Andrej Plenković (HDZ), predsjednik Vlade RH, nedavno je izjavio kako se zalaže za veći proračun Europske unije, onaj koji će se bazirati na koheziji i solidarnosti, a ne konkurentnosti. Dodao je da su bogatije članice Europske unije dužne financijski pomagati siromašnijim članicama.

Komentar Liberala na izjave hrvatskog premijera, ako još niste, pročitajte ovdje.

S Plenkovićem se slaže Tomislav Tomašević (Možemo), gradonačelnik Zagreba, koji je potpisao pismo u kojem se traži više europskog novca.

Nije ništa novo da ljudi žele živjeti na tuđi račun. Ali, kao što se moglo očekivati, neto uplatitelji nisu oduševljeni takvim idejama. Švedski premijer Ulf Kristersson izjavio je jučer na EU samitu u Bruxellesu da Švedska podržava uvođenje "strogih proračunskih ograničenja".

"Švedska je neto uplatitelj europskog proračuna, ali nema zadaću financirati stalno rastući EU proračun za stare zadatke dok druge zemlje traže još više novca.

Švedska neće biti bankomat Europske unije, nećemo popustiti pod pritiscima", zaključio je Kristersson.

U Bruxellesu se održavaju pregovori o dugoročnom proračunu EU-a (Multiannual Financial Framework / MFF) za razdoblje 2028.–2034. Irsko predsjedništvo Vijeća EU-a predstavilo je kompromisni prijedlog. Prema Kristerssonu i švedskoj vladi, taj bi prijedlog značajno povećao švedski doprinos EU-u - za "nekoliko milijardi kruna", a prema nekim procjenama čak i do oko 60% u odnosu na sadašnje.

Švedska je jedan od velikih neto-uplatitelja (plaća više nego što dobije natrag). Švedska i grupa "štedljivih" zemalja (Njemačka, Nizozemska, Danska, Finska, Austrija i dr.) protive se većem proračunu i višim nacionalnim doprinosima. Suprotna strana (Francuska, Italija, Španjolska, Poljska, Hrvatska i drugi "prijatelji kohezije") žele ambiciozniji proračun koji više uzima i dijeli.⁠

Pregovori nisu doveli do dogovora. Pitanje je odgođeno na izvanredni summit krajem studenog.⁠ Čini se da se u Bruxellesu nadaju da će u međuvremenu doći do promjene švedske vlade, budući da su socijaldemokrati relativni pobjednici nedavnih izbora.

Međutim, pregovori o sastavljanju vlade lijevog bloka su u škripcu i pitanje je hoće li uopće doći do dogovora, a dotad je Kristersson i dalje na funkciji. Čak i ako socijaldemokrati postignu sporazum s partnerima i slože novu vladu, drugo je pitanje hoće li skrenuti s vanjskopolitičke trake koju je odredila Kristerssonova vlada desnog centra.