Vezani članci:
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatski mitovi o tvornicama i turizmu
Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć
Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ
Zašto, pobogu, nekim ljudima smeta trgovinski sporazum o slobodnom izvozu?
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Hrvatska će izvoziti mlijeko u Kinu, a ne proizvodi ga dovoljno ni za nas. Kako to?
Hrvatska bi trebala ponuditi Kinezima više od ribe i mlijeka
Duga ekonomska kriza hrvatskom gospodarstvu poslužila da se preorijentira na izvoz
Hrvatski izvoz u SAD skoro stoput veći nego u Iran
Čuli ste priče kako Hrvatska previše uvozi? Lagali su vam...
Hrvatski izvoz raste zahvaljujući 2. amandmanu američkog ustava
Hrvatska i Srbija su prijateljske zemlje
Razbijanje mitova o hrvatskom izvozu
Kupujmo hrvatsko - mit koji odmaže hrvatskom gospodarstvu
Tolušić treba ponuditi ostavku i spasiti naciju od daljnje štete
Razbijanje zablude: Tko u konačnici plaća skupe tarife na uvoz?
Hrvatski izvoznici traže milijardu eura od države - evo zašto je to loša ideja
Brisanje Jugoslavije iz kolektivnog sjećanja
Pogledajte kako je izgledao taj slavni rast Jugoslavije 1950-1990. u usporedbi s drugim državama
Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?
Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine
Suverenisti slave sa zastavom iz SFRJ
Nekako s proljeća, Hrvatska svake godine nanovo proživljava strahote i trijumfe 2. svjetskog rata
ʼCentar za demokraciju i ljudska pravaʼ nezadovoljan što Hrvati ne vole antifašizam, traži od države da ih prisili
Partizani i ustaše u 21. stoljeću
Varteks nekad i sada
Koja je bivša republika najviše izgubila raspadom Jugoslavije?
Hrvatska je zemlja lažnih invalida, to smo naslijedili od Jugoslavije
Što se stvarno promijenilo? Pročitajte ovaj politički pamflet objavljen 1983.
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Hrvati sve više gospodarski surađuju s drugim narodima bivše SFRJ


Piše: Predrag Rajšić
25.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Hrvati sve više gospodarski surađuju s drugim narodima bivše SFRJ


Piše: Predrag Rajšić
25.11.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Često čujemo priče o ekonomskoj suradnji između jugoslavenskih republika prije raspada SFRJ. Implicitno se nameće utisak da nam je za suradnju bila potrebna zajednička država, da se ta suradnja ne bi mogla ostvariti u nekom drugom političkom ustrojstvu. To me je navelo na sljedeći mini projekt. Cilj mi je naći neku smislenu mjernu jedinicu za razinu ekonomske suradnje između bivših jugoslavenskih republika sada, kad više nisu u zajedničkoj državi.

Našao sam divnu bazu podataka - Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. Ova baza podataka daje detaljne brojčane informacije o trgovinskoj razmjeni Hrvatske sa svim partmerima u svijetu, uključujuči i zemlje bivše Jugoslavije. Prije nego što predstavim neka mjerenja razine ekonomske suradnje između Hrvatske i zemalja bivše Jugoslavije, podijelit ću nekoliko detalja koji su me iznenadili pa će možda i vas.

Od preko 130 zemalja svijeta s kojima Hrvatska ima trgovinske odnose, tri bivše jugoslovenske republike su među top pet uvoznika proizvoda iz Hrvatske u prošloj godini. Četvrtina ukupnog hrvatskog izvoza u ide u ove tri zemlje. 16% hrvatskog uvoza dolazi iz ove tri zemlje. Te tri zemlje su Slovenija, Bosna i Hercegovina i Srbija.

Vrijednost hrvatskog uvoza iz Kine je pribižna vrijednosti uvoza iz Srbije. Kao hrvatski vanjskotrgovinski partner, Srbija je ispred Francuske, Španjolske, Švedske, Velike Britanije, Švicarske. Bosna i Hercegovina je još važniji partner nego Srbija. Hrvatska s Bosnom i Hercegovinom trguje dvostruko više nego sa Srbijom, a sa Srbijom trguje više nego s Rusijom ili bilo kojom od gore nabrojanaih europsih zemalja ponaosob.

Od bivših jugoslavenskih zemalja, Slovenija je naš najveći partner. U prošloj godini 12% hrvatskog izvoza je išlo u Sloveniju, oko 10% u Bosnu i Hercegovinu i oko 5% u Srbiju.

Ne samo da je udio bivših jugoslovenskih zemalja, posebice Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije u hrvatskoj vanjskoj trgovini značajan, nego se on s vremenom i povećava. Pogledajmo.



Kad se radi o izvozu u zemlje bivše Jugoslavije, on je od 2011. porastao s nešto više od 2,5 milijardi eura godišnje na 3,5 milijardi eura u 2016. godini. Uglavnom smo izvozili više nego što smo uvozili, ali 2013. i 2015. uvoz iz zemalja bivše Jugoslavije je bio veći nego izvoz. Sve u svemu, ne može se reći da smo jedni drugima nepotrebni. Da bismo ove brojeve stavili u neku perspektivu, 3,5 milijarde eura je oko 10% bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2016. godini.

Ako bismo sadašnji hrvatski izvoz u druge zemlje bivše Jugoslavije usporedili s njenom razmjenom s jugoslavenskim republikama za vrijeme Jugoslavije, vidimo da on danas nije dostigao vrijednost onoga iz osamdesetih, koji je bio oko 3,7 milijardi ondašnjih dolara godišnje, što bi odgovaralo vrijednosti od oko 9,1 milijardi američkih dolara danas ili oko 7,7 milijardi eura. Sadašnji hrvatski izvoz u te zemlje je i dalje upola manji od onoga za vrijeme bivše Jugoslavije, ali je on u trendu porasta. S druge strane, dosta robne razmjene unutar bivše Jugoslavije je bilo isforsirano restrikcijama na vanjsku trgovinu i unutarnjim političkim odlukama. Smanjenjem vanjskotrgovinskih restrikcija, za očekivati je da bi se unutarnja trgovina smanjila bez obzira jesmo li ili nismo u zajedničkoj državi.



Ukupna robna razmjena, koja se računa kao zbroj uvoza i izvoza, mjeri stupanj uzajamne otvorenosti Hrvatske i njenih trgovinskih partnera u regiji. Tu vidimo da ovo mjerilo uzajamne otvorenosti također bilježi rast u proteklih šest godina. Ukupna razmjena se povećala s nešto preko 4,5 milijardi eura na skoro 7 milijardi eura, u prosjeku 8.7% godišnje. Dakle, i ovdje vidimo kretanje ka daljnjem ekonomskom zbližavanju bez postojanja zajedničke države.

Na kraju, pitamo se koliko je trgovina sa zemljama bivše Jugoslavije Hrvatskoj važna u odnosu na trgovinu s ostalim zemljama u svijetu i može li se ovdje zamijetiti kakav trend. Zato sam izrazio robnu razmjenu sa zemljama bivše Jugosalvije kao postotak ukupne robne razmjene Hrvatske sa svijetom. Tu vidimo da se trenutno više od jedne petine (21.3%) robne razmjene Hrvatske sa svijetom odnosi na zemlje bivše Jugoslavije. Ne samo to, nego ovaj postotak pokazuje blagu tendenciju rasta. U 2011. je iznosio samo 17.6% da bi prošle godine premašio 21%.



Što se iz ovoga može zaključiti? Sigurno ne da ovi brojevi znače da se Hrvatska treba uključiti u neku novu Jugoslaviju. Naprotiv, ovdje možemo vidjeti da narodi bivše Jugoslavije mogu surađivati i bez zajedničke države. Ne samo da mogu surađivati, nego je ta suradnja neminovna posljedica geografske blizine i komparativnih prednosti.

Jedino što je potrebno je da svaka od tih država smanji uplitanje državnog aparata u međunarodnu trgovinu i ljudi će sami naći načina da surađuju. Nije im potreban centralni planer da im kaže da trebaju jedni drugima pomagati. Evo, brojevi pokazuju da oni to već i rade.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

PREDRAG RAJŠIĆ
Predrag Rajšić je profesor ekonomije na sveučilištu Guelph u Ontariju, Kanada. Rođeni Petrinjac. U slobodno vrijeme piše blog "Loose Ends in Economics".
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.