Vezani članci:
Macron je zadnja osoba na planetu koja može govoriti drugima kako da urede svoju zemlju
Hvala Bogu za desničare. Da oni nisu došli na vlast, skoro nitko u svijetu ne bi pitao za okoliš
NASA: Požari u Brazilu su ove godine ispod prosjeka. Otkud onda medijima suprotne informacije?
Brazilska vlada želi kopirati Čile: Pred kongresom deklaracija ʼ17 principa slobodeʼ
Venezuela izabrana u UN-ovo vijeće za ljudska prava; HRW prosvjeduje
Matija Babić griješi po pitanju regulacija okoliša, liberalizma i Europe
Što je s državama BRICS-a? Prije 18 godina predviđali su im globalnu prevlast i konkurenciju NATO savezu...
Ljevica je uništila brazilsku ekonomiju. Mladi traže 'manje Marxa, više Misesa'
Brazilke i Argentinke traže pravo da sunčaju grudi u javnosti
Bande zavladale Brazilom, narod nemoćan: 'To se dogodi kad je nacija goloruka'
ALDE osvojio najviše novih mandata, pučani i socijaldemokrati na gubitku
Nova europska politička grupacija, čiji će član vjerojatno biti i Živi zid, ima samo jedan zajednički cilj
U neočekivanom obratu Estonija je dobila vladu s desnim populistima
Desni populisti postali druga stranka u Finskoj, liberali će vjerojatno u oporbu
Ljevica je i službeno izgubila vlast u Švedskoj. Što slijedi?
Desni populizam je puno veća i realnija prijetnja zapadnoj civilizaciji od lijevih šarlatana
Kako dolazi do braka između ljevice i desnih populista
J. Tucker: Desni populizam je još jedna prijetnja slobodi
Nacionalizam na lokalnom nivou nema smisla, a sadržaj je katastrofa
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Antička demokracija - kako je populizam ubio Sokrata
Top lista populista (izdanje EU izbori 2019.)
Ovaj lik predaje na FPZG-u, širi teške dezinformacije i tvrdi da našom politikom vlada ʼneoliberalizamʼ
Nakon lijepih priča i snova, Britancima se bliži brutalan sudar sa stvarnošću
I Amerikanci imaju Radničku frontu, zove se Donald Trump
Bunjac konačno ima ozbiljnu konkurenciju, ali ne u Hrvatskoj nego u susjedstvu
SDP-ov prijedlog za rast plaća - čisti populizam
Je li Hrvatska stvarno otporna na populizam?
Živi zid pokazao kako bi oni vodili gospodarstvo
Populističko-populistička koalicija u Italiji postigla dogovor, ovo su mjere koje najavljuju
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Bolsonaro - fašist ili posljednja nada za Brazil?


Piše: Mario Nakić
14.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Bolsonaro - fašist ili posljednja nada za Brazil?

Bolsonaro - fašist ili posljednja nada za Brazil?


Piše: Mario Nakić
14.1.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Kad je preuzeo vlast, lijevi mediji su ga predstavljali kao brazilskog Donalda Trumpa i najveću prijetnju svjetskoj stabilnosti, a desni kao posljednju nadu za Brazil. I jedni i drugi su u pravu.

Pobjeda desnog populista Jaira Bolsonara u listopadu na predsjedničkim izborima u Brazilu izazvala je prilično veliku prašinu u medijima diljem svijeta. Komentari su striktno podijeljeni. Lijevi mediji su ga proglasili krajnjim desničarom, fašistom i maltene vragom, a desni i oni okrenuti ekonomskim pitanjima - jedinom nadom za spas Brazila.

Namjerno nisam htio komentirati Bolsonara odmah nakon izbora, htio sam pustiti malo da vidim kako će se stvari razvijati, ali moram priznati da su i lijevi i desni mediji bili u pravu.

Riječ je o desnom populistu, vrlo ekstremistički nastrojenom u mnogim društvenim pitanjima. Dugo godina je bio član Kršćanske demokratske stranke da bi prije dvije godine prešao u Socijalno-liberalnu stranku, koja u Brazilu također predstavlja desnicu. On ju je učinio još malo više ekstremnom nego što je bila. Iako za sebe tvrdi da je "tek obični konzervativac", ovo su neke od njegovih čuvenih izjava pa sami prosudite:

"Osim Brazila, iznad svega, budući da smo mi kršćanska zemlja, može biti samo Bog. Bog iznad svih! Ovo nije mala priča o sekularnoj državi, ovo je priča o kršćanskoj državi. I ako se manjina tome protivi, neka se odseli."

"Učinimo da Brazil bude zemlja za većinu, a ne za manjinu. Manjine se trebaju nakloniti većini. Zakoni trebaju štititi većinu, a ne manjine. Manjine se moraju prilagoditi ili jednostavno nestati."

"Ne bih nikada dao ženi istu plaću kao muškarcu, premda ima i konkurentnih žena."

"Ne bih mogao voljeti dijete da znam da je homoseksualac. Neću glumiti licemjera. Radije bih da mi sin pogine u nesreći nego da mi se pojavi s drugim muškarcem. Za mene, bio bi mrtav."

To su samo neki od primjera po kojima možete vidjeti da ima neke totalno antiliberalne stavove. Javno je izjavio i da podržava neke diktature. Ovakve stvari mogu zalediti ljudima krv u žilama. Amerikanci ga uspoređuju s Donaldom Trumpom, vjerojatno zato što je Bolsonaro fan Donalda Trumpa, ali oni malo upućeniji u stanje u Brazilu kažu da ima puno više sličnosti s filipinskim predsjednikom Rodrigom Duterteom. Podsjetimo, to je onaj lik koji provodi genocid nad korisnicima i dilerima droge u svojoj zemlji.

Kako se dogodilo da Brazilci izaberu takvog čovjeka za predsjednika? Odgovor je vrlo jednostavan - 12 godina lijeve vlade učinilo ih je očajnima. Brazil je ekonomski pao vrlo nisko, gotovo na razinu Argentine. Pogledajte kako se kretao BDP per capita (prilagođen kupovnoj moći) tijekom zadnjih 10 godina, u usporedbi s Hrvatskom i Panamom (Panamu sam uzeo kao primjer iz Latinske Amerike jer ta zemlja bilježi posljednjih godina najveći rast BDP-a u toj regiji).



Tijekom dva mandata Dilme Rousseff, komunističke revolucionarke u mladosti i kasnije predvodnice socijaldemokratske Radničke stranke, u Brazilu je povećan javni dug, nezaposlenost i kriminal. Godinama su se organizirali prosvjedi diljem zemlje, a česti su bili i štrajkovi radnika u prosvjeti i zdravstvu. Socijalisti su vodili vrlo protekcionističku ekonomsku politiku "štiteći" domaću proizvodnju od uvoza pa je po visini carinskih tarifa Brazil najgori u Latinskoj Americi. Naravno da takva politika nije pomogla Brazilcima da bolje žive, već naprotiv, učinila ih je još siromašnijima.

I onda je Bolsonaro prešao u Socijalno-liberalnu stranku i promijenio vlastiti imidž u ekonomskog liberala kako bi se suprotstavio socijalistima. Pred izbore počeo je pričati o potrebi privatizacije javnog sektora, oslobađanja tržišta, ukidanja pojedinih carina i poreza te reformi mirovinskog sustava. Njegov glavni adut bio je antikomunizam koji jako voli isticati.

Iako njegova politička povijest ne ide tome u prilog, zbog novije retorike u lijevim medijima je zaradio epitet neoliberala. To je za njih, prema knjizi Naomi Klein, svatko tko se zalaže za privatizaciju državnih poduzeća, manje poreze i slobodnije tržište, odnosno svatko tko se zalaže za ekonomski liberalizam. Nisam siguran jesu li to stvarno stvari koje će on napraviti ili je samo nabacio takvu retoriku da bi pridobio glasove, ali u svakom slučaju mu je pomoglo da pobijedi na izborima. Brazilcima je dosta socijalizma i htjeli su nekoga tko će predstavljati najveću suprotnost onome što ih je dovelo u ovakvu situaciju.

Zbog tvrdih konzervativnih stavova u društvenim i prilično liberalne retorike u ekonomskim pitanjima, neodoljivo podsjeća na bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinocheta. Pinochet je nasilno preuzeo vlast vojnim pučem 1973. godine i vladao autoritarno, nedemokratski skroz do 1990. U tom razdoblju mnogi Čileanci su protjerani ili progonjeni zbog nepodobnih političkih stavova, u početku su proživjeli i veliko siromaštvo, ali politika slobodnog tržišta je pokazala rezultate od 1980-ih nadalje. Danas je Čile, dobrim dijelom upravo zahvaljujući reformama koje su proveli Chicago boysi za vrijeme Pinocheta, najrazvijenija zemlja Latinske Amerike (vjerojatno će ga tijekom sljedećih godina Panama prestići jer ona ima sada uvjerljivo brži rast i već mu je za petama).

Još je interesantnije, i vrijedi ponoviti, da je Čile od 1973. do 2000. godine od najsiromašnije zemlje Latinske Amerike postao najbogatija. Koliko je ekonomski razvoj utjecao na život stanovnika možda najbolje kazuje podatak da se Čileancima od 1961. do danas prosječni životni vijek produžio za punih 25 godina, što je uz Singapur najveći napredak u svijetu.

Ako uzmemo u obzir ove činjenice, onda se mora priznati da ovakav izbor Brazilaca možda i nije loša stvar, pogotovo na duge staze. Ipak, treba još pričekati pa vidjeti hoće li Bolsonaro uopće provesti ekonomske reforme u Brazilu, onakve kakve je proveo Pinochet u Čileu. Investitori su optimistični, što se može vidjeti po brazilskoj burzi čiji je indeks od početka studenog prošle godine, dakle od njegove pobjede do danas, porastao za 6 posto, što je nakon Indije najveći burzovni rast u zadnja dva mjeseca. Forbes piše kako investitori očekuju puno od novog predsjednika, a Wall Street Journal je njegov izbor izabrao najvažnijom pobjedom u prošloj godini. Svjetska banka predviđa Brazilu konačno ekonomski rast, i to 2,4 posto u ovoj i 2,7 posto u sljedećoj godini.

Odmah nakon što je preuzeo vlast, jedna od prvih odluka bila mu je legalizacija oružja za građane. To podržavam. Brazilci imaju velike probleme s kriminalom i u takvoj situaciji sasvim je razumno omogućiti građanima, koji to žele, da što lakše dođu do vatrenog oružja i da se mogu sami obraniti od svakog napada ili pokušaja pljačke. U isto vrijeme, pojačao je vojsku i policiju baš zbog toga kako bi pokazao da je spreman uhvatiti se u koštac s kriminalom.

Zbog njegovih nimalo pristojnih niti tolerantnih izjava o homoseksualcima nastao je strah među LGBT zajednicom, ali ipak mislim da po tom pitanju neće biti problema jer u Brazilu je istospolni brak legalan i zakonom zaštićen još od 2010. po odluci Ustavnog suda. To je, dakle, pravosudna, a ne politička odluka pa ni predsjednik ne može na nju nikako utjecati. Ista stvar je i kod sekularizma, pa i kod prava žena. Njegovi osobni stavovi su jedno, a drugo je što on, kao predsjednik, uopće može napraviti. Da bi umanjio ljudska prava manjinama ili ženama, morao bi ukinuti Ustavni sud i proglasiti diktaturu, a to ni Brazilci niti svijet ne bi mirno gledali.

Od Bolsonara najviše se očekuje da djeluje u ekonomskoj politici, da napravi potrebne promjene i da se država obračuna s kriminalom. Jasno je da on nije liberal i nema puno veze s liberalizmom, u mnogim pitanjima je čak antiliberalan, ali svejedno treba pričekati i vidjeti kako će se stvari odvijati jer možda baš ovakav predsjednik može učiniti najveću i najmnogoljudniju zemlju Latinske Amerike gospodarskom silom.


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.