Nikola Tesla bio je bez sumnje jedan od nekolicine najgenijalnijih umova u povijesti čovječanstva. Bez njegovih izuma ne možemo zamisliti naše živote i svakodnevicu. Kako je moguće da je takav genij umro u siromaštvu ostavivši za sobom samo dugove? Mnogi postavljaju to pitanje izražavajući sumnju u pravednost sistema koji, tvrde, ne nagrađuje uvijek izvrsnost.

Portal Celebrity Net Worth tvrdi da je Tesla sa svojih 300-tinjak izuma mogao vrlo lako postati prvi svjetski milijarder. U jednom trenutku patent izmjenične struje vrijedio je, prevedeno u današnju vrijednost, nekoliko stotina milijuna dolara. Međutim, on je prokockao sve što je zaradio na pogrešne projekte, a svoj glavni i najvredniji izum je odbacio. Umro je 1943. godine usamljen i bez centa, na rubu ludila. Možda će vam ovo zvučati brutalno, ali takvom razvoju događaja nije kriv nitko drugi nego sam Nikola Tesla.

Tesla je kao 28-godišnjak imigrirao u SAD 1884. godine. Bio je bez novca te se odmah zaposlio kod tada poznatog poduzetnika Thomasa Edisona u firmi Edison General Electric. Tjedno je zarađivao 18 dolara, što je ekvivalentno današnjoj vrijednosti od 440 dolara. Edison mu je ponudio bonus od 50.000 dolara (sada vrijednost jednog milijuna) ako mu redizajnira i poboljša sistem električnog motora. Tesla je to napravio za samo dva mjeseca, ali Edison mu nije isplatio obećanu nagradu rekavši da se samo šalio. "Tesla, ne razumiješ ti naš američki humor", objasnio mu je Edison i umjesto 50.000 dolara nagrade povision mu je tjednu plaću za 10 dolara. Tesla je odbio povišicu i dao otkaz istog dana. Pokrenuo je vlastitu tvrtku Tesla Electric Light & Manufacturing, ali je ona ubrzo propala pa je morao raditi sitne poslove na ulici da bi preživio.

Godine 1887. osniva novu tvrtku Tesla Electric Company i za nekoliko mjeseci patentira izmjeničnu struju. Pokazalo se da je to bio najvažniji izum u povijesti. Dobio je ponudu tvrtke Westinghouse Electric & Manufacturing Company koja mu je ponudila odličan prijedlog. Otkupili su sve njegove patente za 60.000 dolara plus 150 dionica i 2.50 dolara po kućanstvu koje uvede električnu struju. Također je dobio plaću od 2.000 dolara mjesečno, što je u vrijednosti današnjih 48.000 dolara (ili oko 350.000 kuna). Do 1890. godine, samo godinu dana prije njegovog 35. rođendana, Tesla je postao milijunaš. U današnjoj vrijednosti, kao da je imao 25 milijuna dolara.

Međutim, Edison nije bio sretan takvim razvojem događaja jer su zbog Teslinog izuma svi odbacili njegov motor s istosmjernom strujom. Pokrenuo je medijsku kampanju kako bi uvjerio Amerikance da je Teslina izmjenična struja opasna. Čak je na toj kampanji patentirao električnu stolicu koja je po prvi put isprobana na osuđeniku Williamu Kemmleru u zatvoru u Auburnu, NY. Da bi pobio njegove tvrdnje, Tesla je krenuo u protukampanju te je pred gomilom ljudi kroz sebe pustio milijun volta izmjenične struje kako bi dokazao da je najgore što od nje može biti - loša frizura.

Taj je rat strujama skupo koštao Westinghouse. Edison je mogao puno uložiti u kampanju jer ga je podupirao J.P. Morgan. Godine 1907, nakon skoro 20 godina borbe s Edisonom, Westinghouse je bio 20 milijuna dolara u dugu i pred bankrotom. George Westinghouse je u očaju molio Teslu da smanji ili da se privremeno odrekne svoje naknade kako bi tvrtka preživjela. Tesla je pokidao ugovor na mjestu da bi iskazao svoju zahvalu prema Westinghouseu što mu je vjerovao kad nitko drugi nije. U zamjenu za tu gestu Westinghouse mu je isplatio 216.000 dolara te je nastavio koristiti njegove patente bez daljnjih naknada.

Kad se sad pogleda unazad, Tesla je bio briljantni inovator i genij za fiziku, ali je bio užasno loš u ekonomiji. Iste godine kad je on pokidao taj ugovor bankari su procijenili njegove patente na 12 milijuna dolara (što je u današnjoj vrijednosti oko 300 milijuna dolara). Bio je još relativno mlad i s tim je novcem mogao dalje ulagati te bi vrlo lako za nekoliko godina postao najbogatiji čovjek na svijetu i prvi milijarder u povijesti.

Umjesto kidanja ugovora, trebao je pristati na Westinghouseov prijedlog i privremeno se odreći naknade. Tako bi on ostao vlasnik svojih patenata. Ovako ih je dao za vrlo sitnu sumu.

Sreća ga nije pratila ni kasnije. Imao je milijune, ali nije znao raspolagati novcem. Živio je sam pa nije imao nikoga tko bi ga upozorio da ne bude rastrošan te kako da ih pametno ulaže. Spavao je i jeo po luksuznim hotelima, a i nakon što se bogatstvo istopilo tu naviku nije htio mijenjati pa se počeo zaduživati. Nije vjerovao ljudima, bio je asocijalan pa nije htio čuti ničije savjete, a to ga je skupo koštalo jer nije imao smisla za biznis niti financijsku odgovornost. Tijekom 20 godina potrošio je novac na nekoliko loših, ali skupih projekata koji su redom propadali. Do smrti je bankrotirao.

Dakle, oni što pričaju kako je to dokaz nekakvog nepravednog svijeta, kapitalizma, društva, bilo čega - nisu u pravu. Tesla je donosio svoje odluke i njegovo materijalno stanje bilo je isključivo rezultat njegovih osobnih izbora. Ne možemo stalno tražiti razloge vani i u društvu, naše materijalno stanje je uvijek rezultat naših osobnih izbora.

To ne umanjuje genijalnost ovog čovjeka i njegov utjecaj na našu civilizaciju, ali nam treba poslužiti kao lekcija. Nije dovoljno imati genijalne ideje, moramo biti svjesni njihovih vrijednosti i znati kako ih što bolje prodati. Osim toga, trebamo biti odgovorni s financijama. Ako nemamo za to žicu, nije smak svijeta - onda trebamo poslušati druge. Da je Tesla htio poslušati tuđi savjet ili da je htio unajmiti financijskog savjetnika, vjerojatno bi završio drukčije.