Hrvatska je proteklih 5 godina ostvarila najznačajniji gospodarski rast među državama članicama Europske unije. Taj je rast bio dijelom rezultat korištenja europskih fondova, ali ne može se zanemariti ni rast proizvodnje i izvoza. To je vrijeme završilo i sada se treba prilagoditi ekonomskoj stagnaciji, moguće i nadolazećoj recesiji.

U drugom kvartalu 2026. godine hrvatsko gospodarstvo zabilježilo je godišnji rast od samo 1,7 posto - najniži godišnji rast još od kraja 2020. godine.




Međutim, to nije najgora stvar. Najgore je to što je država posljednjih godina uvela niz povećanja plaća i drugih naknada u javnom i državnom sektoru te socijalnih davanja, koja su sva počivala na predviđanju nastavka gospodarskog rasta.

Podsjetimo, Vlada Andreja Plenkovića je 2024. godine pred parlamentarne izbore uvela najveće povećanje plaća javnog sektora u povijesti RH. To nije bila jednokratna mjera - to je bilo nešto što ostaje za stalno, to su državni troškovi svakog mjeseca, koji su trajno povećani u trenutku dok je gospodarski rast iznosio preko 4 posto na godišnjoj razini.

U vremenu gospodarske stagnacije državni proračun mora biti pod pritiskom i sada vlada traži nove izvore financiranja. Zato su lani uveli nove namete, zato ove godine uvode još neke nove i povećavaju stare - stagnirajuće gospodarstvo ne može podnijeti rast državnih troškova.

Trebalo je provesti reforme javnog sektora i poreznog sustava, smanjiti namete dok se to moglo učiniti, da bi se omogućio nastavak gospodarskog rasta. No, takve mjere nisu politički popularne pa ih Vlada nije provela i sada nastupa vrijeme kad će cijela Hrvatska plaćati cijenu takve političke neodgovornosti.