Delcy Rodriguez, vršiteljica dužnosti predsjednika Venezuele najavila je moguću privatizaciju dijela industrije koju je država nacionalizirala tijekom drugog mandata bivšeg predsjednika Huga Chaveza nakon 2004. godine.

"Naložila sam da se istraži koja državna imovina se može ponuditi privatnom sektoru ili vratiti bivšim vlasnicima. Taj je proces već u tijeku", izjavila je Rodriguez u televizijskom obraćanju, prenosi Reuters.

Očekuju 76 milijardi dolara ulaganja u zemlju

Rodríguez je izvijestila i da Venezuela trenutačno pregovara o 44 ugovora u energetskom sektoru, prema novom zakonu o nafti koji je donesen u siječnju. To je dio napora u sklopu pronalaženja stranih investitora za tu zemlju.

Dosad je sklopljen 61 ugovor sa stranim, uglavnom američkim kompanijama, od kojih Venezuela očekuje ulaganja ukupne vrijednosti 76 milijardi američkih dolara u sljedećih 5 godina. Bilateralni sporazum s SAD-om predviđa postavljanje 250 novih bušaćih postrojenja i obuhvaća 17 naftnih polja, kao dio šireg paketa od 61 sporazuma.

Tijekom sastanka vlade u srijedu, Rodríguez je također najavila dolazak 41 komada teške mehanizacije u jugoistočnu saveznu državu Bolívar, s ciljem jačanja operacija Venecuelanske rudarske korporacije (CVM) u postrojenju Chocó. Vršiteljica dužnosti predsjednika izjavila je da je ova isporuka dio sveobuhvatnog državnog plana za nabavu 544 komada opreme, uključujući strojeve za površinsku i podzemnu eksploataciju, opremu za bušenje i mobilne jedinice.

"Više od 60 posto ove nabave stići će prije kraja godine. Što nam to govori? Veću proizvodnju zlata u 2027. godini", ustvrdila je.

Venezuelanska izvršna vlast posljednjih je mjeseci provela reformu rudarskog zakonodavstva usmjerenu na poticanje poslovanja, u nastojanju da privuče strana ulaganja. U rujnu su tvrtka Heeney Capital sa sjedištem u New Yorku i trgovac sirovinama Mercuria Energy dobili 30-godišnju koncesiju za rudnik Chocó 10 u saveznoj državi Bolívar.

Nestanci struje i prosvjedi

Rodríguez je također obećala kratkoročno ublažavanje problema s nestancima električne energije, koji u pojedinim dijelovima zemlje često traju i do 12 sati dnevno. Ipak, kritizirala je učestale prosvjede protiv tih nestanaka struje.

"Nisam vidjela da je nacionalni elektroenergetski sustav - koji je teško pogođen blokadom - postao bogatiji za ijedan megavat zahvaljujući paljenju guma. Uskoro ćete vidjeti poboljšanje u zemlji koju su teško pogodile sankcije, a na kojima su inzistirale radikalne frakcije", izjavila je.

Venezuelanske vlasti obvezale su se da će do kraja godine obnoviti 1.300 MW proizvodnih kapaciteta kako bi ublažile trenutačni manjak od oko 4.500 MW. Venezuelanska nacionalna skupština blizu je usvajanja reforme kojom će se proizvodnja, prijenos, distribucija i prodaja električne energije otvoriti privatnom sektoru.

Caracas se također obratio multinacionalnim korporacijama u pokušaju obnove elektroenergetske mreže.

Međutim, izvršni direktor tvrtke GE Vernova, Scott Strazik, izjavio je da je tvrtka već odabrala izvođače i dovršila planiranje, ali da nije započela s popravcima jer još nije primila uplatu. "Ovo nije okruženje u kojem ćemo djelovati bez prethodne naplate", rekao je.

U međuvremenu, narodne organizacije i sindikati u utorak su organizirali prosvjede u Caracasu i drugim gradovima. Putem novoosnovanog Odbora žrtava nestanaka struje, aktivisti su kritizirali vladu jer daje prednost naftnoj industriji kako bi udovoljila interesima SAD-a, dok istovremeno provodi racioniranje električne energije diljem zemlje.

Zlato zapelo u Velikoj Britaniji

Rodríguez je naložila Ministarstvu vanjskih poslova i Uredu glavnog državnog odvjetnika da intenziviraju diplomatske i pravne napore za povrat 31 tone venecuelanskog zlata, koje se već više od šest godina nalazi u trezorima Banke Engleske.

Zamrzavanje tih rezervi, čija se vrijednost trenutačno procjenjuje na oko 4 milijarde američkih dolara, uslijedilo je nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo odbilo priznati ponovni izbor Nicolása Madura 2018. godine. Godinu dana kasnije, oporbeni čelnik Juan Guaidó službeno je zatražio od britanskih vlasti da venecuelanskoj vladi onemoguće pristup tom zlatu.

Tijekom sastanka vlade u srijedu, Rodríguez je postojeće zamrzavanje imovine okarakterizirala kao krađu.

"Riječ je o izrugivanju, ali s ciljem nezakonitog prisvajanja venecuelanskih zlatnih rezervi. Ne želimo više nikakve izgovore. Čak je i iracionalnu tužbu, koju su pokrenule oporbene frakcije, povukla ista ona skupina ljudi koja ju je i podnijela", izjavila je.

Rodríguez je dodala da "neće odustati" od zahtjeva te podsjetila da "postoji suglasnost među venecuelanskim političkim akterima" oko osiguravanja povrata zlata.

Venecuelanska vlada i dio oporbe, koji predstavlja raspuštenu Nacionalnu skupštinu iz 2015. godine, sudjeluju u procesu dijaloga koji uživa potporu SAD-a. Delegacije su 21. listopada dogovorile osnivanje zajedničkog povjerenstva koje će stupiti u kontakt s Londonom i zatražiti povrat rezervi.

Strane su objavile da bi sredstva bila namijenjena obnovi nakon potresa, iako je Rodríguez također obećala da će se iskoristiti za jačanje javnih usluga i elektroenergetske mreže.

Vršiteljica dužnosti predsjednika prethodno je uputila pismo kralju Karlu III. sa zahtjevom za oslobađanje zlata. U rujnu su London i Caracas također započeli proces diplomatskog približavanja te najavili imenovanje veleposlanika u svojim diplomatskim misijama.

Prema dostupnim informacijama, venecuelansko zlato trebalo bi biti prebačeno u američke Federalne rezerve (Federal Reserve) u New Yorku, pri čemu bi njegova prodaja ili korištenje kao kolaterala za kredite ovisili o odobrenju Trumpove administracije i podlijegali vanjskim revizijama.

Rubio: Izbori u Venezueli naš su prioritet

Trumpova administracija najavila je planove za podršku izbornim reformama u Venezueli i zalaganje za održavanje predsjedničkih izbora.

Na brifingu za međunarodne novinare u ponedjeljak, američki dužnosnik Marco Rubio opisao je venezuelansku izbornu infrastrukturu kao "osmišljenu za namještanje izbora" te ustvrdio da se ona mora hitno zamijeniti kako bi se osiguralo valjano glasovanje.

Rubio, koji je bio glavni arhitekt politike Trumpove administracije prema Venezueli, izjavio je da pregovori između vlade vršiteljice dužnosti predsjednice Delcy Rodríguez i oporbenih skupina predvođenih Dinorah Figuerom idu u smjeru imenovanja novog Vrhovnog suda (TSJ) prije kraja godine, nakon čega bi ubrzo uslijedila i obnova Nacionalnog izbornog vijeća (CNE).

"Jasno je da moramo iskoristiti svoj utjecaj na privremene [venezuelanske] vlasti kako bismo osigurali da se proces odvija odgovorno. Naš je cilj održavanje izbora", rekao je Rubio.

Pozdravio je ono što je nazvao "ozbiljnim napretkom u tom smjeru" te upozorio da će "svatko tko pokuša sabotirati taj proces nanijeti ozbiljnu štetu Venezueli".

Na zasebnom brifingu za novinare, visoki dužnosnik State Departmenta dodao je da će, nakon što se te dvije institucije ponovno uspostave, predsjednička dužnost u Venezueli biti proglašena trajno upražnjenom. Time će se aktivirati ustavni rok od šest mjeseci za održavanje predsjedničkih izbora "u uvjetima prave konkurencije".

Taj je dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, naglasio da će proces zahtijevati i politička jamstva te propise o pristupu medijima. Također je opravdao uključivanje provladinih skupina u tranziciju, ističući da mirni demokratski procesi često zahtijevaju suradnju frakcija koje odlaze s vlasti, pri čemu je kao primjere naveo Španjolsku i Portugal.

Upitan o točnom datumu izbora, Rubio je odgovorio da je administracija Delcy Rodríguez dosad poštovala vremenske okvire koje su postavile Sjedinjene Države.

"Hoćemo li čekati dvije godine [na izbore]? To se neće dogoditi. Meni na ovoj dužnosti preostaju, u najboljem slučaju, još dvije godine i dva mjeseca", dodao je.

Njegove primjedbe podudaraju se s izjavama Dinore Figuere, koja predvodi oporbeno izaslanstvo u pregovorima s predstavnicima vlasti, a koja predviđa da će se predsjednički izbori održati krajem 2027. ili početkom 2028. godine.

U međuvremenu, u sklopu trećeg kruga političkog dijaloga u Venezueli postignut je dogovor o reviziji četiriju zakona koji uređuju političko sudjelovanje, pluralizam i autonomiju političkih organizacija, uključujući Zakon o političkim strankama, javnim skupovima i prosvjedima. Rasprave su također obuhvatile pitanja diskvalifikacije za obnašanje javnih dužnosti te preispitivanje pravnih okvira koji se odnose na politička prava.

Paralelno s tim, venezuelanska Nacionalna skupština službeno je pokrenula postupak obnove sastava Vrhovnog suda (TSJ), koji broji 32 suca. Prijave pravnih stručnjaka zainteresiranih za ulazak u sud primaju će se od 28. listopada do 11. studenoga. Četvrti krug dijaloga predviđen je za razdoblje od 11. do 15. studenoga.

Rodríguez i drugi visoki venezuelanski dužnosnici nisu komentirali objave State Departmenta, ali je Rodriguez prethodno već izjavila da "izbori u ovom trenutku ne dolaze u obzir" te da za to "ima vremena".

Upitan o povratku oporbene čelnice Marije Corine Machado, Rubio je izjavio kako je još prije nekoliko tjedana poručio vladi pod vodstvom Rodríguez da bi Machado trebala imati mogućnost povratka bez ikakvih prepreka. Državni tajnik odbacio je navode da je Washington na bilo koji način ometao njezin povratak, napomenuvši tek da joj je savjetovano da ne putuje neposredno nakon dvostrukog potresa koji se dogodio 24. lipnja.

Rodriguez: Machado je mogla izbjeći predstavu

S druge strane, Rodríguez je izjavila da je oporbena političarka "mogla izbjeći predstavu" poput pojavljivanja u crkvi u saveznoj državi Lara, nakon čega je uslijedilo putovanje od 400 kilometara do Caracasa na čelu kolone vozila, uz uzvike "sloboda" i zahtjeve za hitnim održavanjem predsjedničkih izbora.

"Zračne luke postoje. Ostavimo se predstava. Mnogi ljudi koji su imali koristi od zakona o amnestiji i ovog procesa, čiji je cilj miran suživot, mogli su ući u zemlju koristeći nove prijelazne strukture u zračnim lukama", rekla je Rodríguez.

Vršiteljica dužnosti predsjednika odbila je pojasniti kojim je putem Machado ušla natrag u Venezuelu. Machado je napustila zemlju u prosincu 2024. i otišla u Oslo, gdje je primila Nobelovu nagradu za mir. Ona i njezina stranka Vemte Venezuela tvrde da joj je vlast u sedam navrata onemogućila povratak, što Rodriguez negira.

Na pitanje hoće li pravosudni sustav poduzeti mjere protiv Machado, Rodríguez je odgovorila kako se nada da će oporbena političarka "pokazati kajanje i promijeniti smjer" te da će moći "doprinijeti zemlji".

Machado je pod 15-godišnjom zabranom obavljanja javnih dužnosti i javnih istupa koju joj je nametnula Madurova vlada zbog "veleizdaje", kako je njegova bivša administracija opisala to što je opravdavala američke sankcije i zazivala stranu intervenciju protiv diktature.

Prema nedavnim istraživanjima, Machado uživa potporu 52 posto stanovništva Venezuele, a Rodriguez 19 posto.