Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna bruto plaća u listopadu iznosila je 8.081 kunu, što je 3,7 posto više na godišnjoj razini. Prosječna neto plaća iznosila je 6.014 kuna, što je rast od preko 5 posto u odnosu na listopad prošle godine.

Ova razlika u rastu bruto i neto plaće rezultat je porezne reforme koja je značila blago rasterećenje neto plaće, osobito za one s prosječnim primanjima. Podsjetimo, prije godinu dana ljevičarski medij Forum.tm pisao je kako je ta reforma "svinjarija pisana po mjeri Ivice Todorića". Mi smo na Liberalu objasnili prednosti i nedostatke Marićeve reforme. Populisti u Saboru - Ivan Pernar (ŽZ) i Gordan Maras (SDP) - govorili su da će ona naštetiti siromašnima i ići na ruku bogatima.

Ova reforma je imala pozitivan učinak ne samo na građane, već i na državu. Ministar financija Zdravko Marić pohvalio se kako je Hrvatska prvi put nakon osamostaljenja završila godinu sa suficitom u državnom proračunu. Marić je pritom, kao jedan od glavnih razloga za ovaj rezultat, naveo poreznu reformu.

Porezna reforma je sigurno utjecala i na rast BDP-a, koji je na godišnjoj razini oko 3,2 posto. Svi ovi pozitivni pokazatelji ipak nisu ništa posebno ako se uspoređujemo s drugim zemljama Nove Europe koje bilježe puno brži rast.

Ni sindikati nisu baš zadovoljni, i oni smatraju da su plaće mogle i trebale rasti i više. I u pravu su, samo što su oni bili jedna od glavnih kočnica razvoju, da su dozvolili i da su se zalagali za još jaču i opsežniju poreznu reformu, plaće bi rasle i više.

Marićeva porezna reforma je bila preblaga. Budući da je i on sam svjestan njenog pozitivnog efekta, bilo bi valjda logično da sad krene s konkretnijom poreznom reformom koja bi polučila još bolje efekte i na građane i na državni proračun. Porezi na dohodak i dobit mogu se još više srezati, a tu je i PDV čije je smanjenje bilo jedno od predizbornih obećanja Andreja Plenkovića i ekipe. Još uvijek čekamo da se obistini.