obogatili vlastitim radom bez fakultetske diplome.

13. Jay-Z



Jay-Z ili pravim imenom Shawn Carter ove godine je proglašen prvim milijarderom u hip-hop industriji. Odrastao u siromaštvu u New Yorku, sa samohranom majkom i troje braće i sestara. Po noći je budio članove obitelji tako što je udarao ritmove po stolu. Majka mu je za rođendan kupila radiokasetofon što je još više pobudilo njegov interes za glazbu. Ubrzo je počeo pisati rime.

U srednjoj školi je bio propalitet i nikada nije maturirao. Već tada je prodavao drogu u kvartu i tvrdi da je tako zaradio svoj prvi milijun. Gostovao je na nekolicini albuma drugih repera početkom 1990-ih, ali za razliku od drugih, izdavača za svoj album nije tražio. Godine 1995. skupa s dvojicom prijatelja, od novca zarađenog prodajom droge, osniva izdavačku kompaniju Roc-A-Fella Records preko koje iduće godine objavljuje svoj prvi album "Reasonable Doubt".

Do danas je prodao preko 125 milijuna nosača zvuka što ga čini jednim od najprodavanijih glazbenika u povijesti. Drži rekord Billboarda s 14 solo albuma koji su osvojili prvo mjesto. Dobitnik je 22 Grammyja.

12. Walt Disney



Osnivač kompanije Walt Disney, filmski redatelj, pionir američke industrije animiranog filma, kreator Mickeya Mousea i drugih legendarnih animiranih likova, napustio je školu kad je imao 16 godina. Disney je napustio školu da bi se prijavio u vojsku (Veliki rat 1917.). Lagao je za godine kako bi ga primili u vojsku i na kraju je primljen u medicinski tim. U vojsci je crtao stripove za američki vojni list. Nakon rata nije se vraćao u školu nego se odmah zaposlio u jednom studiju kao ilustrator reklamnih panoa i postera.

Godine 1921. napravio je svoj prvi animirani film i osnovao kompaniju "Laugh-O-Gram Studio" u kojoj je zaposlio još ljudi. Iz Kansas Cityja preselio se u Hollywood 1923. godine gdje je skupa s bratom osnovao Disney Brothers Company koja je kasnije preimenovana u Walt Disney Company. Pet godina kasnije nastao je Miki Maus koji mu je nakon serije animiranih filmova donio nekoliko nagrada. Umro je 1966. godine, a njegova ukupna vrijednost procijenjena je na 150 milijuna tadašnjih dolara, što je otprilike kao milijarda američkih dolara danas.

11. Ray Kroc



Čovjek koji je kupio McDonald's 1961. godine i od njega napravio najveći lanac brze hrane u svijetu završio je tek osnovnu školu.

Kroc je bio sin češkog mešetara zemljištem koji se uspio nakratko obogatiti, ali je 1929. godine, za vrijeme Velike depresije, ostao bez ičega. Kroc je, kao i Walt Disney, napustio školu radi odlaska u rat. Tijekom Velike depresije krajem 1920-ih i u 1930-ima radio je razne poslove - od prodaje plastičnih čaša do sviranja klavira u kafićima. Nakon Drugog svjetskog rata zaposlio se kao prodavač milkshakea. Tako je upoznao Richarda i Mauricea McDonalda koji su za svoj restoran u San Bernardinu, Kaliforniji, od njega naručivali jako puno milkshakea. Posjetio ih je 1954. i tada je dobio ideju o mogućnostima ekspanzije istog restorana diljem zemlje. Sljedeće godine je u partnerstvu s McDonaldima otvorio prvi svoj restoran s njihovom franšizom u Illinoisu. Htio je mijenjati mnogo toga, a neke stvari mu osnivači nisu dozvolili. Nisu mu dozvolili ni daljnje širenje. Stoga je skupljao novac te je 1961. otkupio kompaniju za 2,7 milijuna dolara.

Ubrzo je otvorio cijeli lanac istih restorana diljem SAD-a i njegovo je bogatstvo naraslo na pola milijarde dolara, što bi danas vrijedilo oko 3 milijarde.

10. Michael Dell



Osnivač tvrtke Dell Computers pokrenuo je svoju kompaniju iz studentskog doma prije nego što je napustio koledž i posvetio se poslu. Danas je multimilijarder.

9. Mark Zuckerberg



Osnivač Facebooka postao je najmlađi milijarder 2009. godine. Napustio je studiranje na Harvardu čim je shvatio potencijal njegove društvene mreže još dok je ona bila ograničena isključivo na studentsku populaciju.

8. Steve Jobs



Osnivač Applea bio je posvojen jer njegova biološka majka nije smjela ostati u vezi s njegovim biološkim ocem koji je bio musliman i libanonski aktivist. Začet u Siriji, rođen u San Franciscu gdje ga je posvojio par koji nije bio osobito bogat ni visokoobrazovan.

Steve je upisao Reed College, ali je ubrzo odustao jer nije htio trošiti novac svojih roditelja na studiranje. Zaposlio se u Atariju kao tehničar. Sredinom 1970-ih otputovao je u Indiju na "duhovno prosvjetljenje". Nakon povratka eksperimentirao je s drogama (LSD) i meditacijom u komuni. A zatim je počeo eksperimentirati s uređajima. S prijateljem je radio na prvom Apple računalu u svojoj spavaćoj sobi, a kasnije su se preselili u garažu. Prvi proizvod su prodali 1977. godine.

7. Richard Branson



Jedan od najbogatijih Engleza, osnivač Virgin grupe koja sadrži oko 350 kompanija, propao je u školi da bi pokrenuo list "Student". Prije toga je zarađivao prodajući božićna drvca. 1970-ih je osnovao izdavačku kuću Virgin Records i tada je njegova prava business avantura počela. Danas se njegovo bogatstvo procjenjuje na oko 7 milijardi dolara.

6. Evan Williams



Jedan od osnivača Twittera studirao je samo godinu i pol dana na Sveučilištu Nebraska da bi ostavio faks i započeo karijeru u informatičkim sistemima. Godine 2006. sudjelovao je u kreiranju Twittera i danas se njegovo bogatstvo procjenjuje na oko 3 milijarde dolara.

5. Amancio Ortega



Najbogatiji Španjolac, osnivač Zare i dugogodišnji "vladar tekstila" čije je bogatstvo procijenjeno na 25 milijardi dolara, nikada nije završio faks.

Amancio dolazi iz siromašne obitelji. Njegova majka je bila spremačica, a otac radnik na željeznici. Nije prošao nikakvu formalnu edukaciju. Počeo je zarađivati za život s 13 godina kao raznosač odjeće za bogataše. Kasnije je radio kao tekstilni šegrt. 1960-ih je postao voditelj lokalne trgovine odjećom gdje je primijetio da skupu odjeću kakvu su prodavali jako malo ljudi može priuštiti. Počeo je proizvoditi slične odjevne predmete po znatno nižoj cijeni. Prodavao je odjeću koju je sam proizvodio drugim trgovinama da bi od profita otvorio svoju prvu tvornicu kad je imao 27 godina. Do 1990. imao je stotinu dućana diljem Španjolske. Njegov poslovni model danas se uči na ekonomskim fakultetima diljem svijeta.

4. Ingvar Kamprad



Osnivač Ikee i dugo godina najbogatiji Šveđanin također nema visoko obrazovanje. Odrastao je na farmi, a kao dječak prodavao je šibice, ribu, božićne ukrase itd. Sa 17 godina je osnovao Ikeu. Umro je lani u 96. godini života i bogatstvom procijenjenim na 3,3 milijarde dolara.

3. Bill Gates



Čovjek koji je proveo 13 godina na vrhu Forbesove liste najbogatijih ljudi na svijetu (sada je treći) kao mladić prekinuo je studiranje na Harvardu da bi pokrenuo Microsoft.

2. Nikola Tesla



Naš najveći inovator u povijesti, Nikola Tesla, nakon završene gimnazije u Karlovcu upisao se na Tehničko sveučilište u Grazu kao stipendist Vojne krajine. Iako je prošao dvostruko više ispita u godini nego što je bilo potrebno, na drugoj godini je izgubio stipendiju. Postao je ovisnik o kockanju i biljaru zbog čega je propustio i padao ispite. Napustio je Graz bez diplome, kasnije se upisao u Pragu na Charles-Ferdinandovo sveučilište, no zbog nepoznavanja češkog i grčkog jezika (koji su bili obavezni) nije uspio diplomirati.

Tesla će se kasnije preseliti u SAD, tamo će raditi s Edisonom, a potom izumiti izmjeničnu struju što će ga proslaviti i učiniti milijunašem.

1. Henry Ford



Osnivač tvrtke Ford Company, revolucionar u autoindustriji i pionir u korištenju linijskog rada u tvornici, bio je siroče i nije prošao nikakvo formalno školovanje. Njegovi roditelji su umrli dok je bio malen pa su ga posvojili susjedi.

S 15 godina popravljao je džepne satove članovima svoje obitelji i susjedima. Njegova je obitelj radila na farmi, ali njega to nije zanimalo. Nakon smrti majke preselio se sa sela u Detroit gdje se zaposlio kao mehaničar. Radio je na parnim motorima. Krajem 1892. godine otvorio je vlastitu radionicu u kojoj je razvijao svoje vozilo s dvocilindarskim motorom. U isto vrijeme radio je kao inženjer u Edisonovoj tvrtki. Godine 1903. osnovao je Ford Motor Company s početnim kapitalom od 28.000 dolara (pomogao mu je Alexander Y. Malcomson, prodavač ugljena.

Postao je jedan od najutjecajnijih ljudi 20. stoljeća, a njegov automobil najprodavaniji u svijetu. Predstavio je 8-satno radno vrijeme i petodnevni radni tjedan za njegove radnike, što je postalo moguće kad je uveo linijski rad u proizvodnji. Na naslovnici časopisa Time izašao je u siječnju 1935. godine.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.