Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske, koja okuplja vlasnike obrta i tvrtki koje obavljaju djelatnost računovodstva te zaposlenike u računovodstvenim servisima diljem Hrvatske, pokrenula je peticiju kojom traže od Vlade RH da ne uvede licenciranje računovođa koje stupa na snagu od 2019. godine u sklopu novog Zakona o računovodstvu.

"Cilj nam je boriti se protiv, nepotrebnih, dodatnih regulacija  i ukazati na probleme računovodstvene profesije", piše u mailu koji su poslali iz Inicijative na našu e-mail adresu.

Hrvatsko tržište rada već je zagušeno brojnim nepotrebnim strukovnim licencama kojima je jedini cilj državni reket i naplata dozvole da radiš. Licenciranje nije sukladno ni Ustavu RH koji svakome jamči pravo na rad.

Pročitajte razloge koje Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske navodi protiv uvođenja licenci.

1. Negativni utjecaj licenciranja na poduzetnike i posljedično na gospodarstvo

Troškovi licenciranja računovođa povećali bi cijene njihovih usluga, te bi se također troškovi parafiskalnih nameta za članarine, obavezne edukacije i sl., prevalili na poduzetnike što bi dodatno otežalo njihov položaj te imalo negativan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo.
Posebice bi poguban utjecaj bio na mikro i male poduzetnike.
U javnosti se neprekidno spominje rasterećenje poduzetnika, a uvođenje licenciranja će rezultirati novim troškovima.
Računovodstveni servisi su i operativna podrška mikro i malim poduzetnicima na način da konsensualno ugovaraju i druge ne-računovodstvene usluge – kadrovske evidencije, prijave/odjave radnika, plaćanje računa, pomoć oko postavki fiskalizacije, računovodstvenih programa. Ukoliko se računovodstvena profesija regulira na način kako u svojim polaznim tezama za licenciranje računovodstvene profesije predlaže Hrvatska revizorska komora, mikro i mali poduzetnici mogli bi biti uskraćeni za usluge koje su do sada ugovarali s računovodstvenim servisima što predstavlja dodatno otežanje njihovog položaja.
Je li napravljena analiza učinka uvođenja licenciranja te utjecaji na gospodarstvo od strane lobija koji se zalaže za licenciranje? Koja je korist licenciranja i je li ona veća od štete koju bi ista prouzročila?
Što pokazuje dosadašnje iskustvo, je li licenciranje revizora na dosadašnji način rezultiralo većom kvalitetom financijskog izvještavanja i pouzdanost u iste?

2. Licenciranje je suprotno EU direktivi te praksi drugih zemalja EU i SAD-a

Europske smjernice ne predviđaju nikakvo zakonsko uređivanje računovodstvene profesije, već poticanje na dobrovoljne standarde kvalitete.
Proučavajući regulatorne okvire drugih država, u većini zemalja EU te SAD-u, računovodstvena struka nije uređena na način kako je predloženo od strane Radne skupine formirane pri Hrvatskoj revizorskoj komori.
EU komisija (Izvor: Izvješće za Hrvatsku 2016): Istodobno se novim zakonom o računovodstvu namjerava regulirati jedino područje iz pokazatelja reguliranosti tržišta dobara OECD-a u kojem Hrvatska nije bila jedna od najgorih u pogledu ograničavanja obavljanja zanimanja.
Članak 5. Direktive o uslugama nalaže administrativno pojednostavljenje za pristup tržištu usluga te bi uvođenje novih obveza bilo suprotno politici EU kojom se nastoji smanjiti broj reguliranih profesija i obveznih licenciranja i spriječiti uvođenje novih reguliranja i obveznih licenciranja. Hrvatska je preuzela obvezu da neće uvoditi nove administrativne i regulatorne obveze te bi nova obveza licenciranja bila u suprotnosti s preuzetim obvezama RH.
Sukladno EU pravilima slobode unutarnjeg tržišta Ministarstvo gospodarstva međuresorno potiče uklanjanje preostalih regulatornih prepreka lakšem pristupu tržištu uslugama, prije svega onih koje su protivne EU Direktivi o uslugama. U nacionalnom programu reformi 2016 predviđene su obveze izmjene zakonskih i podzakonskih akata koji reguliraju tržište usluga revizora, poreznih savjetnika, računovođa, odvjetnika i auto-škola.

3. Računovodstveni servisi neće moći pratiti nametnute troškove te će neminovno biti prisiljeni zatvoriti svoje urede.

Računovođe imaju stalne troškove računovodstvenih časopisa i računovodstvenih seminara, osiguranje od štete trećim osobama, nadogradnje programa i opreme (uslijed zakonskih i tehnoloških promjena). Licenciranje je dodatni trošak za računovođe. Osnovna nakana naše Vlade je rasterećenje gospodarstva, pa samim tim donošenjem zakonskog uređenja licenciranja gospodarstvo bi bilo dodatno opterećeno.
Može li itko procijeniti štetu gospodarstvu, zatvaranjem računovodstvenih ureda, ukoliko se zakonom propišu uvjeti za licenciranje samo visokoobrazovanih računovođa? Postoji mnogo računovodstvenih poduzetnika sa višegodišnjim iskustvom i SSS, koji su se tijekom svog dugogodišnjeg rada neformalno obrazovali, te su apsolutno stručni na području računovodstva. Činjenica je da će, unatoč predloženom prijelaznom razdoblju za pribavljanje licence, inzistiranje na stečenom formalnom obrazovanju na razini VSS (najmanje 300 ECTS) ipak brojne računovođe isključiti od mogućnosti obavljanja djelatnosti.

4. Neuključivanje profesionalnih računovođa u radne skupine (u radnu skupinu nisu uključeni, a trebali bi biti, vlasnici računovodstvenih servisa, računovođe zaposlene kod poslodavaca te računovođe zaposlene u javnom sektoru tj. one na koje bi se samo licenciranje odnosilo)

Zakonom o računovodstvu predviđeno je uvođenje licenciranja računovođa od 01.01.2019. g. Kako Zakonom nije predviđeno na koji način i po kojim uvjetima će se licenciranje provesti, Hrvatska revizorska komora pokrenula je korake oko uređenja pitanja licenciranja računovođa formirajući samoinicijativno Radnu skupinu za izradu polaznih teza i donošenje posebnog zakona, u koju, koliko nam je poznato, nisu uključili profesionalne računovođe, tj.one na koje bi se samo licenciranje odnosilo.
Radna skupina izradila je anketni upitnik za stručnu javnost no isti je sugestivno složen. Ne postoji mogućnost izreći mišljenje koje je protiv licenciranja i kao takvo poslati. Anketu se može poslati isključivo ukoliko popunite sve podatke i to predefiniranim odgovorima. Čini se kao anketa kojoj je jedini cilj doći do rezultata koji treba anketaru. Ista osoba može ispuniti anketu više puta te je podložna manipulaciji rezultata.

5. Podizanje ugleda računovodstvene struke te rješavanje problema struke

Često nailazimo na argument kako bi licenciranje podiglo dostojanstvo i ugled struke no smatramo kako isto nije moguće postići licenciranjem.

Smatramo da ključni problem računovodstvene profesije nije u zakonodavnom nereguliranju profesije i nedostatku institucionalnog okvira, već u sljedećem:
– prečeste izmjene zakona,
– nedorečenost, dvosmislenosti i nerazumljivosti propisa,
– kratak rok od donošenja novih propisa do stupanja na snagu
– prekomjerna administracija,
– prenormiranost,
– nejednako postupanje prema obveznicima od strane Porezne uprave,
– kažnjavanje ispred edukacije,
– nesusretljivost djelatnika u državnim institucijama.

Postojeće računovodstvene udruge, kako bi pomogle struci, trebale bi prvenstveno poraditi na navedenim problemima koji svakodnevno i dugi niz godina muče struku.

6. Liberalizacija tržišta i tržišni mehanizmi

Poduzetnici koji koriste usluge računovodstvenih servisa i poslodavci koji zapošljavaju računovođe do sada su se vodili kvalitetom, pruženom uslugom i praktičnim znanjem.
Također, u Hrvatskoj su do sada tržišni mehanizmi sami uređivali pitanje licenciranja na način da su pojedini poduzetnici kao uvjet tražili licencu ovlaštenog računovođe koje su izdavale pojedine strukovne udruge (na sličan način kao u Sloveniji).

"U ekonomiji su jako bitni 'incentives', tj. poticaji za rad, stvaranje, organiziranje, djelovanje. Licenciranje definitivno sputava te prirodne ljudske poticaje. Glavni problem je, naravno, u moći koju državni birokrati dobivaju ne samo nad gospodarstvom, već i nad pojedincem. Država tako de facto ima moć da uređuje odnose na tržištu kroz kontrolu ponude, a dopuštenjem za obavljanjem nekog posla...Licenciranje djelatnosti u kojima ne postoji veliki rizik po zdravlje i sigurnost je ništa drugo od totalitarnog ograničavanja ljudske prirode u svrhu nadgledanja i upravljanja društvom da bi se ono lakše kontroliralo i, da, pljačkalo." (izvor: Liberal)

Pokušaj je ovo regulacije kojom bi uska interesna skupina postavila uvjete licenciranja prema kojima bi konstantno, kroz netržišne principe, ubirali parafiskalne namete za članarine, izobrazbu i certificiranje.
Utjecanjem na zakonodavstvo i određivanjem tarifa stvaraju se sustavi za bogaćenje na osnovi monopolskog udruživanja.

-----

Kao što možete i sami zaključiti, ovu inicijativu bismo trebali podržati svi jer se ne tiče samo knjigovodstvenih servisa, nego i poduzetnika, obrtnika te radnika u privatnom sektoru. Osim toga, Hrvatskoj treba deregulacija i ukidanje nepotrebnih licenci, a ne uvođenje novih. Peticiju možete potpisati na ovom linku.