Vezani članci:
Kome smeta prodaja zemljišta strancima?
Ovo zaslužuje nagradu HND-a: Koronaška Dalmacija u samo 20 minuta pobila samu sebe
Režimski novinar Koronaške Dalmacije napao pjevačicu što se usprotivila fašizmu
Ljudi koji su zaglibili u prošlom stoljeću: Jesu li shvatili da građani više ne žele nazad?
Slobodna Dalmacija, kultne splitske konobe i galopirajući turizam
Paranoja i senzacionalizam: Koliko je Zadranima trebalo da se bace u lov na sotoniste kojih nema
Kome smetaju poduzetni Romi?
Zašto lijevi mediji ne vole žene u politici?
Zašto hrvatski kriminalisti podupiru kriminal?
Porod je jeftiniji u privatnoj nego u državnoj bolnici
Dobre stvari iz mainstream medija: Ako ste propustili, pročitajte...
Ovako porezni lobist pokušava za požare okriviti smanjenje nameta
Pernar je baš odlučio cijelu kampanju temeljiti na ksenofobiji: Nakon imigranata napao i uvozne radnike
Socijaldemokrat je liberalizirao njemačko tržište rada: Vlast je izgubio, ali nije htio odustati
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
Prije uvoza radnika potrebno je fleksibilizirati naše tržište rada
3 razloga zašto živimo u zemlji paradoksa
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
Rad od doma - tko treba plaćati režije?
Sud ih kaznio zbog izrabljivanja radnica iako radnice tvrde da nisu izrabljene
Vjerski argumenti protiv zabrane rada nedjeljom: Što bi rekao Isus?
Mnogi napuštaju Hrvatsku zbog posla, a uvozit ćemo radnike. Što je u tome čudno?
Mit o sukobu rada i kapitala
Hrvati imaju dva fetiša: zabrane i blagajnice u trgovačkim centrima
Peticija za zabranu rada nedjeljom, ponedjeljkom, utorkom i srijedom
Izrabljuje li Amazon svoje radnike?
Novo na Liberalu:
Moderna odjeća za malo novca? Nije problem
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora
Musk pokazao kako se razgovara s novinarima
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Strah od umjetne inteligencije je neopravdan, 1. dio: Povijesni presjek
Finci se na izborima okrenuli desno: Što to konkretno znači?
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Po svim pravilima novinarske struke trebao sam već najmanje triput umrijeti
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
U pozadini nove hit-serije HBO-a: Moralni argument u obranu individualizma
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Je li vam sada jasno kako je biti imigrant u Hrvatskoj?
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Mile Kekin je dokaz da koronaši još dugo neće biti u stanju probaviti što im se dogodilo
Djelatnici ZG Čistoće se trebaju pozvati na priziv savjesti
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Strelovit rast cijena nekretnina - rezultat tiskanja novca i dokaz povećanja nejednakosti
SDP na Dan žena diskriminira žene i širi rodne stereotipe
Ilko Ćimić: Nisam prijavio hrvatske građane zambijskim vlastima
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Zabranitelji su opet 'in': Preko cajki do političkih poena
Autokrat Plenković mijenja zakone radi sebe: 'Curenje informacija će biti kazneno djelo'
Mediji sustavno rade na radikalizaciji hrvatske javnosti, trebaju snositi svoj dio odgovornosti

Za novinara Slobodne Dalmacije RH ima previše fleksibilno tržište rada. I zato ljudi odlaze...


Piše: Branimir Perković
6.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Za novinara Slobodne Dalmacije RH ima previše fleksibilno tržište rada. I zato ljudi odlaze...


Piše: Branimir Perković
6.12.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

U Slobodnoj Dalmaciji je prije nekoliko dana objavljen članak naslovljen "Stvar je vrlo jednostavna i prosta: evo kako je propao projekt hrvatske budućnosti, a država se polako počela pretvarati u napuštenu hrpu planina i dolina" autora Damira Pilića koji je pokazao svu izgubljenost socijalističkog načina razmišljanja. Od početka do kraja tekst je pun nedosljednosti i činjenične izgubljenosti.

Sami naslov je nakupina deluzija koje se vrlo lako mogu osporiti samom logikom, bez ikakve potrebe za ulaženjem u brojeve. Prvo je uvijek tu ekonomistima draga tvrdnja kako je „stvar vrlo jednostavna i prosta“ u kontekstu razgovora o ekonomskoj temi. Sasvim uobičajena deluzija socijalističkog uma koji uslijed nemogućnosti da shvati i najosnovnije ekonomske zakonitosti iste proglašava „jednostavnima i prostima“ da bi ih relativizirao. Ne treba imati iluzije, socijalisti stvarno ne razumiju ekonomiju i toga su savršeno dobro svjesni, ali se uvijek koriste pametnim trikom da bi zaobišli taj problem. Oni ekonomiju ne pokušavaju objasniti kompleksnim uzročno-posljedičnim vezama, nego je reduciraju na jednostavne tvrdnje koje su suštinski kontradiktorne jedne drugima, ali time oni samu ekonomiju pokušavaju diskreditirati kao relevantnu disciplinu. Ako se ekonomski argumenti reduciraju do kontradiktornih apsurda, onda su svi ekonomski argumenti jednako validni, a tada i socijalistički argumenti postaju jednako uvjerljivi kao i stvarna ekonomska argumentacija.

Upravo zbog toga i sam autor na kraju teksta kaže: "Stvar je toliko jednostavna da se može prikazati i prostim matematičkim algoritmom.“ Taj „matematički algoritam“ koji autor nudi je toliko pogrešan da bi bio potreban cijeli jedan tekst da opišem sve apsurdnosti koje proizlaze iz njega, ali usredotočit ću se na završnu rečenicu, punchline: "Ubila je fleksibilnost“, kaže autor aludirajući na to da fleksibilno tržište rada utječe na pad nataliteta i da je kriv za demografsku katastrofu koju proživljava Hrvatska.

Autoru iz Slobodne je prilikom iznošenja te ideje izgleda sasvim nevažno što je prema zadnjem Globalnom indeksu konkurentnosti Hrvatska među 137 zemalja u svijetu tek na 119. mjestu po fleksibilnosti tržišta rada, što znači da samo 18 zemalja u svijetu ima manje fleksibilno tržište rada od Hrvatske. Kada se faktor „fleksibilnost tržišta rada“ podijeli na podsegmente, onda Hrvatska stoji još gore jer po „praksama zapošljavanja i otpuštanja" (koje određuje zakonodavni okvir kako je i navedeno u objašnjenju metodologije) te „učinku oporezivanja na poticaje za rad“ Hrvatska se nalazi na 131. odnosno 133. mjestu među 137 zemalja svijeta. Dakle Hrvatska je po fleksibilnosti tržišta rada jedna od najmanje fleksibilnih zemalja u svijetu, a posebno po zakonodavnom okviru zapošljavanja i otpuštanja te poreznoj destimulaciji rada.

To se, usput rečeno, sasvim slaže s jednim od mojih ranijih tekstova o tome kako hrvatska država destimulira rad. Mogao bih spomenuti i da jedna Irska, to ekonomsko liberalno čudovište iz noćnih mora salonskih socijalista, ima najveću stopu rođenih na 1000 stanovnika u Europi. Iako sve europske zemlje pate od niske stope rađanja, skoro sve imaju višu stopu rođenih na 1000 stanovnika, a baš sve imaju značajno fleksibilnije tržište rada, uključujući miljenike salonskih socijalista Norvešku, Švedsku, Dansku i Finsku.

Sada sam se našao u problemu jer sam pobio glavni zaključak teksta pa će sve dalje  izgledati kao neopravdano iživljavanje, ali u svrhu zastrašivanja ostalih da prestanu iznositi ovakve neinformirane pamflete ću nastaviti.

Još smo na naslovu, a količina dezinformacija i krivih tvrdnji je ogromna. Tako nije sasvim jasno kako izgradnja nekoliko zgrada može biti „projekt hrvatske budućnosti“, posebno kada uzmemo u obzir činjenicu da je nekretninski balon koji je pukao u doba krize u Hrvatskoj ostavio velik broj viška stanova. Sa strane nebulozna tvrdnja kako su zgrade bilo kakav projekt budućnosti, ali kako izgradnja stanova koji realno nisu potrebni zbog viška ponude istih može biti ikakav argument protiv tržišta i kapitalizma ako je nekretninski sektor zbog tog viška davno usporio gradnju novih stanova a stanovi o kojima se raspravlja su građeni pod diktatom grada Zagreba tj. gradonačelnika i gradske uprave? Znači, grad je izgradio stanove koji očigledno nisu potrebni i za to je krivo tržište i mitski „neoliberalizam“? Izgleda da autor iz Slobodne ne razumije ni najosnovnije tržišne mehanizme ponude i potražnje (ni grad Zagreb očigledno ne razumije taj osnovni ekonomski alat) i uslijed toga nerazumijevanja proziva upravo to tržište za nastali problem koji je stvorilo centralno planiranje, u ovom slučaju grad.

Nadalje, da je autor imalo promatrao prosječne cijene stanova u Zagrebu, vidio bi da je cijena od 1.500 eura po kvadratu za jedno Podbrežje dosta visoka. U računicu bi trebalo ući i to da se zbog viška ponude stanova očekuje daljnji pad cijene, ali tu opet govorimo o ponudi i potražnji što je očigledno pojedincima previše kompleksno za shvatiti.

U jednom dijelu je autor došao blizu istini kada je rekao da stanove nema tko kupiti, među ostalim razlozima i zbog manjka posla. Doduše, on kaže „manjka stalnog posla“ ne imajući na umu da više nismo u 20. stoljeću i Jugoslaviji te nitko osim državnih službenika koji su zaštićeni kao lički medvjed nema stalni posao. Niti to žele, jednostavno životarenje od početka do kraja radnog vijeka na istom radnom mjestu i u istom uredu više nije preferirani stil života. Mladi danas žele i očekuju različitost poslovnih prilika i dinamično radno okruženje gdje se slobodno mogu kretati s posla na posao kako im se u skladu s karijernim i osobnim potrebama. To posebno vrijedi na znanstvene novake za koje su stanovi namijenjeni. Današnje tehnologije oslobađaju visokokvalificiranog radnika od robovanja jednom poslu i jednom poslodavcu. Visokokvalificirani radnici su postali oni koji imaju veću pregovaračku moć u odnosu na poslodavca, ali pod jednim uvjetom. Uvjet je obilje poslova koje može stvoriti samo zdrava ekonomija koja stalno stvara nove poslove i novu dodanu vrijednost. Takvu ekonomiju Hrvatska nikada neće izgraditi s jednim od najrestrektivnijih radnih zakona na svijetu, jednom od najviše destimulirajućih poreznih politika i općenito jednim od najmanje slobodnih gospodarstava u svijetu.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.