Stranka Centar (C) u Švedskoj, koja se službeno opisuje kao socijalno-liberalna stranka, nakon parlamentarnih izbora našla se u izrazito neugodnoj poziciji - onoj u kojoj se samo liberalne stranke mogu naći. S jedne strane, tu su njeni principi - slobodno tržište, naginjanje centru, niži porezi i manje regulacija za male poduzetnike i poljoprivrednike - a s druge strane tu je izborna realnost. Kampanju su vodili iz oporbe, kao protivnici krajnje desnog SD-a zbog kojeg su nakon prethodnih izbora prešli u lijevi blok.
Na izborima ih je po broju glasova i mandata ozbiljno prešišala Ljevica (V) - nasljednica Komunističke stranke, bez čije podrške nova vlada socijaldemokratkinje Magdalene Andrersson i lijevog bloka ne može biti sastavljena. U Centru dobro znaju da bi koaliranje s V-om moglo ozbiljno naštetiti njihovoj reputaciji i da bi izgubili dio glasača, ali ako izazovu ponovljene izbore, glasači bi ih možda kaznili još više.
Prepucavanje na relaciji C - V
Prvotna ideja je bila da vladu sastave tri stranke lijevog centra - vodeći Socijaldemokrati, Zeleni i Centar, a da ih Ljevica podrži iz Riksdaga. Ali u Ljevici to ne žele ni čuti.
"Glasat ćemo za vladu u kojoj i sami sjedimo. Prednost dajemo četveročlanoj vladi da bi bila sposobna djelovati", izjavila je Nooshi Dadgostar, predsjednica Ljevice. Na pitanje bi li podržala manjinsku vladu koju bi činili samo Socijaldemokrati, odgovorila je negativno.
Elisabeth Thand Ringqvist, predsjednica Centra, odmah je u početku dala do znanja da ne žele u vladu s Ljevicom:
"Ne vidimo da bismo trebali sjediti u vladi s Lijevom strankom. Mi smo već napravili ustupak samim time što kažemo da možemo u vladu sa Socijaldemokratima i Zelenima. Dali smo prijedlog o vladi triju stranaka, koju bi Ljevica podržala iz parlamenta, ali čuli smo da oni to ne žele. Oni samo žele sjediti u Vladi pa će si onda morati naći neki drugi aranžman, bez nas."
Glavni tajnik stranke Centar, Hannes Hervieu, bio je još konkretniji:
"Sjediti u švedskoj vladi znači preuzeti odgovornost za gospodarsku politiku, sigurnosnu politiku i vanjsku politiku. Smatramo da Ljevica nije prikladna za švedsku vladu. Cijela naša polazna točka jest dobiti što sposobniju vladu. Švedski narod na ovim izborima nije nam dao mandat za jasan zaokret ulijevo, nego da politika mora naginjati prema sredini."
Ida Gabrielsson, dopredsjednica Ljevice, na to je odgovorila novinarima kako su oni spremni i za ponovljene izbore, a da će za njih onda biti kriv Centar.
"C nam nije favorit i mi sigurno nismo njima, ali to se mora moći ostaviti po strani i ovo napraviti zajedno."
Ljevica je na X-u objavila:
"Birači C-a su protiv SD-a, pa kako to ide? Sad će vam na izvanrednim izborima reći 'bok, mi smo protiv SD-a i Ljevice, tako da smo protiv ijedne vlade koja bi mogla biti formirana, glasajte za nas'?"
Zašto Centar ne želi u vladu s Ljevicom
Iako te dvije stranke nerijetko surađuju na lokalnim razinama, dužnosnici C-a naglašavaju kako je nacionalna razina nešto sasvim drugo, jer su tu bitne nacionalne politike, a kod nacionalnih politika je riječ o "ne samo svjetonazorskom neslaganju, već o potpunoj nesukladnosti".
1. Programska razlika, ne samo stil
C je liberalna stranka centra (poduzetnici, selo, niži porezi, tržište). V je socijalistička: zabrana profita u zdravstvu i školstvu, veća državna kontrola, oštriji porezi.
2. NATO, obrana i vanjska politika
Vlada u Švedskoj kolektivno odgovara za vanjsku i sigurnosnu politiku. Ljevica je bila protiv ulaska u NATO i u programu i dalje ima liniju protiv saveza i naoružavanja. C (i S) stoje uz NATO. C smatra da se to ne može "parkirati" u kabinetu.
3. Povijest i "crvena linija protiv oba ekstrema"
Do 1990. stranka Ljevica zvala se Vänsterpartiet kommunisterna (Lijeva komunistička stranka). C već godinama ima pravilo: ni V ni SD u vladi. Linija prema krajnje desnom SD-u još je tvrđa (ni vanjska podrška), prema Ljevici je: smiju podržavati vladu izvana, ali ne smiju imati ministre u vladi.
4. Svježi slučaj u Dalarni kao dodatni argument
Hervieu je danas izričito rekao da sumnje u izbornu prijevaru oko V-ova zastupnika u Dalarna "utječu na sliku o Ljevici". Za C to nije usputna novost, nego dokaz da stranka nema kontrolu nad vlastitim kadrom.
Afere u redovima Ljevice
1. Sumnja u izborne prijevare
Odmah po objavi izbornih rezultata izbio je skandal: Mohamed Abdukardir Ali (30) bio je na 9. mjestu liste Ljevice u Dalarni. Dobio je 648 osobnih glasova i ušao u Riksdag, iako lokalni čelnik Ljevice u njegovom gradu nema pojma ni tko je on. Državno tužiteljstvo je odmah pokrenulo istragu. Sumnjaju u "unaprijed ispunjene glasačke listiće" i potplaćivanje glasača.
Inače, Ali je tek u veljači dobio švedsko državljanstvo. Dvije godine ranije mu je odbijeno zbog dugova. Trenutno je u fazi osobnog stečaja. Expressen je objavio da je bio prijavljen na istoj adresi kao pripadnik lokalne kriminalne mreže; u stanu je bilo policijskih pretresa.
2. Antisemitizam
Lorena Delgado Varas, tada zastupnica Ljevice u Riksdagu, u travnju 2025. podijelila je na društvenoj mreži sliku i tekst da "cionistički Židovi vladaju svijetom". Židovsko središnje vijeće prijavilo ju je zbog rasne mržnje; istraga je ugašena zbog nedostatka dokaza o namjeri, ali slika je ocijenjena grubo antisemitskom.
Stranka ju je isključila iz kluba zastupnika, zatim i iz stranke. S njom je isključen i Daniel Riazat, koji ju je branio. Dio članova pokrenuo je peticiju u njezinu korist - što je Centru i drugima koristilo kao dokaz da problem nije jedna osoba, nego kultura u stranci. Delgado Varas je ranije u Almedalenu pozirala sa zastavom Palestinskog islamističkog džihada.
3. Hamas i "pisma podrške"
Expressen i drugi mediji tijekom 2024.–2026. objavljivali su slučajeve lokalnih kandidata Ljevice (npr. Helsingborg) koji su slavili napad Hamasa 7. listopada 2023. Bilo je i pisama podrške palestinskim zatvorenicima osuđenima za terorizam. Centar je to nazvao slavljenjem terora i tražio da Dadgostar "počisti svoju stranku".
Ljevica je dio ljudi suspendirala ili izbacila - ali uglavnom nakon medijskih otkrića, što protivnici ističu kao sporost, a ne princip.
Stav stranke Centar o izraelsko-palestinskom sukobu je otprilike "na centru" - podržavaju dvodržavno rješenje. Protive se Hamasu koji su nazvali terorističkom organizacijom. Izraelu priznaju pravo na postojanje i samoobranu, ali "unutar međunarodnih pravila" - osuđuju "okupaciju" Zapadne obale i dijela Jeruzalema. Ne traže povlačenje švedskog priznanja Palestine, traže humanitarni pristup prema Gazi.
4. Stariji, ali i dalje često korišten argument protiv Ljevice
Komunističko nasljeđe do 1990. Centar i dalje spominje kao razlog zašto V "nije prošao test odgovornosti" na nacionalnoj razini. Ljevica nikad nije bila u švedskoj vladi.
