Vezani članci:
Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava
Čemu tolika ksenofobija?
Sever će morati prihvatiti da radnik i poslodavac nisu sukobljene strane
Carevo novo ruho
Student odgovara sindikalistima: Znate li uopće koga napadate?
Zašto ljevičari i sindikalisti žele novi razdor među radnicima?
Nova sjajna ideja iz sindikalne kuhinje: Zabranama i regulacijama do potpune zaposlenosti
Sever opet obmanjuje javnost (i novinari mu u tome pomažu)
Najsolidarnije nacije su tamo gdje je tržište slobodnije, Hrvati ispod prosjeka
Osnivanje sindikata nije ʼpobjeda radnika, poraz Amazonaʼ
Sindikalni porez bi bio grubo kršenje ljudskih prava
Ono što Ribić predlaže Hrvatskoj već je srušeno na američkom Vrhovnom sudu
Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Čovjek koji je znao sa sindikatima: Ovako je Reagan riješio štrajk u javnom sektoru
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Tko zastupa interese 1,1 mil. radnika koji stvaraju svu vrijednost u ovoj zemlji?
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Pogriješio sam u tekstu o Ribiću: Ipak se financira iz državnog proračuna i trebao bi iznijeti visinu svojih primanja
Zašto visina Ribićeve plaće nije nikakav argument protiv njega
Je li Kolakušić populist? Rekao je dvije stvari koje se drugi političari u RH ne usude reći
Sindikat i vlada paze da Hrvatska slučajno ne bi prosperirala
Koji političari još brane interese poreznih obveznika?
Kako vas nije sram?
Sindikat upravlja ovom državom - i vodi je direktno u ponor
Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!
Demokratski ciklusi reketarenja
Zašto vlada mora pristati na svaki zahtjev sindikata državnih i javnih službenika
Novo na Liberalu:
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit

Zašto je sindikat protiv povećanja radničkih plaća?


Piše: Branimir Perković
19.10.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Zašto je sindikat protiv povećanja radničkih plaća?

Zašto je sindikat protiv povećanja radničkih plaća?


Piše: Branimir Perković
19.10.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Tijekom zadnjih nekoliko godina se sasvim promijenilo jedno od temeljnih obilježja hrvatskog gospodarstva, viška radne snage tj. jako visoke nezaposlenosti, što je poslodavcima davalo veću pregovaračku moć kod određivanja plaća. U takvoj situaciji radnici nisu mogli pregovarati za višu plaću jer su ih poslodavci lako mogli zamijeniti novim radnicima. Većina radnika se bojala gubitka posla i nemogućnosti nalaska drugog zaposlenja pa je prihvaćala sve što su poslodavci htjeli, od niskih plaća preko neplaćenih prekovremenih do zlostavljanja na poslu.

Situacija se ulaskom u EU korjenito mijenja jer jako velik broj radnika odlazi u druge zemlje EU, što dovodi do manjka radne snage u Hrvatskoj i pritiska na rast plaća. Radnici prvi put od samostalnosti Hrvatske dobivaju veću pregovaračku moć kod određivanja plaća jer u Hrvatskoj nedostaje radne snage, posebno u građevinarstvu, turizmu, poljoprivredi, ali i u IT sektoru. Plaće su zadnjih godina rasle u svim zanimanjima, posebno u nabrojanima gdje nedostaje kvalificirane radne snage.

Nastala je situacija u kojoj kronično nedostaje radnika u svim industrijama, i poslodavci moraju podizati plaće da bi zadržali radnike koji su postali oskudan resurs i time ostvarili bolju pregovaračku poziciju u pregovorima za plaće i druge oblike kompenzacije.

Ta situacija traje već nekoliko godina, a u to vrijeme su poslodavci snažno podizali plaće, posebno u ugostiteljstvu i građevinarstvu.

Ali poslodavci su došli do svog limita i traže od države da smanji porezno opterećenje kako bi mogli radnicima ponuditi veće plaće. Izlazak iz šestogodišnje gospodarske krize je dao vjetar u leđa poslodavcima i dovoljnu sigurnost da povećaju plaće, što je u suštini najbolja demografska mjera koja se može dogoditi. Koliko god cjepidlačili o socijalnim naknadama i lošim institucijama, činjenica ostaje da su ljudi u Hrvatskoj emigrirali zbog niskih primanja.

Ekonomija u Hrvatskoj je već do kraja cijeđena porezima i tlačiteljskom državnom birokracijom, a i kompanije i radnici su oguljeni do gole kože od strane države. Jednostavno niti hrvatska kompanija niti hrvatski radnik više nemaju što dati državi jer im država već previše uzima.

Da bi se mogao nastaviti rast plaća, a time i ostvariti najbolja demografska mjera, treba smanjiti porezno opterećenje rada i poslovanja. A onda možemo biti sigurni da će se to preliti u plaće, ne zato što porezna opterećenja uvijek dovode do rasta plaća (ona to čine indirektno jer oslobađaju gospodarski rast), nego zato što u trenutnoj situaciji manjka radne snage poslodavci MORAJu podizati plaće da bi zadržali radnike, a to mogu puno lakše ako im država otvori prostor tako da olabavi svoj stisak oko vrata poslodavaca i radnika u privatnom sektoru.



Čovjek bi pomislio da će interesne skupine koje bi trebale predstavljati radnike, kao što su sindikati, prvi pozdraviti takav razvoj događaja te učiniti sve u svojoj moći da se taj proces intenzivira, tj. radnici što bolje iskoriste novonastalu situaciju i ostvare sve veće plaće.

Ali ako je suditi po izjavama Krešimira Severa, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), sindikati se jako protive ideji da država smanji poreze, bilo na poslovanje ili rad (a porezi na poslovanje ionako indirektno smanjuju plaće jer smanjuju gospodarski rast), i tako oslobodi prostor za snažniji rast plaća radnika u privatnom sektoru.

Izgleda kao paradoksalna situacija, da se sindikati bore protiv rasta plaća radnicima, ali Krešimir Sever savršeno dobro zna da njegova uloga nije da predstavlja radnike nego da štiti interesnu skupinu parazitskih hordi birokrata koji se financiraju kroz državni proračun tj. poreze. To je u principu njegovo biračko tijelo, interesna skupina koju mora zadovoljiti, stoga radi sve što je u njegovoj moći da osigura bujanje birokratskog aparata, a time i održavanje poreznog opterećenja na trenutnoj razini.

Sasvim je jasno zašto se Sever protivi poreznim rezovima da bi se oslobodio prostor za rast plaća, to čini jer misli da bi smanjivanje poreznog opterećenja smanjilo proračunske prihode i time ugrozilo izvor plaća za nepotrebnu birokraciju koja ne samo da šteti radnicima u privatnom sektoru, nego i onim radnicima u javnom sektoru koji nisu zaposleni na izmišljenim pozicijama za koje je izmišljen novi nepotreban posao i rade na stvarnim i bitnim radnim poslovima (liječnici, policija, učitelji...). Bujanje birokratskog aparata onemogućuje rast i njihovih plaća.

Čak i da je istina da smanjivanje poreznog opterećenja istodobno smanjuje i ukupne porezne prihode, što nije istina jer je nedavno snižavanje poreza na dobit ustvari povećalo ukupne porezne prihode od tog poreza, zauzimanje stava protiv nečega što bi dovelo do rasta plaća je ultimativna izdaja radnika od strane onih koji ih deklarativno štite, sindikata.

Ovo je samo najnoviji primjer u kojem se sindikati zauzimaju za politike koje ustvari štete radnicima, a odgovaraju samo bujanju državnog aparata i održavanju ogromnog broja plaćene glasačke mašinerije po državnim institucijama, županijama, gradovima, agencijama itd. Sindikati sudjeluju u javnom propagiranju narativa o sukobu rada i kapitala te svemogućoj državi koja sve uređuje, sve štiti i sve čini boljim. U tom narativu kapital je u zavjeri protiv rada, a tu se pojavljuje država kao zaštitnih radništva.

Istina je to da se ustvari radi o sukobu rada i kapitala na jednoj strani te države na drugoj, a pod „država“ se misli na klijentelističke političke strukture koji kupnjom birača novcima iz državnog proračuna, novcima koje su oteli kapitalu i radnicima, održavaju trenutno stanje koje odgovara samo njima. Sindikati su dio te strukture.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.