Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Krajem prošloga tjedna Srbija je iz državnog proračuna isplatila 22,16 milijuna eura po osnovu zajma koje je od svjetskih kreditora podizala tijekom SFRJ, objavio je Blic Biznis.

Riječ je o dijelu kredita koji su Titovi premijeri Milka Planinc i Veselin Đuranović tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina podizali od Pariškog kluba i Svjetske banke, a posljednja rata Srbiji dospijeva na naplatu 2041. godine.

"Bile su to izuzetno skupe pozajmice, kamata je bila fiksna i iznosila je blizu 7 posto godišnje. Tako da od ova 22 milijuna eura koje smo sada platili na glavnicu ide 17,8 milijuna, a na kamatu čak 4,29 milijuna. Po osnovu istih kredita ove godine nam na naplatu dolazi još 34 milijuna od čega je kamata bila oko 7 milijuna eura", rekao je izvor iz središnje banke Srbije za Blic.

Srbija će ove godine plaćati i rate kredita koje je uzimala od Kuvajta u periodu od 1984. do 1989. godine, a riječ je o 20,2 milijuna eura.

Dvije bivše jugoslavenske republike - Hrvatska i Slovenija - svoje su dugove iz vremena SFRJ već otplatile. Slovenija je zadnju ratu otplatila još 1995. godine, a Hrvatska 2008. Srbija još treba vratiti 1,7 milijardi eura.

Liberal je već objavio članak Predraga Rajšića u kojem je kanadski ekonomist objasnio kako SFRJ za vrijeme Tita nije živjela od vlastite proizvodnje već isključivo od zaduživanja. Sve one priče pojedinih građana o navodnom lijepom i dobrom životu u bivšoj Jugoslaviji zasnovane su na činjenici da su oni lijepo živjeli na račun budućih generacija. Žalosno je što ni današnja Hrvatska nije iz toga izvukla nikakvu pouku, nego nastavlja "dobri stari" običaj zaduživanja budućih generacija radi dobrobiti velike i skupe današnje države. Gotovo ništa se bitno nije promijenilo.