Vezani članci:
Veliki i mali Hrvati
Kad Hrvat reži, ne čini to da bi se skinuo s lanca, već da bi dobio veću kost
Emotivnost - hrvatski brand ili najslabija točka?
Kako su Hrvati postali najkrvoločnije zvijeri na Balkanu
Odgovor: Što vide oni koje nije zahvatila navijačka groznica?
Hrvati dokazali da mogu biti najbolji - kad se političari ne miješaju
Mi, Hrvati smo superjunaci zajeba
Hrvati u BiH - neželjeno dijete koje su i Zagreb i Sarajevo prekrižili
Zbog katastrofalne državne politike Hrvata je sve manje
Ovo je jedino rješenje demografskog problema (i neće se svima svidjeti)
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
U Mostaru zabranili rad nedjeljom. To je velika greška
Kako je zapadna Hercegovina, uz nikakve mjere i minimalnu procijepljenost, pobijedila koronu
Treba li država kažnjavati ljude koji negiraju genocid?
Kako je Inzko stvorio realne uvjete za raspad BiH
U zapadnoj Hercegovini nema više obaveznih maski ni ograničenja okupljanja
Kako naš pravni sustav pogoduje osuđenicima s dvojnim državljanstvom
Prizori iz Mostara bit će hrvatska svakodnevica ako mediji dobiju ono što traže
Dr. Panikhauer pokušao objasniti ʼBiH misterijʼ pa se posvađao sa samim sobom
Ustavni sud BiH: Zabrana kretanja i obaveza nošenja maski su neustavne mjere
Vlasnik skijališta u BiH zabranio alkohol. Pao snijeg, a gosti ne dolaze
Pročitajte urnebesan status: Kako izgleda kada freelancer u BiH prijavljuje i plaća porez
Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?
Aluminij Mostar je novi Muljanik: Neka se radnici probaju zaposliti bez stranačke iskaznice
Ako mogu Sarajlije, zašto ne bi mogla Vlada RH?
Jadranka Kosor osudila ponašanje Dodikove policije. A kakva je bila njena vlada prema prosvjednicima? (video)
Izbori u BiH, legalnost i legitimitet
Hrvati u Mostaru najavili prosvjed, tražit će princip ʼjedan čovjek - jedan glasʼ?
Jesu li Hrvati u BiH izigrani?
BiH je gospodarski na razini JAR-a, birači kažu da im je to OK
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Malograđanski šovinizam: Kako su Hrvati iz BiH preuzeli od Srba titulu glavnih krivaca


Piše: Vladimir Filipović
8.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Malograđanski šovinizam: Kako su Hrvati iz BiH preuzeli od Srba titulu glavnih krivaca

Malograđanski šovinizam: Kako su Hrvati iz BiH preuzeli od Srba titulu glavnih krivaca


Piše: Vladimir Filipović
8.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Doseljavanje Hrvata iz BiH u Hrvatsku proces je koji možemo pratiti unazad 60-70 godina. Dok je taj proces u socijalističkoj Jugoslaviji bio ekonomske prirode, devedesetih se u Hrvatsku trajno doselilo na desetke tisuća Hrvata iz BiH, pri čemu je dio njih i dalje dolazio iz ekonomskih i političkih razloga, a većina zato što su bili brutalno istjerani iz mjesta u kojima su živjeli.

Ti ljudi naselili su razne dijelove Hrvatske. Oni sretniji i spretniji među njima završili su u okolici Zagreba gdje su sami izgradili nove kuće, a znanto lošije su prošli oni koji su 1995. završili u Petrinji, Gračacu, Vojniću ili drugim mjestima gdje su do tada živjeli Srbi.

Tipični malograđanski šovinizam o kojemu sam već pisao, doseljavanje „Bosanaca“ isprva je pozdravljano jer se zbog toga mijenja etnička slika u njihovu korist. Međutim, to je bilo kratka vijeka: ubrzo su Bosanci od Srba preuzeli titulu krivca za sve loše, a moglo se i čuti kako „oni našim ljudima uzimaju posao“. Kao i obično za navedeni misaoni okvir, sve što su tvrdili je bilo pogrešno.

Država je naseljavanjem Hrvata iz Bosne u Petrinju, Vojnić, Gračac ili Knin stvorila mnogo problema. Fiksacija na nacionalno i na svemoćnu državu tu je odigrala glavnu ulogu. Država je takvim naseljavanjem dobrim dijelom narušila svetinju privatnog vlasništva, da bi se onda ista takva čudila zašto kasni s primanjem u niz međunarodnih insitucija pa to objašnjavala antihrvatskim zavjerama.

Istovremeno, ljudi koji su naseljeni nisu imali nikakvu ekonomsku osnovicu za preživljavanje. Bačeni su u uništena područja, bez jasnog vlasništva i domicilnog stanovništva. Mogli su biti jedino ovisnici o socijalnim dotacijama države, što je vlasti uvijek bilo drago – tko bi zaboga želio o državi neovisno stanovništvo?

Nacionalni apologeti to su mogli pravdati sigurnosnim razlozima – promjene etničke strukture, prema njima, učvrstit će Hrvatsku iznutra nakon što su uklonjeni Srbi kao „remetilački faktor“. Međutim, ono što nacionalisti uvijek previđaju, stanovništvo nema sposobnost kloniranja. Svaki Hrvat više u Gračacu je značio jedan Hrvat manje u Derventi. To, međutim, nije brinulo zagovornike preseljenja. Tako ćemo danas naići da isti ljudi koji su podržavali naseljavanje Hrvata iz BiH u Gračac kukaju nad sudbinom Hrvata Bosanske Posavine. A sami su dovršili ono što je Radovan Karadžić započeo.

I konačno su bosanski Hrvati ostali u hrvatskim provincijama prepušteni malograđanskom šovinizmu koji ih je vidio kao prijetnju „urbanom štihu“, svojem zaposlenju i slično. Iako su Hrvati iz npr. Petrinje i sami prošli izbjeglištvo, nisu imali previše sućuti za ljude protjerane iz svoje zemlje. Bosanski su Hrvati mnoge hrvatske provincije privremeno spasili od demografske katastrofe. Na primjer, možda bi dio učitelja ostao bez posla jer ne bi bilo djece u školi. Ili, ne daj Bože, općinskih činovnika bi bilo previše!

To ukazuje da argument kako su Bosanci domaćim ljudima uzimali posao ne stoji. Mnogi su sačuvali posao jer su se pojavili doseljenici. Ujedno, Hrvati iz BiH nisu imali mikrosocijalnu strukturu kojom su mogli nešto bitno uzeti za sebe u sustavu gdje je sve bilo usmjereno na raspodjelu ranije stečenoga. Tek su rijetki među njima uspjeli isplivati – većina je ostala između socijalne pomoći i odlaska u Njemačku.

Primjer s bosanskim Hrvatima, kao i s hrvatskim Srbima, o kojemu sam pisao u prethodnom članku, ukazuje na potrebu jednog dijela stanovništva da krivce za svoj loš položaj traži u drugima – u unutarnjim neprijateljima. Tome je jednim dijelom krivnja na apsolutnoj fiksaciji na državu koja će svojim intervencijama nekome dodijeliti mjesto koje on za sebe smatra da mu pripada. I doista, ako je očito da je država shvaćena samo kao institucija raspodjele, a dobra kojima raspolaže su ograničena, onda je jasno da su „drugi“ zaista opasnost jer oni mogu biti konkurencija za uživanje u dobrima koja država daje nekima, a koje je uzela od svih.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

VLADIMIR FILIPOVIĆ
Dr.sc. Vladimir Filipović, povjesničar i politolog. Radi kao docent na Libertas međunarodnom sveučilištu.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.