Građani s nedostatkom ekonomske pismenosti slijepo vjeruju da država može dekretom poboljšati njihov životni standard. To je velika i skupa zabluda.

Danas su neki mediji izvukli izjavu predsjednice iz konteksta i rekli da se ona zalaže za podizanje minimalne plaće. Iako ona to nije izjavila, ajmo vidjeti zašto je dizanje minimalne plaće općenito loša ideja, s obzirom da smo nedavno imali i prijedlog SDP-a da se minimalna plaća podigne na 4.000 kuna.

Hrvatska kontinuirano podiže minimalnu plaću, no ne bi bilo loše zastati na trenutak i vidjeti je li se već netko toga prije sjetio. I ako je, onda pogledajmo kakve su bile posljedice.

Pa uzmimo svježi primjer u američkoj državi New York. Naime, za razliku od našeg postupnog povećavanja minimalne plaće malo pomalo, oni su napravili prilično dramatičan skok gdje su za djelatnike u restoranima brze hrane definirali povećanje minimalca s 9 na 15 dolara po satu. Iako je mnogima na taj način porasla plaća, rezultat je da su se restorani počeli zatvarati, ljudi dobivati otkaze, a odlazak u restoran je mnogima postao preskup.

Slično se već ranije dogodilo i u Seattleu. Zašto? Zato što poduzeće ima određenu razinu prihoda iz koje pokriva rashode, a tek ako nešto ostane, onda ima i dobit. Ukoliko se odjednom trošak rada značajno podigne, a to se kod nekih poduzeća događa kada se propiše veća minimalna plaća, onda su poduzeća prisiljena podići produktivnost radnika ili propasti. U prijevodu, svaki radnik mora uprihoditi više nego što je to do sada radio kako bi ostao isplativ poslodavcu, a to se postiže na više načina pa spomenimo neke od njih:

- smanjenjem broja radnika uz isti obujam posla (otkazi),
- podizanjem cijena proizvoda i usluga (isti broj radnika mora raditi bolje da bi opravdali prema kupcima višu cijenu usluge, no čak i to ne znači da zbog više cijene neće doći do slabije prodaje, pa posljedično pada prihoda i otkaza),
- korištenjem jeftinijih sirovina (vjerojatno će za posljedicu imati pad kvalitete, cijene, pad prihoda i opet otkaze) ili
- uvođenjem novih tehnoloških rješenja koja su jeftinija od ljudskog rada (stroj zamjenjuje ljude, dakle opet otkazi).

Ako mislite da stroj ne može zamijeniti čovjeka u uslužnoj djelatnosti poput restorana brze hrane, razmislite ponovno. Vjerojatno ste vidjeli aparate u McDonald's restoranima koji zamjenjuju u sve većoj mjeri prodajno osoblje na blagajni. Što je veća minimalna plaća, to se više poduzeću isplati kupiti stroj umjesto platiti čovjeka. I nije da poduzeća to rade zato što ne vole ljude, nego su poduzeća tržišnim silama prisiljena resurse koristiti što učinkovitije kako bi sa što manje resursa stvorile što veću vrijednost i opstala na tržištu. Ukoliko to ne rade, konkurencija će ih nadjačati.

Primjerice, poduzeće iz Srbije, koje ima definiranu nižu minimalnu plaću od Hrvatske, će pod istim uvjetima proizvesti isti proizvod za niže troškove nego poduzeće u Hrvatskoj. I zato će investitor radije investirati i otvoriti nova radna mjesta u Srbiji nego u Hrvatskoj. I zato će isti proizvod proizveden kod nas biti skuplji i slabije se prodavati na tržištu, uz jednake ostale uvjete.

S obzirom da zbog podizanja minimalne plaće dio ljudi izgubi posao, ti ljudi tada postaju trošak i socijalni problem za državu, zbog čega država treba prikupiti više poreza da financira nezaposlene, a posljedično se onda opet više oporezuje zaposlene i time se stvara negativna spirala rasta poreza i nezaposlenosti.

No, ukoliko minimalne plaće nema, tada dio ljudi možda radi u početku za niže plaće jer tako diktira tržište, ali se postiže veća razina zaposlenosti. A kada je zaposlenost visoka, tada je tržište najbolji jamac rasta plaća zaposlenima jer je potražanja za radom veća od ponude i poslodavci višim plaćama privlače radnu snagu.

Upravo posljednjih godina vidimo da rastu i plaće u RH. Rastu zbog tržišta, a ne zbog podizanja minimalne plaće. I zato je bolje pustiti tržište da prvo postigne visoku zaposlenost što posljedično rezultira i održivim rastom plaća, a ne državnom regulacijom podizati minimalnu plaću. To rezultira porastom plaće jednog dijela radnika, ali i otkazima za drugi dio radnika. Inače, zemlje poput Austrije, Finske i Danske nemaju uopće definiranu minimalnu plaću Vladinim dekretom i vidimo da im ide sasvim dobro.

Slažem se da u Hrvatskoj trebaju plaće trebaju biti veće da bi se zaustavilo iseljavanje, ali to se postiže s manje regulacije, manje poreznog opterećenja i fleksibilnijem tržištem rada, a ne dizanjem minimalne plaće.