U nedjelju, 11. listopada, slovenski birači odlučuju na jednom zakonodavnom i tri savjetodavna referenduma. Jedini pravno obvezujući jest onaj o promjeni Zakona o parlamentarnoj istrazi. Ostala tri - o uvjetovanju novčane socijalne pomoći društveno korisnim radom, o lokalnom glasačkom pravu državljana trećih zemalja i o ukidanju obveznog RTV-doprinosa - služe kao politički signal parlamentu.

Desno-liberalna vladajuća koalicija (SDS, NSi, Demokrati, SLS i Fokus, uz potporu Resnice) poziva na "četiri puta ZA". Oporba (Svoboda, SD, Levica) na ključnim pitanjima stoji na suprotnoj strani. Biračka mjesta rade od 7 do 19 sati; pravo glasa ima oko 1,7 milijuna ljudi.

1. Parlamentarna istraga: jedini obvezujući referendum

Pitanje glasi: "Jeste li za to da se primijeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parlamentarnoj istrazi (ZPPre-B), koji je Državni zbor usvojio 26. svibnja 2026.?"

Pitanje sužava mogućnost da se već na početku istrage zahtijeva ustavna ocjena. Istraživani bi, prema predlošku, pravnu zaštitu uglavnom mogao tražiti tek nakon konačnog izvješća komisije, u upravnom sporu. Zagovornici kažu da dosadašnja pravila omogućuju blokadu i odugovlačenje nadzora. Protivnici upozoravaju da mnoge komisije konačno izvješće nikad ne donesu pa bi zaštita u praksi izostala te da se otvara prostor političkom obračunu.

Vladajuća koalicija poziva građane da zaokruže ZA. Zastupnik NSi-ja Aleksander Reberšek povezao je protivljenje s nevoljkošću da se istražuju energetski poslovi i financiranje Svobode. Protiv su, među ostalima, bivša predsjednica Državnog zbora Urška Klakočar Zupančič i Gibanje Svoboda. Klakočar Zupančič je, prema STA-u, rekla da novela "ukida ključne osigurače pred političkom zloporabom" i da istraga "nikako ne smije postati politička policija".

Stranka Svoboda poručuje da se glasuje PROTIV jer zakon "istražne komisije pretvara u alat političkog zastrašivanja" i otvara pristup osobnoj komunikaciji i bankovnim računima uz ukidanje osigurača. Za odbacivanje zakona nije dovoljna obična većina protiv: protiv mora glasovati većina važećih glasova i najmanje petina svih birača s pravom glasa.

2. Socijalna pomoć i društveno koristan rad

Pitanje: treba li pravo na novčanu socijalnu pomoć za radno sposobne osobe bez objektivnih prepreka za rad uvjetovati aktivnim obavljanjem društveno korisnog rada?

SDS-ova poslanica Karmen Furman ističe da se pitanje ne odnosi na invalide ni na one s objektivnim preprekama, nego na zdrave primatelje, te da pomoć mora biti solidarna i uzajamna. Reberšek (NSi) kaže da "zdrav čovjek treba rad, a ne socijalnu pomoć" i da treba nagrađivati one koji rade.

Zagovornici govore o aktivaciji, radnim navikama i sprječavanju zloporaba.

Kritičari, među njima i stručnjaci s Fakulteta za socijalni rad, tvrde da je pitanje populistički postavljeno. Već sada zakon zahtijeva da si osoba materijalnu sigurnost ne može osigurati zbog objektivnih okolnosti, a za pomoć se provjerava više od trideset uvjeta. Upozoravaju i na izvedivost: tko bi organizirao dovoljno poslova, kako bi se definirale "objektivne prepreke" i što znači rad za pomoć od oko 507 eura, bez ugovora o radu i radnog staža, dok je minimalna plaća znatno viša. Centri za socijalni rad traže cjelovita, provjerena rješenja prije takve promjene. Ishod nije obvezujući.

3. Lokalni glas državljana trećih zemalja

Pitanje: treba li pravo glasa na lokalnim izborima imati samo državljani Slovenije i drugih članica EU, a ne i državljani trećih zemalja?

Državljani EU-a zadržavaju to pravo. Riječ je o strancima izvan EU sa stalnim boravkom. Tu su mogućnost imali od 2002. Državni zbor je u lipnju, glasovima koalicije i Resnice, usvojio novelu koja je ukida; ona se već primjenjuje na lokalne izbore 15. studenoga. Referendum je savjetodavan i ne vraća automatski staro stanje. Broj potencijalno pogođenih kreće se oko stotinu tisuća; na lokalnim izborima 2022. glasovalo ih je oko 7.350, odnosno nešto manje od jedan posto svih koji su izašli.

Poslanik Resnice Nedeljko Todorović kaže da promjena nije uperena protiv stranaca, nego štiti povjerenje u izborni sustav: o proračunu, vrtićima i infrastrukturi trebaju odlučivati državljani Slovenije i EU-a, jer za treće zemlje takve obveze nema. Andrej Kosi (SDS) spominje fiktivne prijave i političko taktiranje.

Oporba, među ostalima zastupnica SD-a Andreja Katič, pita kako ljudima koji ovdje stalno žive, rade, plaćaju porez i odgajaju djecu preko noći reći da više ne smiju sudjelovati u odlukama koje ih svakodnevno pogađaju. Zagovornici ukidanja dodaju da slovenski državljani u tim državama u pravilu nemaju uzvratno pravo i da međunarodno pravo takvu obvezu ne nameće.

4. Ukidanje obveznog RTV-doprinosa

Pitanje: jeste li za ukidanje obveznog plaćanja doprinosa za programe Radiotelevizije Slovenija?

Doprinos čini većinu prihoda javnog servisa (za 2026. planirano je oko 109 od ukupno oko 163 milijuna eura). Alenka Jeraj (SDS) kaže da se kod RTV-a plaća bez obzira gleda li se program, te da se ne pita treba li RTV postojati, nego "obveza ili izbor", uz očekivanje nepristranog izvještavanja.

Mojca Žnidarič (Demokrati) naglašava da se ne glasa o ukidanju javne televizije, nego o načinu financiranja, i da mnoge europske zemlje javni servis plaćaju iz proračuna. Matej Tušak (Fokus) drži da nacionalnu radioteleviziju treba financirati država, a ne obvezni kućni doprinos.

Protivnici, među njima Robert Golob (Svoboda), upozoravaju da ukidanje doprinosa znači kraj javnog radija i televizije kakve poznajemo te da bi isti novac ionako morao doći iz proračuna - rezanjem drugdje ili višim porezima. Darko Ratajc (SD) kaže da bi o visini sredstava svake godine odlučivala parlamentarna većina pa bi financiranje postalo nestabilnije i politički ovisnije.

Sindikat novinara i dio vodstva RTV-a govore o riziku da javni medij postane proračunska stavka podložna vlasti. I ovaj je referendum savjetodavan.

Vladajuća koalicija sva četiri pitanja predstavlja kao ispravak nepravde i jačanje odgovornosti. Oporba u njima vidi sužavanje pravne zaštite, pritisak na socijalnu državu, izbornu isključenost i političko potčinjavanje javnog medija. Od četiri ishoda samo jedan - onaj o parlamentarnoj istrazi - izravno određuje hoće li zakon stupiti na snagu.