Razvod je privatan životni događaj, a ne etiketa koja bi čovjeka trebala pratiti godinama. Upravo se o tome sada raspravlja u Švicarskoj, gdje je liberalna zastupnica Nadine Gobet predložila da se status "razveden/a" ukine na službenim obrascima. Slična bi se rasprava mogla otvoriti i u Hrvatskoj.

Razvedene osobe u Švicarskoj mogle bi uskoro dobiti mogućnost da se na službenim obrascima jednostavno izjasne kao "slobodne", odnosno "ledig", umjesto da ponovno označavaju da su razvedene.

Prijedlog je u švicarskom parlamentu pokrenula zastupnica FDP-a Nadine Gobet. Od Saveznog vijeća traži izmjenu zakona kojom bi razvod prestao biti zasebna kategorija bračnog statusa na obrascima.

Razlog je jednostavan: informacija o razvodu već postoji u službenim registrima i nadležna tijela do nje mogu doći kada je to potrebno. Zašto onda građane svaki put iznova podsjećati na njihov razvod?

Gobet pritom ne predlaže brisanje podatka o razvodu iz matičnih evidencija. On bi i dalje ostao zabilježen ondje gdje je pravno relevantan, primjerice zbog određenih prava iz socijalnog osiguranja. Promjena bi se odnosila prije svega na svakodnevnu administraciju.

"Zastarjelo i diskriminirajuće"

Švicarska zastupnica smatra da je nepotrebno privatni životni događaj pretvarati u trajnu administrativnu oznaku.

Ideja joj je pala na pamet nakon što je na radiju čula odvjetnicu za obiteljsko pravo Anaïs Brodard. Ona je status "razveden/a" opisala kao zastarjeli i stigmatizirajući podatak koji ljudima može stvarati osjećaj da sa sobom godinama nose oznaku vlastitog neuspjeha.

Prijedlog je zanimljiv i zbog toga što dolazi iz liberalnog političkog tabora, ali podrška mu nije ograničena samo na desni ili centristički dio švicarskog parlamenta. Među potpisnicima je i socijaldemokratska zastupnica Jessica Jaccoud.

"Ima smisla razgovarati o bračnom statusu koji se ljudima pripisuje godinama, iako se njihova životna situacija promijenila", poručila je Jaccoud.

A kako je u Hrvatskoj?

I Hrvatska poznaje kategoriju "razveden/razvedena" kao bračni status. Ona se pojavljuje u službenim evidencijama i obrascima, uz kategorije poput neoženjen/neudana, oženjen/udana i udovac/udovica.

To otvara zanimljivo pitanje: treba li i Hrvatska razmisliti o tome mora li osoba nakon razvoda taj status iznova navoditi svaki put kada ispunjava neki obrazac?

Naravno, postoje situacije u kojima je podatak o prethodnom braku pravno važan. No, švicarski prijedlog ne traži njegovo brisanje iz evidencija. Pitanje je puno jednostavnije, mora li država građaninu na svakom koraku isticati njegovu bračnu prošlost ako za konkretnu administrativnu proceduru ona nije relevantna?

U društvu u kojem se obiteljski obrasci sve više mijenjaju, razvod više nije rijedak izuzetak. Ljudi nakon razvoda nastavljaju živjeti, ponovno ulaze u veze i brakove, imaju djecu, mijenjaju poslove i stvaraju nove obitelji.

Zato švicarska rasprava otvara temu koja nadilazi pitanje jednog obrasca. Treba li bračni status biti podatak koji određuje kako će država administrativno gledati na osobu ili bi trebao biti samo informacija koju država čuva kada za nju postoji stvaran pravni razlog?

Švicarska će o tome tek odlučivati. Hrvatska zasad nema takvu inicijativu, ali pitanje koje se ondje otvorilo moglo bi biti itekako relevantno i za hrvatsku administraciju.