Vezani članci:
CNN: Neki europski lideri koriste pandemiju za grabljenje moći
Francuski parlament natjerao vladu da skrati razdoblje korištenja kovid putovnica
Macron je zadnja osoba na planetu koja može govoriti drugima kako da urede svoju zemlju
Francuzi uče o obnovljivim izvorima na teži način: Solarni asfalt se pokazao kao kolosalna pogreška
Francuska uvela digitalni porez, Trump ljut: ʼSad ćemo mi oporezivati vaše vino!ʼ
Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu
Katedrala Notre-Dame je preživjela pljačku i uništavanje tijekom Francuske revolucije, preživjet će i ovaj požar
Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...
Macron i njegova stranka izbjegavaju riječ ʼliberaliʼ i za to imaju dobar razlog...
ʼŽuti prsluciʼ nisu nikakvi revolucionari nego ekstremistička rulja, a Macron je postupio državnički
Macron je zbog Pariškog sporazuma ugrozio provedbu reformi javnog sektora i tržišta rada
Možda smo cijelo vrijeme pogrešno percipirali podjelu unutar EU. Postoji i treća strana...
Macron najavio novu seriju reformi: ʼOva država troši lude količine love na socijalne programeʼ
Fiziokrati, merkantilisti i njihov utjecaj na današnju svjetsku politiku
Francuska više neće biti glavni zagovaratelj poljoprivrednih poticaja
The Economist izabrao Francusku za zemlju godine, evo zašto
Macron - revolucija o kojoj Hrvati ne smiju ništa znati
Macron je bio za dekriminalizaciju kanabisa...a onda je postao predsjednik
Macron odlučan da provede reformu rada: Donosimo 5 ključnih promjena koje će razljutiti sindikate
Macron zbog rezova pao u anketama pa nacionalizirao brodogradilište da se spasi
Dan kada su seksualne radnice okupirale crkvu i izborile se za prava
Francuzi rekli NE nacionalizmu, DA slobodnom tržištu
Le Pen nije najgora kandidatkinja: Ovaj lik bi uveo porez od 100%
FEE: Top 6 razloga zašto bi Le Pen bila loša predsjednica
Odbijanjem da prekrije lice u Libanonu, Le Pen pokazala svoje licemjerje
Država joj poslala porezni zahtjev na grob
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Državni intervencionizam i poticaji poslali najvećeg američkog proizvođača mlijeka u stečaj
Spasimo hrvatsku poljoprivredu, ukinimo subvencije!
Legalizacija marihuane bi obogatila našu turističku ponudu i učinila Hrvatsku konkurentnijom
Novo na Liberalu:
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva

Kako francuska opsjednutost poljoprivredom utječe na francusko gospodarstvo, EU i puno šire


Piše: Branimir Perković
4.2.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Kako francuska opsjednutost poljoprivredom utječe na francusko gospodarstvo, EU i puno šire

Kako francuska opsjednutost poljoprivredom utječe na francusko gospodarstvo, EU i puno šire


Piše: Branimir Perković
4.2.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Francuska tradicionalno potiče poljoprivrednu proizvodnju i još kontrolira minimalne cijene prehrambenih proizvoda. To je inače karakteristika planske ekonomije.

Nevjerojatno je da u 21. stoljeću postoji država u EU koja određuje minimalne cijene prehrambenih proizvoda, što je jedna od politika centralno planirane cjenovne kontrole koje se primjenjuju u socijalističkim planskim ekonomijama ili eventualno u vrijeme rata. Ali radi se o jednoj od država utemeljiteljica EU, Francuskoj.

Francuski premijer Emmanuel Macron je u svom predizbornom programu najavio da će podići minimalne cijene prehrambenih proizvoda da bi pomogao poljoprivrednom lobiju, što je Vlada trebala izglasati u prosincu prošle godine, ali zbog "Žutih prsluka" to nije učinjeno.

Opsjednutost Francuske i Francuza poljoprivredom seže daleko u prošlost, još od kaotičnog i nasilnog doba Francuske revolucije. Jedan od okidača revolucije je bila upravo nestašica poljoprivrednih proizvoda i glad pa se stvorio paničan i protekcionistički način razmišljanja o poljoprivredi, što je opstalo do današnjih dana.

U bizarnom povijesnom raspletu se dogodilo da je upravo jedna od prethodnica moderne ekonomske misli, škola fiziokratizma, koja je zagovarala nemiješanje države u gospodarske odnose i od koje potječe izraz laissez faire, što označava potpuno odsustvo državne kontrole nad ekonomijom i koji je kasnije preuzeo otac klasične ekonomije Adam Smith, vjerojatno bila idejni okidač takvog odnosa prema poljoprivredi.

Fiziokrati su naglašavali slobodu u ekonomskim odnosima i odsustvo bilo kakvih trgovinskih barijera, ali su isto smatrali da sve bogatstvo proizlazi isključivo iz poljoprivrede. Smatrali su da se samo u poljoprivredi "vidi" nastanak zaista nečega novoga, uz ulaganje energije ljudskog i životinjskog rada, a sve ostale djelatnosti su samo mijenjanje oblika bogatstva nastalog iz poljoprivrede.

Tijekom vremena su njihove ideje o nužnosti slobode u ekonomskim odnosima i odsustva državne prisile prešle preko mora u Englesku i Škotsku, gdje su bile temelj za Adama Smitha i druge utemeljitelje klasične ekonomske škole, a u Francuskoj je ostala samo fetišizacija poljoprivredne proizvodnje.

Ta opsjednutost poljoprivredom je kulturološki i politički opstajala kroz povijest, pa su tako glavni uvjet Francuske za prihvaćanje jedinstvenog tržišta EU bili poljoprivredni poticaji. Francuski političari su praktički samostalno stvorili Zajedničku poljoprivrednu politiku 1962. godine, na koju trenutno odlazi oko 40% proračunskih sredstava EU.

I danas poljoprivredni lobi ima ogroman utjecaj na Francusku politiku, iako je manje od 3% Francuza zaposleno u poljoprivredi. Zbog toga i postoji nešto nezamislivo za razvijenu slobodnotržišnu ekonomiju, određivanje minimalne cijene prehrambenih proizvoda. Argument je da određivanje minimalne cijene poljoprivrednih proizvoda štiti poljoprivrednike iako već postoje goleme subvencije. Upitno je da se 3% stanovništva i mali dio ukupnog gospodarstva subvencionira iz sredstava koja su posredstvom državne prisile tj. oporezivanjem oduzeta ostatku gospodarskih subjekata i ostalih 97% stanovništva.

Dodatna licemjernost je da se propovijeda slobodna trgovina na razini EU dok pojedine države kao Francuska naveliko subvencioniraju neke gospodarske grane. To umjetno narušava tržišnu utakmicu i guši proizvođače iz siromašnijih država članica koje ne mogu priuštiti da toliko izdašno subvencioniraju poljoprivrednu djelatnost, a zbog toga što su granice otvorene ne mogu se oduprijeti trgovinskim barijerama kao što su carine da bi zaštitili vlastite poljoprivrednike.

Da se razumijemo, situacija u kojoj bi ostale države odgovorile carinama na subvencije francuskim poljoprivrednicima ne bi koristila nikome. Cijene prehrambenih proizvoda u tim državama bi narasle i carine bi bile na štetu stanovništva, bar na sve koji nisu zaposleni u poljoprivredi, a to je minimalno 95% stanovništva u svakom zemlji EU.

Francuska svojom opsjednutošću poljoprivredom najviše šteti vlastitim građanima i to a dva načina. Prvo oporezuje 97% građana i otprilike isto toliki dio gospodarstva da bi subvencionirala 3% radnika u poljoprivredi, a zatim određuje minimalnu cijenu prehrambenih proizvoda, koja je iznad tržišne, i time prisiljava kupce da dodatno plaćaju za proizvode čiju je proizvodnju država već subvencionirala njihovim novcem.

Ali neefikasna raspodjela novca od produktivnih prema manje produktivnima je samo jedna dimenzija problema. Druga dimenzija je narušavanje zajedničkog tržišta EU. Treća dimenzija je što to dovodi do viškova proizvodnje jer se narušava cjenovni mehanizam koji signalizira tko, što, koliko, kako i gdje treba proizvoditi.

Prosvjedi poljoprivrednika su standardna slika u Francuskoj. Scene u kojima se mlijeko prolijeva, gnojivo razbacuje po ulicama, puštaju svinje i ovce po gradovima, blokiraju ulice i uništavaju poljoprivredni plodovi stalno pune naslovnice medija u Francuskoj. Doima se kao da je Francuska primarno poljoprivredna zemlja, iako samo 3% radnika radi u poljoprivredi.

Zašto su poljoprivrednici stalno nezadovoljni ako su toliko privilegirani da su najsubvencioniraniji dio gospodarstva u Francuskoj i među najsubvencionirajima u svijetu? A dodatno su zaštićeni minimalnim cijenama prehrambenih proizvoda.

Pa upravo zbog toga što subvencije dovode do viškova u proizvodnji, čak i situaciji kada je Francuska veliki izvoznik poljoprivrednih proizvoda. Narušavanje cjenovnog mehanizma može dovesti samo do dva ishoda; proizvodnih viškova ili proizvodnih manjkova. Zbog toga što centralno planiranje nikada nije uspjelo zamijeniti cjenovni mehanizam, u socijalizmu su se stalno pojavljivali viškovi i manjkovi. Subvencije i određivanje minimalnih cijena prehrambenih proizvoda u Francuskoj su doveli do prevelike proizvodnje poljoprivrednih proizvoda koji se nemaju kome prodati.

Slobodnotržišni mehanizam na viškove odgovara tako da cijene padaju, a dijelu proizvođača proizvodnja postaje neisplativa pa se oni prebacuju na neku drugu djelatnost.

Francuska poljoprivreda je neosporno jedna od najproduktivnijih i najisplativijih na svijetu. Baš zbog toga nije sasvim jasno zašto Francuska, kao uostalom i ostale zemlje poput Njemačke, toliko izdvajaju poticaja za poljoprivredu, djelatnost koja zapošljava manje od 3% stanovništva i doprinosi BDP-u manje od 2%. A sve to na teret ostalih 98% gospodarstva i 97% stanovništva. I kao da to nije dovoljno velika privilegiranost poljoprivrednika, Francuska ima i zakon kojim određuje minimalnu cijenu prehrambenih proizvoda.

Standardna obrana glasi kako se time pomažu mali proizvođači i "preživljavanje sela". Ali to nije istina jer 80% sredstava iz EU proračuna namijenjenog za poljoprivredu dobiva samo 20% proizvođača. Mali proizvođači dobivaju jako malo. Činjenica je kako u poljoprivredi veliku ulogu igra ekonomija obujma i velike farme su ujedno produktivnije farme. Poljoprivreda 21. stoljeća je masovna, industrijalizirana i visoko tehnološki opremljena. Premala zemljišta su ujedno i problem Hrvatske poljoprivrede. Upravo zbog toga što se radi o industriji u pravom smislu riječi, a ne malim farmerima iz 19. stoljeća, trebaju se ukinuti subvencije, kao i bilo kojoj drugoj industriji.

Koliko je uopće isplativa proizvodnja koju se treba toliko jako štititi? Koliki je to teret za ostatak društva?

Problemi s takvom politiku prelaze i granice EU. Zemlje u razvoju su puno više oslonjene na poljoprivredu kao izvor ekonomskog rasta od država EU. U situaciji bez državnog intervencionizma, one bi izvozile poljoprivredne proizvode u EU zato što imaju niže troškove proizvodnje. Ali velike subvencije poljoprivrednicima u EU ruše taj prirodni trgovinski odnos i one ipak ne mogu biti cjenovno konkurentne koliko bi inače bile. Paradoksalno je da su među deset najvećih svjetskih izvoznika poljoprivrednih proizvoda čak šest države EU (Njemačka, Francuska, Nizozemska, Belgija, Španjolska i Italija) - male zemlje s relativno velikom gustoćom stanovnika, kojima poljoprivreda sudjeluje u ukupnom gospodarstvu s par posto. Razlog su upravo ogromne subvencije i zbog toga je upitna sama neto isplativost tog izvoza.

Subvencije, same po sebi, teško su narušavanje tržišne efikasnosti i dovode do proizvodnih viškova, a ukupna isplativost za samu nacionalnu ekonomiju je upitna. Činjenica da je Francuska na to dodala još i određivanje minimalnih cijena prehrambenih proizvoda je čisto groteskna.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.