Kemi Badenoch, aktualna šefica Konzervativne stranke i vođa oporbe u Ujedinjenom Kraljevstvu, sve više se ističe kao jedna od najjasnijih zagovornica klasičnoliberalnih ekonomskih principa u suvremenoj britanskoj politici.

Rođena 1980. u Londonu (Olukemi Olufunto Adegoke), odrasla je u Nigeriji i SAD-u, što joj je dalo osobno iskustvo života u zemljama s manje slobode i slabijim institucijama. To iskustvo oblikovalo je njezin svjetonazor: duboko vjeruje u vrijednosti slobodnog tržišta, vladavine prava, slobode govora i poduzetništva.

Badenoch je u studenom 2024. preuzela vodstvo Konzervativaca nakon teškog poraza na izborima, pobijedivši Roberta Jenricka. Prije toga bila je ministrica trgovine, poslovanja i jednakosti u vladama Borisa Johnsona, Liz Truss i Rishi Sunaka. Njezin uspon označava pomak prema otvorenijem, principijelnijem konzervativizmu koji naglašava ekonomsku slobodu umjesto intervencionizma - odnosno, povratak principima kakve je ta stranka imala u vrijeme Margaret Thatcher.

Govor u Cityju: "Ne možete regulirati put do rasta"

U srijedu Badenoch je na konferenciji TheCityUK u Londonu održala važan govor o ekonomiji. Ključne poruke bile su klasičnoliberalne i jasne:

"Ne možete regulirati put do rasta. Ne možete oporezivati put do prosperiteta. I ne možete izgraditi jaču ekonomiju otežavajući život onima koji stvaraju radna mjesta."

Govor je bio dio šire kampanje za "ekonomsku revoluciju" u Britaniji, koja se suočava s niskim rastom, visokim porezima, prevelikom regulacijom i energetskom krizom. Badenoch je predstavila pet ključnih promjena (pet točaka) koje Konzervativci žele provesti:

1. Smanjenje troškova energije – bušenje u Sjevernom moru za jeftiniju energiju industriji, uz odbacivanje rigidnih net-zero ciljeva koji guše konkurentnost.

2. Fleksibilnije tržište rada – ukidanje ili reforma mjera iz laburističkog Zakona o pravima zaposlenih koje otežavaju zapošljavanje.

3. Smanjenje poreza – ukidanje stamp dutyja (poreza na nekretnine) i business ratesa za mnoge tvrtke, revitalizacija high streetova i stambenog tržišta.

4. Uklanjanje birokracije – ukidanje štetnih regulacija poput ESG izvještavanja i ZEV mandata (obveza električnih vozila).

5. Podrška poduzetnicima i risk-takerima – Promjena kulture u financijskom sektoru: manje risk-averse regulacije (uključujući ukidanje ring-fencinga banaka), kako bi se oslobodio kapital za ulaganja i rast.

Posebno je kritizirala post-2008. regulacije banaka koje, po njezinim riječima, koštaju milijarde funti u compliance troškovima i guše produktivnost, te pozvala na podršku onima koji stvaraju bogatstvo umjesto da se oslanjaju na državu.

Klasični liberalizam u praksi

Badenoch redovito ističe razliku između klasičnog liberalizma (slobodna tržišta, slobodna poduzetništva, vladavina prava) i suvremenog "lijevog liberalizma" koji vidi državu kao glavnog kreatora blagostanja. U ranijim govorima, poput onog na Alliance for Responsible Citizenship 2025., naglašavala je da Zapad treba vratiti samopouzdanje u te vrijednosti, umjesto da se prepušta birokraciji, identitetskoj politici i pretjeranoj regulaciji.

Njezin pristup uključuje i kritiku prevelike imigracije, welfare ovisnosti i birokratske klase koja živi od sve veće regulacije. Kao netko tko je živio u Nigeriji, često upozorava na posljedice slabih institucija i prevelike države.

Kritike i kontekst

Kritičari podsjećaju da su Konzervativci bili na vlasti 14 godina prije laburističkog preuzimanja 2024. i da su i sami dodavali regulacije i poreze. Badenoch odgovara da je njezina stranka spremna na obnovu i učenje iz grešaka te da laburistička politika (viši porezi, više regulacije) samo pogoršava probleme.

Analitičari u Cityju (gospodarskom središtu) vide potencijal u njezinim porukama za privlačenje poslovne zajednice.

Za liberalne promatrače u Hrvatskoj i Europi, Kemi Badenoch predstavlja zanimljiv primjer kako konzervativna stranka može biti nositelj ekonomski liberalnih ideja – manje države, više slobode i fokusa na rast kroz poduzetništvo.

U vrijeme kada mnoge europske zemlje pate od sličnih problema (visoki porezi, energetska nesigurnost, birokracija), njezine ideje nude jasan kontrast intervencionističkim modelima.

Badenoch nije samo političarka – ona je glas za povratak temeljnim principima koji su Zapad učinili bogatim i slobodnim. Hoće li to biti dovoljno za povratak Konzervativaca na vlast, pokazat će vrijeme. No njezina poruka je jasna: pravi rast dolazi od slobodnih ljudi i poduzetnika, a ne od regulatora i poreznih oblika.