Trgovinski rat između susjednih zemalja uvijek je na štetu samih građana, odnosno kupaca. Trgovinske ratove najčešće iniciraju predstavnici pojedinih klastera ili cehova proizvođača zahtjevima prema svojoj vladi da ih zaštiti od strane konkurencije. Vlada može donijeti neke mjere, kao što su posebne tarife na uvoz, licenciranje ili subvencije i poticaji. To su sve mjere dokazano loše za tržište i gospodarstvo općenito, a koriste samo uskom krugu ljudi, tj. onima koji su ih izlobirali.

Najgora mjera koju neka vlada može donijeti kako bi zaštitila svoje proizvođače je zabrana prodaje stranih proizvoda iste branše na svome području. To je učinila Slovenija zabranivši prodaju istarskih teran vina u Sloveniji. Prema riječima predsjednika slovenske udruge proizvođača teran vina, Slovenci su uveli "kolektivnu marku" po kojoj je teran vino geografski ograničeno na slovensko područje i sva ostala teran vina "ne zadovoljavaju propisanu kvalitetu".

To je jako loša odluka slovenske vlade koja je pala pod utjecaj svojih domaćih proizvođača teran vina, a zbog takve odluke najviše će ispaštati slovenski kupci koji sada više nemaju izbor da kupe bilo koje drugo teran vino osim domaćeg. Osim toga, ispaštat će i sami slovenski proizvođači jer će Hrvatska sigurno odgovoriti. Hrvatsko tržište je veće i masovnije od slovenskog, ne vjerujem da će im se svidjeti ako Hrvatska učini isto i zabrani slovenski teran na svome području.

Slovenci su ovim potezom zapravo priznali da je hrvatski teran bolji. Priznali su da je hrvatski teran toliko puno bolji, da ga oni čak moraju zabraniti kako ga Slovenci ne bi kupovali. Ako nešto zabraniš za prodaju, to znači da se ne možeš nikako drukčije protiv toga boriti. Mislim da je ova odluka slovenske vlade najbolje moguće priznanje za istarski teran. Da sam ja proizvođač navedenog vina, iskoristio bih to u promotivne svrhe. Zamislite reklamu: "Tako dobar, da su ga morali zabraniti".