Vezani članci:
Klasić i Net.hr opet šire dezinformacije: Ne, nejednakost u svijetu se ne povećava, već 10 godina se smanjuje
Žižekova kritika liberalizma je neutemeljena, deplasirana i 100% pogrešna, evo zašto!
Je li slobodno tržište naudilo Čileancima?
Već najmanje dva istraživanja dokazala da covid mjere disproporcionalno štete ženama
Pučka pravobraniteljica okrivljuje poslodavce i privatni sektor za sve što je napravila država
Nejednakosti u EU mogu se smanjiti oslobađanjem tržišta
Superbogati su u 2018. postali još bogatiji. A što je sa siromašnima?
Sada, kad znamo da nejednakost opada, prisjetimo se huškača koji su širili fake news
SDP se opet sramoti: Podučimo Mrsića o GINI koeficijentu!
Kako su novinari zatupljivali Hrvate: Piketty kao 'vodeći svjetski ekonomist' i spasitelj
Nejednakost u svijetu drastično opada zahvaljujući globalizaciji i slobodnom tržištu
Profesor na Stanfordu otkrio kako smanjiti razliku između bogatih i siromašnih
Koeficijent nejednakosti na dating stranicama gori od većine svjetskih ekonomija
Šlaus nije u pravu: Hrvatska nema problem s nejednakošću
Kineski poučak: Problem siromaštva se ne rješava smanjenjem nejednakosti
Psihološka perspektiva: Ljude ne brine nejednakost nego nepravda
Borba protiv nejednakosti: Skupa igra koja može uništiti obitelj
Četiri sitnice o štednji i ʼ1% ultrabogatihʼ koje Tomašević nije uzeo u obzir
13 najpoznatijih self-made superbogataša koji nikada nisu diplomirali
Mit o Hrvatskoj koja je ʼjako bogata resursimaʼ
Želite manje raditi? Prvo se trebate obogatiti, nema drugog načina
SDP BiH: Progresivnim oporezivanjem učiniti siromašne još siromašnijima
Svjetsko bogatstvo se u 3 godine povećalo 12%, raste udio srednjeg sloja i broj milijunaša
Najbogatiji Kinez dao zanimljivo objašnjenje zašto siromašni ljudi ne uspijevaju
Prvi put nakon 2007. svjetsko bogatstvo raste brže od populacije
Pametni ljudi davno su shvatili da nije bogat onaj tko puno ima, već onaj tko malo treba
Agrokor - primjer državne preraspodjele bogatstva
Uspjeh Jeffa Bezosa je dokaz da slobodno tržište nagrađuje hrabre
O čemu ovisi bogatstvo nacije? Ovaj grafikon govori sve
Ovo možda niste znali: Nekoliko činjenica o stanju bogatstva u svijetu danas
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji


Piše: Mario Nakić
8.12.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji


Piše: Mario Nakić
8.12.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ekonomska nejednakost, odnosno razina razlike u bogatstvu između najbogatijeg i najsiromašnijeg sloja, fenomen je koji se u ekonomiji, osobito posljednjih desetak godina intenzivno proučava. Postoje objektivni i čvrsti razlozi zašto je dobro proučavati ovaj fenomen jer prevelike razlike u bogatstvu mogu dovesti do nezadovoljstva šireg sloja stanovništva, a u prošlosti su dovodile do ratova i revolucija.

Suprotno od uvriježenog stajališta kod većine ljudi, ekonomska nejednakost na globalnoj razini opada od 2006. godine. To je ustanovio Branko Milanovic, američki ekonomist koji se specijalizirao za analizu upravo ekonomske nejednakosti.



Ali u određenim dijelovima svijeta nejednakost raste. Konkretno, raste u SAD-u i Rusiji, a te dvije zemlje je novo istraživanje Cato instituta uzelo za primjere da bi usporedilo različite uzroke nejednakosti i njene rezultate.

Naime, ekonomska nejednakost, sama po sebi, nam ne govori mnogo jer postoje različiti uzroci za rast nejednakosti. Ona može rasti uslijed općeg rasta gospodarstva čak i ako je on ravnomjeran među svim slojevima stanovništva (rast bogatstva najsiromašnijih i najbogatijih, ako je za isti postotak, znači u apsolutnom iznosu veći rast bogatstva najbogatijeg sloja što automatski povećava GINI koeficijent - ekonomsku nejednakost). To se događa na dinamičnim i slobodnijim tržištima.

Međutim, na manje slobodnim tržištima rast nejednakosti je obično izazvan drugim uzrocima i često nije u skladu s rastom općeg gospodarstva. Drugi način stjecanja bogatstva u biznisu je stvaranje političkih veza s državnim vrhom, lobiranje za zakone koji će ograničiti konkurenciju u nekom sektoru i tako učiniti pojedince bogatima. To se u pravilu događa nauštrb većine građana koji to bogaćenje pojedinaca plaćaju skupljim cijenama robe ili lošijom uslugom koju dobivaju zbog ograničene slobode izbora.

Chris Edwards i Ryan Bourne, autori istraživanja Cato instituta, došli su do zaključka da nejednakost bogatstva u SAD-u zaista raste, ali ne po onoj stopi koja je donedavno bila općeprihvaćena, a koju je javnosti predstavio francuski ekonomist Thomas Piketty u knjizi "Kapital u 21. stoljeću". Piketty je, naime, pogrešno računao visinu povrata poreza u SAD-u i zarade od dividendi. Lani su ekonomisti Gerald Auten i David Splinter došli do izračuna da se udio vlasništva najbogatijih 1 posto Amerikanaca od 1960. do 2015. godine nije povećao na 38,6 posto kako je to Piketty tvrdio (što su masovno usvojili i mediji), već na 28,7 posto.

Američka priča

Puno je zanimljivije istražiti kako je do tog povećanja došlo. Velika većina najbogatijih Amerikanaca su "self-made" biznismeni, odnosno poduzetnici i ulagači koji su svoje bogatstvo stekli za života, nisu ga naslijedili. Međutim, bogatstvo se može steći na više načina; može se steći inoviranjem korisnih uređaja, aplikacija i načina proizvodnje i trgovine koji će pomoći širem sloju stanovništva, a može se steći i kroz korupciju i političke veze. U Americi, većina ljudi koji su se u zadnje vrijeme "prljavo obogatili" ostvarila je svoje bogatstvo posljedično, nakon što su omogućili bolji život velikom broju stanovnika Amerike i svijeta.

Martin Feldstein, poznati američki ekonomist koji je radio kao savjetnik za Reagana i Obamu, tvrdio je da "nejednakost nije problem koji treba liječiti. Umjesto toga, ekonomisti trebaju krenuti od Pareto principa da je promjena dobra ako nekoga učini boljim dok ne čini ostale gorima." Primjer je poduzetnik koji izgradi vlastito bogatstvo tako što je izumio način kako potrošačima sniziti cijene. To je konkretno slučaj kod trenutno najbogatijeg čovjeka svijeta, Jeffa Bezosa. Njegovo je bogatstvo posljedica osnivanja i razvoja Amazona, tvrtke koja je snizila cijene robe široke potrošnje u cijelom svijetu.

Ili, uzmimo za primjer druge američke uspješne poduzetnike. Recimo, Brian Acton i Jan Koum, koji su kreirali WhatsApp, aplikaciju koja omogućuje besplatnu telefonsku službu za 1,5 milijardu korisnika u cijelom svijetu. Njih dvojica su se na toj aplikaciji obogatili i to je sigurno utjecalo na povećanje ekonomske nejednakosti u SAD-u, ali njihov proizvod je dao veliku vrijednost korisnicima tako što im je smanjio troškove komuniciranja. Ili, najveći američki trgovački lanac Walmart je učinio njegove osnivače - obitelj Walton - bogatašima, ali u isto vrijeme je smanjujući tržišne cijene robi široke potrošnje poboljšao standard za milijune Amerikanaca.

Feldstein je također tvrdio da "pravi problem na koji se trebamo fokusirati nije nejednakost nego siromaštvo". I u pravu je. Usprkos povećanju ekonomske nejednakosti, stopa siromaštva u SAD-u se smanjuje. Godine 2015. u Americi je živjelo preko 13 posto ljudi ispod granice siromaštva, a u 2018. godini ih je bilo 11,7 posto. To je dobrim dijelom rezultat i rada onih najbogatijih Amerikanaca koji su svojim izumima i radom utjecali pozitivno na tržište i cijene.

Ruska priča

Ekonomska nejednakost raste i u Rusiji, Ukrajini i Kazahstanu. Prema izvješću GAN antikorupcijske organizacije, u tim je zemljama sprega poduzetništva s politikom glavni način stjecanja bogatstva. Rusija također ima većinu self-made bogataša među svojim milijarderima i svi su oni neki biznismeni, ali dovoljno je pogledati područja kojima se bave: plin, nafta i željezo. Stručnjaci u GAN-u tvrde: "Većina najbogatijih biznismena u Rusiji obogatila se kontrolirajući kompanije u sektoru prirodnih resursa - kao što su plinski div Gazprom, naftne kompanije ili tvrtke koje se bave metalom. Oni koriste svoje političke veze s Kremljom kako bi zadržali ili povećali svoje bogatstvo."

Zanimljivo, u Rusiji se siromaštvo povećava, što znači da najniži sloj nema nikakve koristi od bogaćenja najbogatijih. Ove godine, prema državnoj statistici, u Rusiji 20,9 milijuna ljudi živi ispod granice siromaštva, što je 14,3 posto ruske populacije. To je povećanje od prošle godine kada je u Rusiji 20,4 mil. ljudi živjelo u siromaštvu ili 13,9 posto. Prije pet godina Rusija je imala manji udio siromašnog stanovništva od SAD-a, sada ima veći, i to za 22 posto. Ovako brza promjena velikim je dijelom uzrokovana upravo različitim uzrocima povećanja ekonomske nejednakosti između ovih dviju država.

Dakako, nije ni SAD posve čist po pitanju korupcije. U svakoj državi korupcija i kronizam (sprega državne vlasti i pojedinaca u privatnom sektoru) utječu na rast nejednakosti, ali kronizam i korupcija nisu u svakoj državi jednako rašireni. O stupnju njihove raširenosti ovisi i stupanj njihovog utjecaja na nejednakost.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.