Vezani članci:
Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu
Neki vozači Ubera prosvjeduju - protiv čega? Protiv osnova ekonomije
Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje
Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto
Puljak se danas pokazao kao licemjer, ništa drukčiji od HDZ-a
Ivica Puljak: Nisam više mogao gledati kako Split stagnira
Zdeslav Benzon: Želja mi je da Split postane ʼtax freeʼ grad, prijatelj privatnog sektora
Sumanuti napad ekstremističkih piskarala na Split
Novinarske sačekuše u crkvama: Zašto vjernici ne mogu imati mira ni na Uskrs?
Milanović je vrhunski trol. Bio bi dobar predsjednik
Institucije i cehovska udruženja u službi siledžija i njihovih kartela
Splitska vlast objavljuje rat turizmu
Neke stvari je nemoguće opravdati. Molim vas, nemojte ni pokušavati...
Slobodna Dalmacija, kultne splitske konobe i galopirajući turizam
Knjige ne mogu izbjeći zakone tržišta
Je li Hrvatska 'kao Afrika, samo s električnom strujom'?
Služiti se djecom i igrati na emocije da bi iznudio povećanje poreza - loša ideja
Sanja san taj čudan san...da je Split ka novi Amsterdam
Plenković jasno dao do znanja da imovina građana RH nije od strateškog značaja
Kad zakaže državni aparat, dobri su i huligani
Beograd i Split potvrdili: Pride itekako ima svrhu!
Splitski jugonostalgičari nariču zbog onoga što su sami stvorili
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
Zašto su cijene na Jadranu 'paprene' i koliko su za to krivi 'pohlepni iznajmljivači'?
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Hrvatska lani u turizmu ostvarila puno bolje rezultate od procjepljenijih konkurenata
Zašto Repecki ne ponudi turistima kvalitetniji sadržaj?
Ivo Ivić i Index šire neutemeljeni strah od stranih turista
Medijske laži o turizmu u Portugalu
Ako stvarno želi spasiti sezonu, Vlada će ukinuti Stožer
Novo na Liberalu:
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje

Splićani uče osnove ekonomije na najskuplji način


Piše: Branimir Perković
14.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Splićani uče osnove ekonomije na najskuplji način


Piše: Branimir Perković
14.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

U Splitu je zavladala zbunjenost, strah i panika. Iz nekog razloga se ne uspijeva popuniti 10-ak posto slobodnih kreveta, i to u turistički najintenzivnijem razdoblju, pred Ultru. Svi su u šoku, ne spava se noćima, pokušavaju će pronaći razlozi. Zar smo im nešto krivu učinili, pitaju se.

Gdje su, zašto ne dolaze? Po kafićima se komentira kako nisu ni potrebni ti pijani turisti koji samo rade štetu. Ali opet, lijepo se od njih zarađivalo, a odjednom ih nema. Što se dogodilo?

Splićani upravo uče o jednoj od temeljnih ekonomskih zakonitosti, međudjelovanju ponude i potražnje. Taj zakon je jednostavan: postoje dvije sile, ponuda za nekim proizvodom i uslugom (koliko se nudi za prodaju) te potražnja za nekim proizvodom i uslugom (koliko se želi kupiti). Međudjelovanje te dvije sile se može opisati na sljedeći način: ako ponuda nekog proizvoda/usluge pada, raste njegova cijena, ali pod uvjetom da potražnja ostaje ista ili raste; ako potražnja za određenim proizvodom/uslugom pada, pada i njegova cijena, ali pod uvjetom da ponuda ostaje ista ili raste.


Izvor: Livingeconomics.com

Na gornjem grafikonu P predstavlja cijenu, Q količinu, zelena linija "Supply" predstavlja ponudu, a plava linija "Demand" predstavlja potražnju. Upotrebom zdrave logike znamo da što je nešto skuplje tj. što je veći P, to će ljudi htjeti proizvesti i prodati veće količine (Q), a taj odnos je predstavljen zelenom linijom "Supply", ponuda. Što je cijena P nekog dobra/usluge viša, to je količina Q koja se nudi viša, što se prikazuje pomakom uzduž zelene krivulje "Supply" koja predstavlja ponudu udesno.

Što je cijena nečega niža (tj. što je P niže), to ljudi žele kupiti više taj proizvod/uslugu, što je predstavljeno pomakom Q udesno. Za zakonitost je predstavljena plavom krivuljom "Demand" koja predstavlja potražnju. Suprotno, što je cijena P viša, to ljudi žele manje kupovati i Q je više lijevo, što se predstavlja pomakom po plavoj krivulji potražnje ulijevo.

Točka u kojoj se zelena (ponuda) i plava (potražnja) krivulje sijeku predstavlja ravnotežnu cijenu, tj. cijenu pri kojoj nema ni viškova ni manjkova na tržištu, što znači da se nudi na prodaju točno toliko proizvoda/usluga koliko se i traži za kupnju. U stvarnosti ta točka se nikada ne dostiže, ali na efikasnom i slobodnom tržištu cijene se uvijek kreću oko ravnotežne. Kada je "Supply", tj. ponuda veća od "Demand", tj. potražnje, što znači da se nudi više proizvoda/usluga nego što se želi kupiti, tada se na tržištu stvaraju viškovi. Tržište će se postupno čistiti od tih viškova tako da će snižavati cijenu što će smanjivati ponudu i povećavati potražnju, dok se ne dostigne ekvilibrij ili stanje približno ekvilibriju, ravnotežnoj cijeni po kojoj se nudi taman toliko proizvoda koliko se želi kupiti.

S druge strane, ako je cijena P preniska, javljaju se nestašice, što znači da je tražena količina (Demand) dobara/usluga prevelika, a ponuda (Supply) premala jer uz preniske cijene se nikome ne isplati nuditi određeni proizvod/uslugu.

U Splitu se dogodio tipični višak ponude kreveta u hotelima i apartmanima, a ljudi su problem dodatno pogoršali nerealnim podizanjem cijena smještaja. Ne samo da se svaka šupa, konoba, ruševina u vrlo kratkom roku uređivala za iznajmljivanje, nego su mnogi počeli nakratko iseljavati iz stanova u kojima žive da bi u nekoliko dana oko Ultra festivala zaradili velike novce.

Pojavila su se dva efekta. Prvo je ponuda dostupnog smještaja porasla, tj. krivulja ponude S (Supply) se cijela pomaknula u desno. Kako je krivulja potražnje D (Demand) ostala nepromijenjena jer su kapaciteti poljudskog stadiona ograničeni, cijena se trebala prilagoditi pomaku krivulje ponude, tj. cijena se trebala smanjiti da bi tržište bilo u ravnoteži i da ne postoji viškova (Surplus) ponude.


Izvor: wikispaces.com

Međutim, Splićani su mislili da mogu nadmudriti jedan od temeljnih zakona ekonomije pa su umjesto snižavanja cijena, podigli ih još više. Kako Poljudski stadion ima ograničene kapacitete, a gosti pretežno dobre platežne moći, krivulja ponude je dosta okomita, što znači da dizanje i spuštanje cijene nema toliko velik utjecaj na potražnju za festivalom, a time i smještajem. Da su samo podignute cijene, a smještajni kapaciteti ostali isti tj. da je ponuda ostala ista, vjerojatno ne bi bilo puno viškova ponude kreveta. Međutim, kako se istodobno povećala cijena i za do 50%, a istodobno jako porasla i ponuda kreveta, efekti su se nadodali jedan na drugi i time stvorili veliki višak ponude.

Gore opisano je maksimalno pojednostavljeno, ali dokazuje poantu, a to je da su Splićani radili suprotno od onoga što su trebali i sami su sebi krivi za višak smještajnih kapaciteta. Povećali su ponudu tako da su apsolutno svaki prostor koji su imali preuredili za iznajmljivanje i selili iz vlastitih domova da bi zaradili na brzinu, a istodobno su povećali i cijenu. Jedno i drugo samo za sebe vjerojatno ne bi prouzrokovalo prevelike viškove, ali skupa su uzrokovali da je oko 8% smještajnih kapaciteta još uvijek slobodno.

Ali, nema razloga za paniku, tržište je samoregulirajući mehanizam i samo će se ispraviti. Sljedeće godine će pasti ili cijene ili ponuda, vjerojatno oboje. Ali ova „katastrofa“, kako je neki mediji nazivaju, je mogla biti izbjegnuta da su građani malo ekonomski obrazovaniji. Ipak, nadam se da će građani Splita iz cijele ove situacije nešto naučiti.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.