Trgovinski rat između SAD-a i Kine započeo je u siječnju kad je Donald Trump predstavio povećanje uvoznih carina za određene kineske proizvode, da bi ih kasnije proširio i dodatno povećao. Ekonomisti diljem svijeta osudili su Trumpove mjere jer trgovinski rat šteti potrošačima s obje strane, ali Trump je odlučio da će "naučiti Kineze pameti".

Imao je pravo u tom pogledu jer Kina već desetljećima iskorištava dobrotu zapadnih zemalja koje joj gledaju kroz prste kad je riječ o međunarodnoj trgovini. Dok zemlje zapadne Europe i Sjeverne Amerike imaju u prosjeku uvozne carine na razini 2 do 3,5 posto, carine za uvoz robe u Kinu bile su veće i deseterostruko da bi se tek nedavno postupno smanjile na nešto više od 10 posto.

Na taj način kineska je vlada nanosila štetu prvenstveno vlastitom stanovništvu koje zbog tog dodatnog poreza skuplje plaća robu na tržištu, ali je štitila vlastitu proizvodnju od strane konkurencije i zadržavala joj visoke cijene proizvoda. Međutim, takva trgovinska praksa nije pravedna jer kineski proizvođači izvozeći robu u SAD plaćali su minimalnu carinu dok su američki proizvođači, da bi izvezli svoje proizvode u Kinu, plaćali nekoliko puta veću cijenu. Dakle, Trump je bio u pravu i jedini način da nauči Kineze pameti bio je da im pokaže kako to izgleda kad strana država stane na put izvozu gospodarstva neke zemlje.

Iako su američki mediji tvrdili, a hrvatski slijepo prenosili, kako će ovaj trgovinski rat biti za Trumpa jalov jer će veću štetu pretrpjeti američko nego kinesko gospodarstvo, to nije točno. Kina je puno ovisnija o trgovinskoj razmjeni s SAD-om nego obratno. Trump je i to dobro procijenio. A sada dolaze i prvi rezultati; kineska vlada najavljuje veliko smanjenje uvoznih carina koje će stupiti na snagu početkom studenog.

Kako javlja Reuters, Kina reže uvozne carine za tekstilne proizvode i metal, uključujući proizvode od željeza, s 11,5 na 8,4 posto. Carina na proizvode od vune, papira, minerala i kamena smanjena je sa 6,6 na 5,4 posto. Već ranije kineske carine su smanjene na kozmetiku, namještaj i proizvode za fitness.

Prosječna uvozna carina kod 1.500 proizvoda bit će smanjena s 10,5 na 7,8 posto ili za gotovo 30 posto.

"Smanjivanje uvoznih carina znači nastavak balansiranog napretka u vanjskoj trgovini i promicanje veće razine otvaranja vanjskom svijetu", stoji u izjavi kineskog Ministarstva trgovine.

Iako Kinezi to neće priznati, ovaj potez je rezultat trgovinskog rata u kojem njihovo gospodarstvo i tržište trpi puno veću štetu od američkog. Trump prisiljava Kinu da se otvori prema svijetu i vjerojatno neće stati dok Kinezi ne spuste uvozne carine na jednaku razinu kakva je do ove godine bila u SAD-u i Europi.

Budući da uvozne carine uvijek štete potrošačima, a koriste samo pojedinim interesima, ideal liberalne ekonomije je potpuno ukidanje tog nameta i slobodno tržišno nadmetanje bez protekcionizma, što omogućuje kupcima u svim zemljama bolji izbor robe i usluga po nižoj cijeni, a to direktno poboljšava životni standard. Postoji, međutim, samo nekolicina država i autonomnih teritorija u svijetu danas, koje nemaju nikakve uvozne carine; to su Singapur, Hong Kong, Makao, Lihtenštajn i Švicarska. Ispod 1 posto još su Novi Zeland, Island i Norveška. Najveće uvozne tarife nameću uglavnom zemlje trećeg svijeta poput afričkih te Venezuela i Bolivija u Južnoj Americi.

U najboljem slučaju Trumpov trgovinski rat će rezultirati globalnim sporazumom razvijenih zemalja da se uklone sve barijere za međunarodnu trgovinu na zadovoljstvo svih.