Proteklih tjedana objavljivao sam odgovore nositelja stranačkih lista, odnosno kandidata za EU izbore. Iz nekih stranaka nisam dobio odgovor, a smatram da smo čekali dosta dugo i ako dosad nisu uspjeli odgovoriti - to znači da ne žele odgovoriti (iz bilo kojeg razloga).

Dakle, nisu nam odgovorile sljedeće stranke: HDZ, Živi zid, Amsterdamska koalicija, Start, koalicija Možemo-ORaH-Nova ljevica i NS reformisti. Htio sam pitanja poslati i Mislavu Kolakušiću, ali na njegovoj Facebook stranici nije omogućeno javljanje porukom, a nisam mogao naći ni njegov drugi kontakt.

Mislio sam da će mi odgovori onih koji se odazovu pomoći da izaberem stranku za koju ću glasati, ali sad sam još više u nedoumici. Želim da bude jasno, ovo što ću sada napisati i kako ću ocijeniti njihove odgovore isključivo je moje subjektivno mišljenje, a ne nekakvo "ocjenjivanje liberalizma" niti bilo što slično. Možda ćete vi drugačije vrednovati njihove odgovore i to je također OK. Osim toga, trudit ću se zadržati na temama koje smo u intervjuu obradili, a neću ocjenjivati stranke i kandidate prema njihovoj aktivnosti izvan toga.

Što mislite, tko je najviše zadovoljio moj ukus? Moram priznati da su to učinili predstavnici čak triju opcija podjednako.

1. Saša Poljanec - Borić (HSLS)

Nositeljica liste HSLS-a je bila jasna, kratka i konkretna, što mi se jako sviđa. Također sviđa mi se novi kurs kojim je HSLS krenuo, a to je striktno klasični liberalizam. Zauzela je čvrst stav protiv uvođenja bilo kakvih novih poreza, porez na robote smatra kažnjavanjem inovativnosti (odlično), a ispravno je primijetila i da je već krenula supstitucija goriva bez posebnog oporezivanja ispušnih plinova na automobilima.

Njen odgovor o regulaciji govora mržnje je sasvim zadovoljavajući: to treba biti posao društvenih, a ne državnih institucija. Kategorički se protivi zabrani GMO-a. Sve je to super, ali ne mogu se složiti s njom da je Članak 17 (nekadašnji Članak 13) u Rezoluciji o autorskim pravima na internetu dobra stvar.

Slažem se da su autorska prava privatno vlasništvo i da trebaju biti zaštićena, ali ona već jesu zaštićena dosadašnjim zakonima. Uvođenje obaveze za društvene mreže da ugrađuju filtere dovest će do cenzure govora koji ne mora biti nužno krađa tuđih autorskih prava jer program neće moći razlikovati citiranje ili parodiju od nekog djela koje je zaštićeno. Tvrdnja da su nositelji autorskih prava sada zakinuti teško može biti prihvaćena budući da su autorske udruge diljem svijeta posljednjih desetljeća znatno povećale svoje prihode, što je potpuno sukladno povećanju popularnosti društvenih mreža. Slobodno dijeljenje na društvenim mrežama nije oštetilo nego je pomoglo autorima da lakše i više zarade. Ova regulacija će vrlo vjerojatno promijeniti internet nagore.

2. Ivica Puljak (Pametno)

Nositelj liste Pametno-Unija Kvarnera osvojio je jednak broj mojih bodova kao i Poljanec-Borić, a to je oko 95 posto. Na sva pitanja njegovi su odgovori sasvim zadovoljavajući, na neka čak i odlični, ali ne sviđa mi se njegov stav o reguliranju govora mržnje.

Prvo, mislim da nitko od naših ispitanika nije uspio točno definirati govor mržnje, kao da naši političari nisu o tome dovoljno informirani. Neki smatraju da je to pozivanje na nasilje, a neki da je to vrijeđanje. Vrhovni sud SAD-a i Europska komisija definirali su govor mržnje kao govor koji je usmjeren protiv pojedinca ili skupine na osnovi njihove etničke, vjerske, spolne, rasne, seksualne ili dobne pripadnosti ili invaliditeta. Konkretno, ako se sjećate kad je Zdravko Mamić izjavio da homoseksualci ne mogu biti dobri nogometaši - to je primjer govora mržnje. U Americi je Vrhovni sud ocijenio da je skupina mladih Azijata, koja je odlučila nazvati svoj punk rock bend "Kosooki" upotrijebila govor mržnje u imenu benda (i oslobodili su ih krivnje jer američki Ustav štiti govor mržnje od progona).

Ja sam na Facebooku zaradio blokadu na mjesec dana kad sam u jednom komentaru napisao: "Hrvatska je puna vjerskih fanatika". Facebook je ispravno ocijenio da je to govor mržnje, a to znači da sam prekršio njihova pravila korištenja. To je OK, privatna kompanija ima pravo odrediti vlastita pravila korištenja, ali pitanje je: trebam li ja kazneno odgovarati zbog toga što sam napisao?

Moje je mišljenje da govor mržnje, iako često stvarno može zvučati ružno i nekome uvredljivo, nikako ne bi smio biti reguliran od strane državnih institucija jer u protivnom ćemo vrlo brzo doći u situaciju kad ćemo moći pričati samo o vremenu budući da sve drugo što kažemo može nekome biti uvredljivo. Europskoj uniji treba nešto kao Prvi amandman u SAD-u - rezolucija koja će štititi svako izražavanje mišljenja od kaznenog progona. Pa tako da ne možemo kazneno odgovarati zbog iznošenja mišljenja - bez obzira što je ono možda i uvredljivo za većinu - osim kad netko poziva na nasilje ili upućuje izravne prijetnje nasiljem.

Liberalima je sloboda govora iznimno važna jer ona je, uz poštivanje privatnog vlasništva, temelj zapadne civilizacije. Ako mi nećemo štititi slobodu govora, tko će? Zato smatram opasnim kad pojedine liberalne stranke uopće pomišljaju na to da bi država trebala regulirati i ograničavati iznošenje mišljenja i nadam se da će gospodin Puljak razmisliti o ovoj kritici.

3. Matija Posavec (HNS)

Nositelj liste HNS-a je zaradio istu ocjenu - 95 posto, budući da je dao zadovoljavajuće odgovore na sve osim o regulaciji govora mržnje (gdje mislim da nije bio sasvim konkretan). Posebno bih pohvalio njegov stav o školstvu i zdravstvu, gdje je odgovorio da se HNS zalaže za vaučerizaciju i veću slobodu izbora za korisnike što će dovesti do povećanja konkurentnosti i poboljšanja kvalitete usluge. Doduše, ta pitanja se određuju na nacionalnoj razini, ali svejedno je pohvalno i ako u EU parlamentu bude podržavao što veću slobodu izbora za korisnike i kupce. To je jako bitno.

Mislim da bi bilo fenomenalno kad bi svi troje - i Poljanec-Borić, i Puljak, i Posavec - ušli u EU parlament. Zamislite kad bismo imali troje tako kvalitetnih i liberalnih predstavnika! Žao mi je što su liberali raskomadani po strančicama i što ih ne mogu sve zaokružiti na jednoj listi, ali eto - tako valjda mora biti.

Iako je Posavec osvojio kod mene isti broj bodova kao i prethodna dva kandidata, neću glasati za HNS zbog toga što na listi imaju ljude poput Stjepana Čuraja - takvi predstavljaju suštu suprotnost mojih interesa, a vjerujem i da se ne uklapaju ni u kakvu liberalnu shemu.

4. Ruža Tomašić (Hrvatski suverenisti)

Moram priznati da je gospođa Tomašić dala većinom odlične odgovore, kao prava liberalna konzervativka. Budući da je riječ uglavnom o ekonomiji, liberalni konzervativci se većinom slažu s klasičnim liberalima pa je to bilo očekivano. Ali zadovoljila je i odgovorima o slobodi govora i zaštiti autorskih prava na društvenim mrežama.

Tomašić je i dosad u EU parlamentu uglavnom dosljedno branila naše interese (i hrvatske i liberalne) i vjerujem da će to činiti i ubuduće. U svjetonazorskim pitanjima se sigurno ne bi složila sa mnom, ali u EU parlamentu se o njima većinom i ne raspravlja.

Međutim, jako mi se ne sviđa njen odgovor o GMO-u i to je jedno od onih pitanja koja su za mene krucijalna. Ona je, naime, odgovorila da je za zabranu GMO-a i da je "i dosad uvijek glasala u tom smjeru".

Zašto zabrana? Zdravstvene organizacije diljem svijeta složne su da hrana proizvedena genetskim inženjeringom, koja se nađe na tržištu, nije ništa štetnija za ljudsko zdravlje od konvencionalno proizvedene hrane. Ne postoje relevantna istraživanja koja bi upućivala na štetnost GMO-a za ljude. S druge strane, GMO tehnologija je spriječila pomor milijuna ljudi od gladi u Indiji i Africi, a svima nam omogućuje da imamo proizvode po povoljnijim cijenama. Zabrana nema smisla i čak je štetna. Nadam se da će gospođa Tomašić provjeriti što kaže znanost o GMO-u i preispitati svoj stav.

5. Ivan Prskalo (Most)

Most nam je poslao odgovore kandidata koji je treći na njihovoj listi, pretpostavljam zato što se on u ekonomskim pitanjima najviše slaže s našim stavovima. Gospodin Prskalo je dao sasvim korektne odgovore i ja čak vjerujem da je on bio iskren. Ali budući da znamo što je Most i da oni imaju pripadnike svih ideologija među svojim kandidatima, ne smijemo uzeti njegove odgovore za Liberal kao stavove Mosta. Na istoj toj listi nalazi se i Sonja Čikotić koja se buni protiv sporazuma o slobodnom izvozu u Kinu, i to iznad Prskala. Na istoj listi je i Miro Bulj. Jednom sam glasao za Most i opekao se. Nema šanse da to učinim drugi put.

6. Tonino Picula (SDP)

Iz odgovora gospodina Picule, nositelja SDP-ove liste, postaje nam jasno koliko je to antiliberalna stranka. Oni su, poput većine sličnih socijaldemokratskih stranaka u Europi, za veliku i snažnu ulogu države i regulacije svega što se kreće i svega što se ne kreće. Također, pozitivno je odgovorio o "Green New Dealu", planu koji je američki Senat već odbio bez ijednog glasa "ZA".

Ali Picula je dao odličan, možda i najbolji odgovor o zaštiti intelektualnog vlasništva na internetu i slobodi govora. Bar u tom pitanju, pokazao je malo liberalizma.

Na kraju, preostaje mi da biram između HSLS-a i Pametnog. Obje stranke pokazuju snažnu liberalnu agendu i vjerujem da bi nas i jedni i drugi dostojno predstavljali u EU parlamentu. Imamo još mjesec dana, ukoliko se nešto posebno ne dogodi, na kraju ću birati između te dvije opcije na "eci-peci-pec".

A vi? Glasajte u našoj anketi (ispod teksta) i napišite svoje mišljenje u komentarima na našoj Facebook stranici.